Most izgrađen za teške uvjete: Nekada slavljen kao trijumf inženjerstva, danas trajno bojište
Iako i dalje funkcionalan, Krimski most postao je trajno bojište, podsjetnik da nijedan simbol nije siguran od ratnih sukoba
Krimski most, monumentalna građevina koju je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio u svibnju 2018. godine, ovih dana obilježava godišnjicu postojanja. No, slavljenička atmosfera odavno je zamijenjena stalnom napetošću.
Nekada slavljen kao trijumf ruskog inženjerstva i fizička potvrda aneksije Krima, ovaj 19 kilometara dug most, najduži u Europi, danas je prvenstveno simbol ruske ranjivosti i ključna meta u ratu koji traje.
Građevinski div
Kao i kod svake monumentalne građevine, i oko Krimskog mosta stvorio se svojevrsni mit. S jedne strane, slavljen je kao tehničko čudo, izgrađen u rekordnom roku unatoč teškim geološkim uvjetima i međunarodnim sankcijama. Njegova izdrživost projektirana je da se nosi s ekstremnim uvjetima Kerčkog tjesnaca, uključujući jake vjetrove, morske struje pa čak i led, piše The Hill.
S druge strane, od samog početka postavljala su se pitanja o njegovoj dugoročnoj sigurnosti i utjecaju na okoliš. Iako nema javno dostupnih podataka o neuobičajeno visokoj stopi prometnih nesreća, prometovanje na ovako dugom i izloženom potezu iznad mora uvijek nosi svoje rizike, pogotovo u uvjetima lošeg vremena.
Žila kucavica pod stalnom prijetnjom
Od samog početka, Krimski most je više od prometnice. Svojom monumentalnošću, predstavljao je ključnu kopnenu vezu koja je trebala osigurati ekonomsku i vojnu opskrbu poluotoka. Njegova strateška uloga postala je presudna nakon početka sukoba u veljači 2022. godine, kada je postao važan za prijevoz trupa, oružja, goriva i zaliha za ruske snage na jugu Ukrajine.
Iako je za Rusiju bio krunski dokaz kontrole nad Krimom, za Ukrajinu je od prvog dana simbol okupacije, zbog čega je ubrzo postao legitimna vojna meta.
Mit o neuništivosti
Dugo se u ruskim medijima gradio mit o neranjivosti Krimskog mosta, zaštićenog slojevitim sustavima protuzračne obrane i pomorskim patrolama. Taj mit počeo se urušavati u listopadu 2022. godine, kada je snažna eksplozija kamiona bombe urušila dio cestovne trake i zapalila vlak s cisternama goriva. Bio je to šok za Moskvu i ogroman moralni poticaj za Kijev.
Uslijedio je napad u srpnju 2023., izveden pomorskim dronovima koji su nanijeli dodatnu štetu. Svaki napad tjerao je Rusiju na višemjesečne popravke i uvođenje sve strožih sigurnosnih mjera. Posljednji u nizu dogodio se početkom lipnja 2025. godine, kada je ukrajinska sigurnosna služba (SBU) objavila da je izvela složenu podvodnu sabotažu, detoniravši eksplozivnu napravu od 1100 kilograma na jednom od potpornih stupova. Iako je Kremlj tvrdio da "ništa nije oštećeno", promet je obustavljen, a ruski kanali priznali su kaos, potvrđujući da je most ponovno pogođen.
Inženjerska realnost
Pa ipak, unatoč brojnim napadima, most i dalje stoji. Stručnjaci za konstrukcije objašnjavaju da je to očekivano. "Jako, jako je teško to postići", izjavio je građevinski inženjer Dmytro Makohon, ističući da su mostovi poput ovog projektirani s ogromnom redundancijom. Masivni stupovi od armiranog betona i čelika građeni su da izdrže udare brodova ili leda, a ne samo eksplozije. Srušiti jedan raspon nije dovoljno za uništenje cijele strukture.
No, ponovljeni uspješni napadi izazvali su strah u Moskvi. Vlasti su postrožile kontrole pa je tako od studenog 2023. zabranjen prelazak električnim i hibridnim vozilima. Službeno objašnjenje je strah da bi se u njihovim velikim i teškim baterijama mogla prokrijumčariti ogromna količina eksploziva koju je teško otkriti. U jednom trenutku, ruska služba sigurnosti (FSB) čak je naredila postavljanje niza teretnih brodova kao barijere protiv ukrajinskih pomorskih dronova.
POGLEDAJTE GALERIJU