Gdje je rođen Homer? Nolanova 'Odiseja' ponovno otvara to pitanje, a tragovi vode ovdje
Drevna Smirna, današnji Izmir, i njegova okolica oduvijek su zauzimali istaknuto mjesto u pričama o Homerovu podrijetlu
Skrivena u brdima iznad turskog Izmira, u stjenovitoj pećini za koju lokalna predaja generacijama tvrdi da je mjesto gdje je Homer spjevao "Ilijadu" i "Odiseju", drevna se rasprava ponovno rasplamsala. Potaknuta fiktivnim blockbusterom "Odiseja" redatelja Christophera Nolana, vječna zagonetka o pjesnikovu podrijetlu vratila se u središte pozornosti, a stanovnici drevne Smirne, današnjeg Izmira, uvjereni su da upravo oni drže ključeve rješenja ove višestoljetne enigme.
Iako točne okolnosti Homerova života ostaju obavijene velom tajne i ne postoje konačni dokazi o tome gdje je stvarao, drevna Smirna i njezina okolica oduvijek su zauzimale istaknuto mjesto u pričama o njegovu podrijetlu. Turski istraživač Altan Altin, autor knjige o ovoj temi, tvrdi da mještani ovo područje od pamtivijeka nazivaju Homerovom dolinom, piše Turkiye Today.
"Putnici iz cijelog svijeta dolazili bi vidjeti pećinu u kojoj je Homer, prema predaji, sastavljao svoje pjesme", objašnjava Altin. Sama pećina, danas teško dostupna i ispunjena kamenjem, na čijim su zidovima urezani grčki natpisi nepoznate starosti, ostaje nijemi svjedok ove duboko ukorijenjene tradicije.
Ovu lokalnu legendu podupire i jedan od najčešće citiranih povijesnih izvora, zapis grčkog geografa i kroničara Pauzanije iz drugog stoljeća. On je opisao rijeku Meles i špilju na njezinim izvorima gdje su, kako je naveo, Smirnjani vjerovali da je Homer stvarao svoja djela.
Upravo su te riječi stoljećima hranile debatu, dok su i druga mjesta, ponajviše grčki otok Hios, također polagala pravo na vezu s pjesnikom. "Za mene nema sumnje, Homer je iz Bornove. U svakom slučaju, on je iz Jonije, koja obuhvaća i Smirnu i Hios. On je s ovih prostora", odlučan je Altin, referirajući se na drevnu grčku regiju na egejskoj obali današnje Turske.
Opipljivi dokazi iz prošlosti
Kao krunski dokaz svoje teze, Altin ističe friz iz trećeg stoljeća prije Krista koji prikazuje deifikaciju Homera. Tvrdi da reljef sadrži geografske detalje koji se nevjerojatno precizno podudaraju s pećinom u Bornovi.
"Ovaj bareljef bio je poznat i ranije, ali nitko nikada nije primijetio identične detalje. Ovo je prvi put da je tako detaljan geografski opis izašao na vidjelo", naglašava on.
Arheološki nalazi također jačaju povijesnu vezu Smirne s Homerom. Arheolog Mehmet Akif Erdem navodi kako kovanice s Homerovim likom, otkrivene tijekom iskapanja, jasno pokazuju da su stanovnici drevne Smirne pjesnika smatrali jednim od svojih.
"Nadalje, 'Ilijada' i 'Odiseja' napisane su na jonskom i eolskom dijalektu starogrčkog jezika", ističe Erdem, "što sugerira da bi drevna Smirna i Bornova, smještene na razmeđi tih dviju kultura, mogle biti među Homerovim zavičajima."
Pjesnik kao simbol grada i točka prijepora
Izvan akademskih krugova, Homer je sveprisutan u Bornovi. Na neolitskom nalazištu Yeşilova Höyük stoji njegova bista s natpisom: "Na ovoj sam zemlji sastavio epove Ilijadu i Odiseju. Živio sam u Bornovi."
Grad već ima sajam knjiga posvećen Homeru i kip trojanskog junaka Hektora u lokalnom parku, a općinske vlasti sada planiraju obnoviti pećinu i otvoriti je za posjetitelje.
"Očuvanje Homerove ostavštine naša je dužnost prema čovječanstvu. On je jedan od utemeljitelja književnosti", izjavio je gradonačelnik Bornove, Ömer Eski. "Priče koje on priča govore o ovoj zemlji. Njegova priča je i naša." No, njegova vizija nailazi na otpore. Dužnosnici vladajuće stranke AKP predložili su preimenovanje Homerove doline po turskom borcu, tvrdeći da lokacija ne bi trebala nositi grčko ime, što je gradonačelnik oštro odbacio.
U međuvremenu, Nolanov film potaknuo je prodaju "Odiseje" i izazvao ponos kod lokalnog stanovništva. "Znao sam da je Homer s ovih prostora, ali nisam znao da je baš iz Izmira. Osjećam se ponosno, počašćeno i duboko privilegirano što sam njegov sunarodnjak", rekao je učitelj Şafak Tosun.
Istraživač Altin odbacuje ideju da bi Homerovo podrijetlo trebalo postati još jedno poprište natjecanja između Turske i Grčke. "Homer je star 2800 godina, dok je tursko-grčka granica stara tek jedno stoljeće", zaključuje, ističući da pjesnikova univerzalna baština nadilazi moderne granice.
POGLEDAJTE GALERIJU