Pojačan nadzor zbog virusa za koji nema lijeka, u Hrvatskoj nema zabilježenih slučajeva
Epidemija ebole, sedamnaesta po redu u DR Kongu od otkrića virusa 1976. godine, uzrokovana je sojem Bundibugyo, za koji trenutno ne postoje odobreni lijekovi niti cjepiva. To stavlja golem pritisak na javnozdravstvene mjere poput praćenja kontakata i sigurnih ukopa, metoda koje su ključne u suzbijanju širenja ove bolesti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo izvanrednim stanjem za javno zdravstvo od međunarodnog značaja, signalizirajući globalnoj zajednici da se širenje smrtonosnog virusa više ne smatra lokaliziranim problemom. Odluka je uslijedila nakon što su potvrđeni slučajevi prešli granice, a raste i zabrinutost zbog stvarnog opsega epidemije koja je, prema riječima stručnjaka, vjerojatno znatno veća od prijavljenih brojki. Situaciju dodatno komplicira vijest da je najmanje šestero američkih državljana bilo izloženo virusu, što je potaknulo hitne planove za njihovu evakuaciju.
Ova epidemija, sedamnaesta po redu u DR Kongu od otkrića virusa 1976. godine, uzrokovana je sojem Bundibugyo, za koji trenutno ne postoje odobreni lijekovi niti cjepiva. To stavlja golem pritisak na javnozdravstvene mjere poput praćenja kontakata i sigurnih ukopa, metode koje su ključne u suzbijanju širenja, ali su iznimno teške za provedbu u nestabilnoj regiji pogođenoj oružanim sukobima i humanitarnom krizom.
Epicentar u kriznoj zoni
Žarište epidemije nalazi se u istočnoj provinciji Ituri, području bogatom zlatom, ali i opterećenom dugogodišnjim nasiljem. Prema posljednjim podacima, zabilježeno je oko 246 sumnjivih slučajeva i 80 smrtnih ishoda. Laboratorijski je potvrđeno osam slučajeva u tri zdravstvene zone, uključujući glavni grad provincije Buniju te rudarske gradove Mongwalu i Rwampara. Međutim, generalni direktor WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, upozorio je da postoje "značajne neizvjesnosti o stvarnom broju zaraženih osoba i geografskom širenju".
Stručnjaci iz Africa CDC-a (Centara za kontrolu i prevenciju bolesti) ističu da je broj sumnjivih smrtnih slučajeva u zajednici prije službenog proglašenja epidemije neuobičajeno visok. To sugerira da je virus vjerojatno neotkriveno cirkulirao tjednima.
Zabrinutost je naglo porasla kada je virus prešao granice. U susjednoj Ugandi potvrđena su dva slučaja, uključujući i jedan smrtni. Jedan je slučaj potvrđen i u Gomi, gradu na istoku DR Konga koji je trenutno pod kontrolom pobunjenika M23, što dodatno otežava pristup i medicinsku intervenciju.
Opasan soj bez lijeka i cjepiva
Ebola je rijetka, ali teška i često smrtonosna virusna hemoragijska groznica. Postoji nekoliko vrsta virusa ebole, a ova epidemija uzrokovana je vrstom Bundibugyo. Za razliku od poznatijeg soja Zaire, koji je uzrokovao katastrofalnu epidemiju u Zapadnoj Africi od 2013. do 2016. godine i za koji postoje odobrena cjepiva i lijekovi, za Bundibugyo ne postoji specifična terapija.
Liječenje i simptomi ebole
Liječenje se stoga svodi na potpornu njegu: rehidraciju, održavanje ravnoteže elektrolita te stabilizaciju razine kisika i krvnog tlaka. Stopa smrtnosti kod zaraze Bundibugyo sojem procjenjuje se na 30 do 40 posto.
Bolest se prenosi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama zaražene, bilo živuće ili preminule osobe, poput krvi, povraćenog sadržaja, sline ili urina. Virus u ljudsku populaciju ulazi kontaktom sa zaraženim životinjama, najčešće voćnim šišmišima. Simptomi se pojavljuju između dva i dvadeset i jednog dana nakon zaraze, a početni znakovi su nagla pojava vrućice, umora, bolova u mišićima, glavobolje i grlobolje. Nakon toga slijede povraćanje, proljev, osip te, u teškim slučajevima, unutarnje i vanjsko krvarenje.
Jean Kaseya, generalni direktor Africa CDC-a, naglasio je važnost pridržavanja javnozdravstvenih mjera, posebice smjernica o rukovanju tijelima preminulih. "Ne želimo da se ljudi zaraze zbog sprovoda", izjavio je za BBC. Tradicionalni pogrebni obredi, gdje obitelj i prijatelji peru tijelo pokojnika, bili su jedan od glavnih pokretača širenja zaraze u ranijim epidemijama.
Međunarodni odgovor i preporuke
Proglašenje izvanrednog stanja od međunarodnog značaja (PHEIC) omogućuje WHO-u da koordinira međunarodni odgovor i mobilizira resurse. Organizacija je izdala niz preporuka za pogođene i susjedne zemlje. Od DR Konga i Ugande traži se uspostava hitnih operativnih centara, jačanje nadzora i praćenja kontakata, osiguravanje sigurnih i dostojanstvenih ukopa te angažman zajednice. Zdravstveni radnici moraju dobiti adekvatnu obuku i zaštitnu opremu kako bi se spriječilo bolničko širenje zaraze.
Susjedne zemlje, poput Ruande koja je već pooštrila nadzor na granici, smatraju se visokorizičnima i savjetuje im se da hitno ojačaju spremnost, uključujući aktivni nadzor u zdravstvenim ustanovama i uspostavu timova za brzi odgovor.
Sjedinjene Američke Države također su reagirale. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) planiraju poslati dodatno osoblje u DR Kongo i Ugandu, a američko veleposlanstvo u DR Kongu izdalo je zdravstveno upozorenje svojim građanima da ne putuju u provinciju Ituri.
Unatoč ozbiljnosti situacije, WHO je izričito savjetovao da zemlje izvan pogođene regije ne zatvaraju svoje granice niti uvode ograničenja na putovanja i trgovinu. "Takve se mjere obično provode iz straha i nemaju znanstvenu osnovu", stoji u priopćenju. Objašnjavaju da takve restrikcije tjeraju ljude na korištenje neslužbenih i nenadziranih graničnih prijelaza, čime se zapravo povećava rizik od širenja bolesti.
Rizik za Hrvatsku i preporuke HZJZ-a
U Hrvatskoj do sada nije zabilježen nijedan potvrđeni slučaj ebole. Iako je bilo nekoliko sumnjivih slučajeva koji su izazvali zabrinutost javnosti, svi su se pokazali negativnima. Prema procjenama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), rizik od širenja virusa na području Europske unije, uključujući Hrvatsku, trenutno se smatra vrlo niskim.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) nije izdao nove, specifične preporuke vezane za ovu epidemiju, no na snazi ostaju opće smjernice za putnike koji putuju u pogođena područja.
Ključne preporuke uključuju:
- Izbjegavanje izravnog kontakta s krvlju i tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, živih ili preminulih.
- Izbjegavanje sudjelovanja u pogrebnim ritualima koji uključuju dodirivanje tijela pokojnika.
- Izbjegavanje kontakta s divljim životinjama te konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa divljači ("bushmeat").
- Učestalo pranje ruku sapunom i vodom ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola.
- Putnici koji se vraćaju iz pogođenih područja trebaju pratiti svoje zdravstveno stanje 21 dan. U slučaju pojave simptoma poput vrućice, umora ili glavobolje, trebaju se odmah javiti liječniku i napomenuti svoju povijest putovanja.
Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, za osobe koje dolaze iz zemalja s epidemijom ebole obvezan je zdravstveni nadzor pri ulasku u Hrvatsku.
POGLEDAJTE GALERIJU