Ova prehrana dugo se smatra najboljom za um i dugovječnost, sada je poznato i zašto

Prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem može pomoći u očuvanju mentalne snage čak i u dubokoj starosti, pokazalo je novo istraživanje. Ovaj način prehrane, poznat kao mediteranski, ne samo da smanjuje rizik od depresije i anksioznosti, već dokazano poboljšava opće psihološko blagostanje i otpornost na stres.

Starije osobe u Engleskoj koje su se pridržavale mediteranske prehrane tijekom pandemije bolesti COVID-19 prijavile su znatno višu razinu psihološkog blagostanja u usporedbi s vršnjacima koji to nisu činili. Iako je cijela promatrana skupina doživjela pad emocionalnog blagostanja i sreće tijekom karantene, taj je pad bio manje izražen kod onih koji su slijedili mediteranski obrazac prehrane.

Otpornost i u najtežim vremenima

Istraživači su pratili više od tri tisuće odraslih osoba u dobi od 50 do 90 godina kako bi utvrdili kako njihovi svakodnevni prehrambeni izbori utječu na dugoročni pogled na život. Sudionici su ispunjavali specijalizirane upitnike koji su mjerili pozitivne psihološke osobine, uključujući osjećaj autonomije, zadovoljstvo životom, svrhu i kontrolu nad dnevnim rutinama.

VAŽNOST PREHRANE /

Studija otkrila neočekivanu vezu između sira i demencije: 'To tumačite s oprezom'

Svaki je sudionik dobio i ocjenu o tome koliko se njegove prehrambene navike podudaraju s tradicionalnim mediteranskim obrascem. Odrasli koji su se strogo držali mediteranske prehrane izvijestili su o značajno jačem osjećaju općeg blagostanja. Ovaj je nalaz ostao postojan čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir čimbenike poput prihoda, obrazovanja, tjelesne aktivnosti, pušačkih navika i općeg fizičkog zdravlja. Čini se da poticaj za dobrobit nije bio potaknut razlikama u kalorijskom unosu, što sugerira da su specifične vrste hrane odigrale važnu ulogu.

Tajna je u protuupalnom djelovanju

Prethodna istraživanja nude nekoliko objašnjenja za ovakve rezultate. Stručnjaci objašnjavaju da mediteranska prehrana obiluje nutrijentima koji blagotvorno djeluju na mozak. "Ova studija pokazuje ono što smo već vidjeli u drugim istraživanjima", izjavila je Kim Kulp, registrirana dijetetičarka i nutricionistica.

Mediteranska je prehrana prirodno bogata protuupalnim nutrijentima, uključujući omega-3 masne kiseline iz ribe i antioksidanse zvane polifenoli koji se nalaze u ekstra djevičanskom maslinovom ulju. Ovi nutrijenti pomažu smanjiti upale u mozgu i podržavaju zdrav crijevni mikrobiom, što je putem osi crijeva-mozak izravno povezano s proizvodnjom neurotransmitera ključnih za raspoloženje, poput serotonina i dopamina.

Foto: Pexels

"Budući da je mediteranska prehrana krcata raznolikom biljnom hranom, ona osigurava porast hranjivih tvari za tijelo i mozak, posebne spojeve koji smanjuju upalu i prebiotike koji hrane dobre crijevne mikrobe", dodala je Kulp, koja nije bila uključena u studiju.

Globalni problem sa starenjem populacije

Ovakva saznanja dolaze u vrijeme kada se globalno, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi porast mentalnih poremećaja među starijom populacijom. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, otprilike 14 posto odraslih osoba starijih od 70 godina živi s nekim mentalnim poremećajem, pri čemu su depresija i anksioznost najčešći. U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osobe starije od 65 godina čine 22,45 posto stanovništva, a učestalost depresivnih simptoma raste s dobi. U 2023. godini mentalni poremećaji bili su vodeći uzrok duljih hospitalizacija u zemlji.

PODCAST BEZ UPUTNICE /

Psihologinja i demograf otvoreno: 'Djeca ne trebaju savršenog, trebaju prisutnog roditelja'

Istraživači su ipak istaknuli neka ograničenja podataka, uključujući činjenicu da se studija oslanjala na samoprijavljene ankete o prehrani, koje ponekad mogu biti netočne. Osim toga, sudionici koji su završili praćenje bili su u pravilu zdraviji i bogatiji od opće populacije, što znači da se rezultati možda ne mogu u potpunosti primijeniti na raznolikije ili ranjivije skupine. Budući da je studija bila opservacijska, nije mogla dokazati izravan uzročno-posljedični odnos između prehrane i poboljšanog mentalnog zdravlja, priznali su istraživači.

Unatoč tome, poruka je jasna. "Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama pruža vrhunsku kombinaciju hranjivih tvari za poboljšanje cjelokupnog zdravlja kako starimo", zaključila je Kulp. "Zajedno, ova prehrana može pomoći u smanjenju stresa i depresije te poboljšati osjećaj blagostanja, čak i u najtežim vremenima."

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

ODUŠEVLJAVAJU POSJETITELJE /

Nestvarni prizori s Jadrana: Ovo je 21 najljepša plaža po vašem izboru