Odjeća od poliestera je sveprisutna: Stručnjaci za tkanine objašnjavaju je li nužno lošija

Ako ste posljednjih mjeseci proveli neko vrijeme na društvenim mrežama, vjerojatno ste naišli na objave ljudi koji tvrde da više ne žele kupovati odjeću od sintetičkih materijala poput poliestera. Umjesto toga, biraju isključivo prirodna vlakna poput pamuka, lana, svile ili vune.

Razlozi za takvu odluku su različiti. Neki smatraju da je prirodna odjeća ugodnija za nošenje, drugi žele smanjiti štetan utjecaj na okoliš, dok dio ljudi pokušava živjeti prirodnijim načinom života i izbjeći plastiku koja je sastavni dio poliestera. No stručnjaci upozoravaju da ta priča nije crno-bijela. Prirodni materijali nisu automatski sasvim dobri, baš kao što sintetički materijali nisu nužno isključivo loši, piše HuffPost.

Foto: Shutterstock

Što je poliester?

"Poliester je plastika, to je činjenica", rekla je Meagan Phipps, modna dizajnerica i predavačica na Odjelu za tekstil pri Rhode Island School of Design.

Poliester se proizvodi od vrste plastike poznate pod nazivom polietilen tereftalat ili PET. Tijekom proizvodnje male plastične granule se zagrijavaju i tope, a zatim se kroz posebne otvore oblikuju u tanka vlakna koja izgledom i teksturom mogu imitirati druge materijale poput pamuka. Od tih vlakana kasnije nastaju haljine, sportska odjeća i brojni drugi komadi odjeće koje svakodnevno kupujemo.

Poliester dominira modnom industrijom

Prema riječima stručnjaka, poliester je danas najprisutnije tekstilno vlakno na svijetu. Samo tijekom 2024. godine proizvedeno je čak 77 milijuna tona poliestera.

Phipps smatra da negativan odnos prema poliesteru nije povezan samo s materijalom samim po sebi, nego i s masovnom potrošnjom odjeće koja je posljednjih desetljeća postala normalna.

PAMETNA KUPOVINA /

Želite promijeniti garderobu, a ne želite puno potrošiti? Investirajte u ove komade

"Ne može se govoriti o poliesteru bez razgovora o brzoj modi i pretjeranoj kupnji odjeće", istaknula je.

Budući da je poliester vrlo jeftin za proizvodnju, omogućio je razvoj industrije brze mode. Danas je postalo uobičajeno kupovati novu haljinu za svaku posebnu prigodu ili majicu koja će se odjenuti samo jednom, što prije nekoliko desetljeća nije bila česta praksa. "Cijena je ključni dio cijelog sustava jer odjeća mora biti dovoljno jeftina da bi ljudi stalno kupovali novu", objasnila je Phipps.

Foto: Shutterstock

Posljedice korištenja poliestera

Takav način proizvodnje i potrošnje ima ozbiljne posljedice za okoliš. Procjenjuje se da čak 66 posto odbačene odjeće i tekstila završava na odlagalištima otpada. Osim toga, poliester se izuzetno sporo razgrađuje. Prema riječima stručnjaka, potrebno mu je više od 300 godina da se prirodno razgradi.

Kada se tekstil raspada na odlagalištima, neovisno radi li se o poliesteru ili pamuku, oslobađaju se staklenički plinovi. Ako je odjeća prethodno tretirana kemikalijama otpornima na mrlje ili vlagu, mogu se oslobađati i štetni spojevi koji dodatno zagađuju zrak, vodu i tlo.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u blizini odlagališta otpada češće imaju zdravstvene probleme poput astme i određenih vrsta raka.

Foto: Shutterstock

Pamuk isto utječe na okoliš

Iako se pamuk na društvenim mrežama često prikazuje kao "zdrava" i potpuno ekološka alternativa, stručnjaci upozoravaju kako i njegova proizvodnja može imati velik utjecaj na okoliš.

Pamuk je drugo najkorištenije vlakno na svijetu, odmah nakon poliestera. Tijekom 2024. proizvedeno je oko 24 milijuna tona pamuka.

"Konvencionalni pamuk, koji se najviše uzgaja, genetski je prilagođen kako bi bio svjetliji, davao veće prinose i bio otporniji", objasnila je Phipps.

JEDNOSTAVAN VODIČ /

Kako odabrati prave traperice? Pronađite kroj koji laska vašoj figuri uz ove metode

Problem je što takav uzgoj zahtijeva ogromne količine vode i pesticida. Za proizvodnju jednog para traperica potrebno je između 7500 i 10.000 litara vode, što odgovara količini pitke vode koju jedna osoba potroši tijekom približno deset godina.

Osim velike potrošnje vode, uzgoj pamuka traje dugo i često se odvija u područjima koja već imaju problema s opskrbom pitkom vodom. "U mnogim regijama gdje se uzgaja pamuk stanovnici već imaju otežan pristup čistoj vodi, a velika potrošnja vode i pesticida dodatno ugrožava lokalne zajednice i zagađuje tlo", upozorila je Phipps.

Organski pamuk bolja je opcija

Kako bi se smanjio negativan utjecaj klasičnog uzgoja pamuka, sve više proizvođača okreće se organskom i održivijem uzgoju. Takav pamuk proizvodi se uz manje pesticida i uz metode koje su prilagođenije okolišu. No proizvodi od organskog pamuka često su znatno skuplji pa nisu dostupni svima.

Stručnjaci zato ističu da je važno sagledati širu sliku. "Ako netko može kupiti kvalitetan komad od prirodnih materijala i pravilno ga održavati, to je odlično. No to nije realna mogućnost za svaku obitelj", kaže kemičarka Kelly Dobos.

Poliester ima određene prednosti

Iako je posljednjih godina postao meta brojnih kritika, poliester ima karakteristike zbog kojih je postao izuzetno popularan još od 1950-ih godina.

Za razliku od mnogih prirodnih materijala, poliester se teško gužva, otporniji je na mrlje i jednostavniji za održavanje. "Poliester odbija vodu pa se mrlje teže upijaju, što može produljiti vijek trajanja odjeće", objasnila je Dobos.

Također, odjeća od poliestera uglavnom je pristupačnija ljudima različitih financijskih mogućnosti i lakša za pranje od osjetljivijih prirodnih materijala.

Stručnjaci ističu kako održivost ne ovisi samo o tome je li neki materijal prirodan ili sintetički. Važnu ulogu imaju način proizvodnje, količina potrošene vode, trajnost odjeće i koliko dugo ćete neki komad nositi. Kupnja rabljene odjeće također se smatra održivijim izborom jer smanjuje potrebu za proizvodnjom novih komada i količinu tekstila koji završava u otpadu.

Što je s mikroplastikom?

Budući da je poliester vrsta plastike, jedan od najvećih problema povezanih s njim su mikroplastika i sitne plastične čestice koje nastaju tijekom pranja odjeće.

Svaki put kada se pere odjeća od poliestera oslobađa se mikroplastika koja završava u vodi i okolišu. "Poliester se po svom utjecaju na okoliš može usporediti s plastikom za jednokratnu uporabu", rekla je Phipps.

Ipak, posljednjih godina pojavile su se i inovacije kojima se pokušava smanjiti štetan utjecaj poliestera. Danas postoje tkanine izrađene od reciklirane plastike, uključujući plastiku prikupljenu iz oceana, kao i vrste poliestera koje se lakše razgrađuju.

Stručnjaci ipak upozoravaju da odjeća nije jedini izvor mikroplastike te da znanstvena istraživanja o njezinu utjecaju na ljudsko zdravlje još uvijek traju. Mikroplastika je pronađena u ljudskom mozgu, krvi i jetri, no znanstvenici još raspravljaju o tome koliko je zapravo štetna za zdravlje.

Pojedina istraživanja povezuju veću količinu mikroplastike s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, dok američka Agencija za hranu i lijekove navodi da do sada pronađeni dokazi još ne potvrđuju da razine mikroplastike pronađene u hrani predstavljaju ozbiljan rizik za ljude.

Na društvenim mrežama često se mogu pronaći tvrdnje da poliester uzrokuje rak, hormonalne poremećaje i neplodnost, no medicinski stručnjaci ističu da za takve tvrdnje zasad nema dovoljno znanstvenih dokaza.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

JASNA PORUKA /

Vaš ormar govori više nego što mislite: Boje koje nosite otkrivaju vašu osobnost