Prizor koji se ne zaboravlja: Svakako posjetite jadranski raj od suza, zvijezda i daha
Nacionalni park obuhvaća 89 od ukupno 140 otoka, otočića i hridi, rasutih na površini od 217 četvornih kilometara, od čega tek jedna četvrtina otpada na kopno. Sam naziv arhipelaga potječe od latinske riječi "corona", što znači kruna, a ime mu je dao najveći otok Kornat
"Posljednjeg dana stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha", zapisao je irski dramatičar George Bernard Shaw, navodno očaran sirovom ljepotom otočja koje se poput kamenih bisera rasulo između Zadra i Šibenika. Njegove riječi i danas najbolje opisuju taj osjećaj divljenja pred najgušćim arhipelagom na Mediteranu, mjestom gdje se surova priroda i tisućljetni ljudski trud stapaju u prizor koji se ne zaboravlja. Nacionalni park Kornati, proglašen 1980. godine, nije samo nautički raj, već i svetište tišine te spomenik težačkom životu dalmatinskog čovjeka.
Krunama ovjenčan arhipelag
Nacionalni park obuhvaća 89 od ukupno 140 otoka, otočića i hridi, rasutih na površini od 217 četvornih kilometara, od čega tek jedna četvrtina otpada na kopno. Sam naziv arhipelaga potječe od latinske riječi "corona", što znači kruna, a ime mu je dao najveći otok Kornat. Ipak, ono što Kornate uistinu čini "okrunjenima" jesu spektakularne litice, strmci okrenuti prema otvorenom moru, koje lokalno stanovništvo naziva upravo "krunama".
Nastale rasjedanjem Zemljine kore, a potom oblikovane neumoljivom snagom mora i vjetra, ove kamene vertikale izazivaju strahopoštovanje. Najviša se uzdiže 82 metra iznad mora na otoku Klobučaru, dok se najdulja, dugačka impresivnih 1350 metara, proteže duž otoka Mana.
Kopneni krajolik Kornata često se opisuje kao izvanzemaljski. Stoljeća ispaše ovaca i praksa spaljivanja pašnjaka kako bi se potaknuo rast nove, bolje trave, stvorila su gotovo ogoljeli, kameniti pejzaž s rijetkom vegetacijom. Na tom škrtom tlu utočište pronalazi i sova ušara, rijetka i ugrožena europska vrsta koja se gnijezdi na osamljenim liticama. Noću, pod zvjezdanim nebom koje nije zagađeno gradskim svjetlima, tišina je gotovo opipljiva, prekidana tek šumom mora i zovom ptica.
Pečat čovjeka u škrtom kamenu
Iako na otocima nema stalnih stanovnika, ljudski trag je sveprisutan i duboko utkan u krajolik. Najvidljiviji spomenik ljudskom trudu su suhozidi, kojih na otocima ima oko 330 kilometara. Ove strpljivo građene kamene ograde, podignute bez ikakvog vezivnog materijala, služile su za razgraničavanje posjeda i pašnjaka, sprječavajući ovce da prelaze na tuđu zemlju. Zanimljivo je da je cjelokupno kopno unutar parka u stopostotnom privatnom vlasništvu, uglavnom obitelji s obližnjeg otoka Murtera, koji se s pravom naziva "vratima Kornata".
Na otoku Kornatu, na brdu iznad uvale Tarac, nalaze se ostaci utvrde Tureta, najstarije bizantske utvrde na Jadranu, podignute u 6. stoljeću za nadzor plovidbe ovim strateški važnim područjem. U podnožju utvrde smjestila se i crkvica Gospe od Tarca, poznata po zavjetnoj procesiji brodovima koja se održava svake prve nedjelje u srpnju.
Nedaleko se nalazi i geološki fenomen, Magazinova škrila ili Vela ploča, ogromna, glatka vapnenačka ploha nagnuta prema moru, za koju legenda kaže da su je vile koristile kao plesni podij.
Tragedija novije povijesti
Novija povijest ispisana je, nažalost, i tragedijom. Dvanaest kamenih križeva na otoku Velikom Kornatu, izgrađenih u tehnici suhozida, trajni su spomen na dvanaest vatrogasaca stradalih u požaru 2007. godine, bolno podsjećajući na surovost i nepredvidivost prirode.
Planiranje posjeta: Od izleta do robinzonske avanture
Do Nacionalnog parka Kornati stiže se isključivo morskim putem. Najjednostavnija opcija je pridružiti se jednom od brojnih organiziranih izleta koji polaze iz Murtera, udaljenog svega sedam nautičkih milja, ali i iz Zadra, Šibenika, Vodica i Biograda. Cjelodnevni aranžmani obično uključuju vožnju brodom, ulaznicu u park, piće dobrodošlice, ručak i zaustavljanje u nekoj od uvala za kupanje. Za one koji žele više slobode, idealan je najam broda, sa ili bez skipera, što omogućuje istraživanje skrivenih plaža i uvala vlastitim tempom.
Za potpuno iskustvo Kornata vrijedi razmisliti o vikend aranžmanu. Smještaj je moguć u sklopu takozvanog robinzonskog turizma, u jednostavnim kamenim kućicama koje su nekoć služile kao pastirski stanovi. Ove kuće, smještene u osamljenim uvalama, nude bijeg od civilizacije. Električnu energiju osiguravaju solarni paneli, a koristi se kišnica iz gusterni. To je idealna prilika za digitalni detoks, uživanje u miru, tišini i izravnom doticaju s netaknutom prirodom.
Podvodni svijet i jasna pravila ponašanja
Pravo bogatstvo Kornata skriva se ispod površine. Izrazito čisto i prozirno more omogućuje prodiranje sunčeve svjetlosti do velikih dubina, što je stvorilo preduvjete za bujan podvodni život. U kornatskom akvatoriju zabilježeno je 850 životinjskih vrsta, 353 vrste algi i tri vrste morskih cvjetnica, uključujući i endemsku posidoniju, "pluća mora". Nije rijetkost susresti i zaigrane skupine dobrih dupina.
Kupanje je dopušteno na cijelom području parka, osim u zonama stroge zaštite. Za ronjenje s maskom i disalicom (snorkeling) nije potrebna posebna dozvola i to je najbolji način za zaviriti u ovaj čudesni svijet. Autonomno ronjenje je, međutim, strogo regulirano. Dozvoljeno je isključivo u organiziranim grupama, preko ovlaštenih ronilačkih centara koji imaju ugovor s upravom parka, i to u devet precizno određenih zona. Najveća dopuštena dubina je 40 metara, a noćno ronjenje je zabranjeno.
Svaki posjetitelj mora imati na umu da je ovo zaštićeno područje s jasnim pravilima. Svako plovilo mora imati važeću ulaznicu, koju je povoljnije kupiti unaprijed putem webshopa Parkova Hrvatske ili na prodajnim mjestima izvan granica parka. Sidrenje i noćenje na plovilima dopušteno je samo u dvadeset označenih uvala. Pješačenje je dozvoljeno po stazama, ali uz poštivanje privatnog vlasništva. Strogo je zabranjeno branje biljaka, uznemiravanje životinja, bacanje otpada te paljenje vatre izvan za to predviđenih mjesta. Opskrba je ograničena; u parku, osim dvadesetak restorana i konoba otvorenih ljeti, postoji tek manja trgovina u sklopu marine na otočiću Piškera. Najbliže ambulante su u Murteru i Salima na Dugom otoku, stoga je važno biti dobro pripremljen.
Posjet Kornatima je putovanje u svijet u kojem priroda još uvijek diktira pravila, a čovjek je samo ponizni gost, iskustvo koje ispunjava dušu i ostavlja trajni pečat, potvrđujući da je Bog, stvarajući ovo djelo od suza i zvijezda, zaista sačuvao nešto posebno za kraj.
POGLEDAJTE GALERIJU