Grad stariji od 5000 godina krije mračnu tajnu: Arheolozi otkrili neobičan ritual

U Andaluziji, na jugu Španjolske, nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta iz razdoblja bakrenog doba na Iberijskom poluotoku. Los Millares, jedno od najstarijih poznatih utvrđenih naselja toga prostora, pruža dragocjen uvid u život zajednice koja je prije više od pet tisuća godina razvila složenu društvenu organizaciju, ovladala obradom metala i uspostavila trgovačke veze s udaljenim krajevima.

Ovo prapovijesno naselje, međutim, ne svjedoči samo o tehnološkom i gospodarskom razvoju. Arheološki nalazi otkrivaju i složene predodžbe o smrti te različite načine postupanja s pokojnicima. Najnovija istraživanja pritom donose važna nova saznanja o pogrebnim običajima stanovnika Los Millaresa i pokazuju da je njihova kultura bila raznolikija nego što se dosad pretpostavljalo.

Utvrđeno središte bakrenog doba

Los Millares nalazio se na strateški odabranom platou iznad rijeke Andarax. Položaj je pružao prirodnu zaštitu, ali i dobar pregled okolnog prostora. Naselje je bilo nastanjeno približno između 3250. i 2200. godine pr. Kr., a njegovim su stanovnicima na raspolaganju bili brojni prirodni resursi. U okolici su se nalazili plodno tlo, voda, šumska područja i nalazišta bakrene rude, dok je blizina Sredozemnog mora omogućavala kontakte s udaljenim zajednicama.

Upravo je spoj povoljnog geografskog položaja i dostupnih resursa omogućio razvoj velikog i dobro organiziranog naselja. Los Millares nije bio tek veće selo, nego složeno utvrđeno središte s razvijenom infrastrukturom i jasnim obrambenim sustavom. Naselje je bilo zaštićeno s četiri niza kamenih zidina. Vanjski obrambeni zid bio je dug više od 300 metara, a dodatno su ga učvršćivali bastioni. Obrambeni sustav nije završavao na gradskim zidinama. Na okolnim su uzvisinama podignute manje utvrde koje su nadzirale prilaze naselju i omogućavale kontrolu šireg područja.

IZLET TJEDNA /

Mjesto koje vrijedi posjetiti: Od plemićkog imanja do spomenika prirode

Tako opsežan sustav utvrda govori o visokom stupnju organiziranosti zajednice. Istodobno otvara pitanje razloga zbog kojih je takva zaštita bila potrebna. Arheološki nalazi upućuju na to da stanovnici Los Millaresa nisu živjeli u potpunoj izolaciji pa je moguće da su se suočavali s različitim oblicima sukoba i prijetnji.

Unutar utvrđenog prostora nalazile su se kamene nastambe, radionice i prostori namijenjeni različitim oblicima proizvodnje. Stanovnici su se bavili poljoprivredom, stočarstvom i obrtništvom, a osobito je važna bila obrada metala. Pronađeni su tragovi radionica povezanih s taljenjem i obradom bakra, što svjedoči o razvijenim tehnološkim znanjima i specijaliziranoj proizvodnji.

Razvoj metalurgije imao je dalekosežne posljedice. Bakar je omogućio izradu novih vrsta alata, oružja i drugih predmeta, a njegovo je korištenje istodobno potaknulo razvoj specijaliziranih zanimanja i trgovine. Los Millares tako pruža vrijedan uvid u razdoblje kada su se na prostoru zapadne Europe počele pojavljivati sve složenije zajednice.

Grobnice i vjerovanja

O društvenom ustroju stanovnika Los Millaresa mnogo govore i njihovi pogrebni običaji. Izvan gradskih zidina prostirala se velika nekropola s više od 80 kolektivnih grobnica monumentalne gradnje. Riječ je o megalitskim grobnicama poznatima kao tholoi, koje su se sastojale od kružne grobne komore, natkrivene lažnom kupolom, i pristupnog hodnika. U tim su grobnicama tijekom duljeg razdoblja pokapani pripadnici istih obitelji ili širih srodničkih zajednica. Način njihove gradnje, ali i činjenica da su se koristile više generacija, pružaju dragocjene podatke o društvenim odnosima i obiteljskim vezama. Istodobno otkrivaju koliko je važnu ulogu u životu zajednice imalo sjećanje na pokojne.

MALO TKO ZNA /

Voda skriva nevjerojatnu priču: Ispod površine ovog ličkog jezera krije se cijelo selo

Posebno su zanimljivi grobni prilozi. Uz pokojnika su polagane keramičke posude, bakreni alati i oružje, ali i predmeti izrađeni od materijala koji nisu bili dostupni u neposrednoj okolici. Među njima se ističu ukrasni predmeti od bjelokosti i ljuske nojevih jaja, koji upućuju na kontakte sa sjevernom Afrikom. Takvi nalazi pokazuju da Los Millares nije bio izolirano naselje. Naprotiv, bio je uključen u mrežu gospodarskih i kulturnih veza koje su povezivale različite zajednice s obje strane Sredozemlja. Trgovina je pritom omogućavala ne samo razmjenu sirovina i gotovih proizvoda nego i širenje ideja, običaja i simboličkih predodžbi.

Među keramičkim predmetima pronađenima u grobnicama nalaze se i posude ukrašene različitim simboličkim motivima, uključujući prikaze očiju. Njihovo točno značenje još nije razjašnjeno, no takvi nalazi potvrđuju da su predmeti korišteni u svakodnevnom i pogrebnom životu imali i simboličku ulogu. Vrijednost i raznolikost arheoloških nalaza iz Los Millaresa potvrđuju njegovu iznimnu važnost za proučavanje europske prapovijesti. Dio pronađenih predmeta danas se čuva i izlaže u Nacionalni arheološki muzej, gdje predstavljaju važan dio materijalne baštine iberskog bakrenog doba.

Neočekivani tragovi kremiranja

Dosadašnja istraživanja pogrebnih običaja na području Los Millaresa uglavnom su upućivala na inhumaciju – polaganje cijelih tijela pokojnika u grobnice. Nova istraživanja, međutim, pokazuju da je među stanovnicima ovog područja postojala i drukčija pogrebna praksa: kremiranje.

Dokaze za takav običaj pružila je znanstvena studija objavljena u časopisu PLOS ONE. Istraživanje je provedeno na obližnjoj nekropoli Los Milanes, gdje su arheolozi u jednoj od megalitskih grobnica pronašli gotovo 29.000 fragmenata ljudskih kostiju. Analiza je pokazala da ostaci pripadaju najmanje 21 osobi. Posebnost nalaza leži u činjenici da su svi ljudski ostaci bili kremirani. To je bilo važno otkriće jer je dosadašnja slika pogrebnih običaja na tom području uglavnom počivala na dokazima o ukopu cijelih tijela.

Istraživači su proveli niz analiza, uključujući radiokarbonsko datiranje te izotopne i kemijske analize. Rezultati pokazuju da kremiranje nije bilo posljedica slučajnog događaja, nego dio namjerno provedenog pogrebnog obreda. Pokojnici su, prema pronađenim dokazima, spaljivani na visokim temperaturama na lomači izvan grobnice. Nakon kremiranja kosti su prikupljane i polagane u grobnicu, što predstavlja oblik sekundarnog ukopa.

Dodatne informacije pružaju same kosti. Karakteristične pukotine i promjene boje nastale djelovanjem visokih temperatura pokazuju da su tijela vjerojatno spaljivana nedugo nakon smrti, dok su još bila cjelovita. To znači da nisu spaljivani samo skeletni ostaci nakon prirodnog raspadanja tijela, nego su pokojnici bili kremirani kao dio svjesno oblikovanog pogrebnog rituala.

Nova slika drevnog društva

Ovo otkriće mijenja dosadašnju sliku pogrebnih običaja na području Los Millaresa. Pokazuje da kremiranje i inhumacija nisu nužno bili međusobno isključivi načini postupanja s pokojnicima. Naprotiv, tijekom trećeg tisućljeća pr. Kr. različite su se pogrebne prakse mogle primjenjivati usporedno.

Zašto su neki pokojnici bili kremirani, dok su drugi pokapani u cjelovitom obliku, zasad nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Razlozi su mogli biti povezani s obiteljskim ili društvenim statusom, različitim skupinama unutar zajednice, osobnim okolnostima pokojnika ili različitim vjerovanjima o smrti i zagrobnom životu. Upravo će buduća istraživanja možda pružiti odgovore na ta pitanja.

IZLET TJEDNA /

Jezera koja su simbol dragulja Hrvatske: Pogled s vidikovaca impresivan je doživljaj

Los Millares stoga nije važan samo kao jedno od najznačajnijih utvrđenih središta bakrenog doba u Europi. Njegovi ostaci svjedoče o društvu koje je raspolagalo razvijenim tehnološkim znanjima, organiziranom proizvodnjom, trgovačkim vezama i složenim društvenim odnosima. Istodobno, grobnice i pogrebni običaji otkrivaju svijet vjerovanja u kojem je odnos prema mrtvima imao važnu ulogu.

Više od 5000 godina nakon što je ovo naselje prestalo postojati, Los Millares i dalje pruža nove odgovore, ali i otvara nova pitanja. Svako novo otkriće pritom podsjeća koliko je slika o najranijim složenim društvima Europe još uvijek nepotpuna i koliko arheologija može promijeniti naše razumijevanje života ljudi koji su na ovom prostoru živjeli tisućama godina prije nastanka prvih velikih civilizacija.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NEBESKI FENOMEN /

Pomrčina Sunca je izgledala spektakularno: Ovo su vaše fotografije koje ste nam slali iz cijele Hrvatske