Vještina uspješnih ljudi: 'Emocije nisu naš neprijatelj. One nam daju važne informacije'

U vremenu kada su stres, ubrzan način života i svakodnevni izazovi postali dio rutine, sve se više pažnje posvećuje načinu na koji ljudi razumiju sebe i svoje reakcije. Neke osobe lakše ostaju smirene u teškim situacijama, bolje komuniciraju i jednostavnije pronalaze rješenja za probleme.

Iza takvih sposobnosti često stoji pojam koji posljednjih desetljeća privlači veliku pozornost stručnjaka – emocionalna inteligencija. Iako se o njoj mnogo govori, još uvijek postoje brojna pitanja o tome što ona zapravo znači i kako utječe na život, piše Psychology Today.

Foto: Shutterstock

Vještina koja utječe na odnose, odluke i uspjeh

Emocionalna inteligencija danas se smatra jednom od ključnih životnih vještina, no prije više od tri desetljeća predstavljala je novu i nedovoljno istraženu ideju u području psihologije. Psiholozi Peter Salovey i John Mayer prvi su predstavili koncept prema kojem ljudi mogu naučiti prepoznavati vlastite i tuđe emocije te njima upravljati. Širu popularnost pojam je stekao zahvaljujući psihologu Danielu Golemanu i njegovoj knjizi Emocionalna inteligencija.

Danas se zna da emocije nisu prepreka razumu, nego važan izvor informacija. Emocionalna inteligencija pomaže bolje razumjeti sebe, kvalitetnije komunicirati, donositi odluke i graditi odnose. Roditelji žele da je njihova djeca razviju, škole je sve češće uključuju u obrazovanje, a poslodavci je smatraju važnom vještinom za uspješan rad i suradnju.

"Emocionalna inteligencija nije nešto što se usvaja na jednoj radionici. To je skup vještina koje se razvijaju tijekom cijelog života", ističu Marc Brackett i Robin Stern.

VIŠESTRUKI UM /

Mislite da niste inteligentni? Psiholozi tvrde da se varate i otkrivaju ključ uspjeha

Istraživanja pokazuju da osobe s razvijenijom emocionalnom inteligencijom lakše upravljaju stresom, uspješnije rješavaju sukobe i češće ostvaruju kvalitetne odnose. Važnost tih vještina posebno je postala vidljiva tijekom pandemije, kada su mnogi osjetili posljedice izolacije i manjka bliskih kontakata.

Ipak, autori upozoravaju da nije dovoljno samo govoriti o emocijama – potrebno je naučiti njima upravljati. Emocionalna inteligencija razvija se kroz iskustvo, vježbu i primjer ljudi koji nas okružuju.

Današnji svijet donosi brojne izazove: neizvjesnost, stres, ubrzan način života i stalnu izloženost digitalnim sadržajima. Društvene mreže dodatno pojačavaju emocionalne reakcije, a sve manje vremena provodimo u stvarnim međuljudskim odnosima kroz koje učimo empatiju i razumijevanje.

"Emocije nisu naš neprijatelj. One nam daju važne informacije o nama samima i svijetu oko nas", poručuju Brackett i Stern.

Emocionalna inteligencija ne znači da nikada ne osjećate neugodne emocije, nego da ih znate prepoznati, razumjeti i koristiti na koristan način. Upravo zato ona nije urođena osobina, već vještina koju možete razvijati tijekom cijelog života.

Foto: Shutterstock

Imenovanje osjećaja pomaže bolje razumjeti sebe

Svatko se barem jednom našao u situaciji kada osjeća nelagodu, tugu ili napetost, ali teško može objasniti što mu se zapravo događa. Takva se stanja često opisuju jednostavno kao osjećaj da je osoba „loše“ ili „uzrujana“, no psiholozi upozoravaju da je za emocionalno zdravlje važno preciznije prepoznati i imenovati vlastite osjećaje.

Psihoterapeutkinja i znanstvenica Katrina McCoy ističe kako se ta sposobnost naziva emocionalna granularnost – vještina razlikovanja i opisivanja širokog raspona emocija. Što je osoba sposobnija razumjeti vlastita emocionalna stanja, lakše će pronaći odgovarajući način suočavanja s izazovima.

"Preciznije imenovanje emocija pomaže ljudima bolje razumjeti vlastita iskustva i donijeti korisnije odluke o tome kako reagirati", ističe McCoy.

Istraživanja pokazuju da osobe koje lakše razlikuju svoje emocije uspješnije upravljaju stresom i rjeđe reagiraju impulzivno. Primjerice, osoba koja nakon sukoba kaže samo da se osjeća „loše“ ima manje informacija o vlastitom stanju od osobe koja prepozna da osjeća razočaranje, povrijeđenost, ljutnju ili sram. Jasnije razumijevanje emocija omogućuje i kvalitetniju reakciju.

JESTE LI ZNALI? /

Znakovi inteligencije često nisu ono što mislimo. Takvi ljudi imaju jednu zajedničku naviku

Neuroznanstvenica Lisa Feldman Barrett objašnjava da emocije nisu samo automatske reakcije, već način na koji mozak tumači tjelesne osjećaje i okolnosti u kojima se osoba nalazi. Isti fizički znakovi, poput ubrzanog rada srca ili napetosti, mogu u jednoj situaciji značiti strah, a u drugoj uzbuđenje. Zbog toga je važan bogat emocionalni rječnik. Što više riječi postoji za opis osjećaja, to ih je lakše razumjeti i izraziti. Razlika između obične ljutnje i osjećaja frustracije, razočaranja ili povrijeđenosti može biti ključna za pronalaženje pravog odgovora na određenu situaciju.

"Jedan od najjednostavnijih načina razvoja novih emocionalnih pojmova jest učenje novih riječi za osjećaje", navodi Feldman Barrett.

Stručnjaci savjetuju da se emocionalni rječnik razvija kroz razgovore, nova iskustva, čitanje i promatranje vlastitih reakcija. Važan korak može biti zastati u trenutku snažne emocije i pokušati prepoznati što se uistinu događa. Bolje razumijevanje emocija ne znači uklanjanje neugodnih osjećaja. Tuga, strah i ljutnja prirodni su dio ljudskog iskustva, ali njihovo prepoznavanje i imenovanje omogućuje bolju kontrolu nad reakcijama te svjesnije donošenje odluka.

Foto: Shutterstock

Upravljanje osjećajima ključan korak emocionalne inteligencije

Prepoznavanje vlastitih emocija prvi je korak emocionalne inteligencije, ali nije i njezin završetak. Jednako je važno naučiti kako njima upravljati, osobito u stresnim situacijama kada je najlakše reagirati naglo i impulzivno.

Psiholog Michael Wiederman ističe da je jedan od prvih koraka u upravljanju emocijama stvaranje kratke stanke prije reakcije. Kada snažni osjećaji preuzmu kontrolu, osoba često djeluje automatski, bez dovoljno vremena za razmišljanje o posljedicama.

"Važno je prijeći iz automatske reakcije u svjestan odgovor – upravo tada osoba dobiva mogućnost izbora kako će postupiti", objašnjava Wiederman.

Važnu ulogu ima i unutarnji razgovor. Način na koji tumačite određenu situaciju može pojačati ili smanjiti emocionalnu reakciju. Misli poput „ovo je nepodnošljivo“ ili „netko mi to namjerno radi“ često dodatno povećavaju stres. Korisnije je usmjeriti pažnju na ono što je moguće promijeniti i na vlastite postupke. Upravljanje emocijama lakše je uz podršku ljudi kojima se vjeruje. Bliske osobe ponekad mogu primijetiti promjene u ponašanju prije nego što ih osoba sama osvijesti. Prihvaćanje takve povratne informacije nije znak slabosti, već važan dio emocionalnog razvoja.

Wiederman također naglašava važnost razvijanja znatiželje prema drugima. Umjesto brzog donošenja zaključaka o tuđim postupcima, pokušaj razumijevanja njihovih razloga i okolnosti može smanjiti sukobe i poboljšati međuljudske odnose.

"Sposobnost zaustaviti snažnu emocionalnu reakciju i svjesno odabrati odgovor vještina je koja se razvija praksom", ističe Wiederman.

Emocionalna inteligencija ne znači izbjegavanje snažnih osjećaja, nego sposobnost razumijevanja njihove poruke i pronalaženja odgovarajućeg načina reagiranja. Kao i svaka druga vještina, zahtijeva vrijeme, vježbu i spremnost na učenje. Razvijena emocionalna inteligencija može imati pozitivan utjecaj na različita područja života – od obiteljskih i prijateljskih odnosa do poslovnog okruženja. Ona ne pomaže samo u prepoznavanju vlastitih osjećaja, nego i u donošenju kvalitetnijih odluka, boljoj komunikaciji i izgradnji stabilnijih odnosa.

Prvi hrvatski Voyo original - pratite novu seriju 'IQ 160'. Ne propustite novi hit.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IQ KAO KUĆA /

Psujete i pričate sami sa sobom? Ovo je 28 znakova da ste iznadprosječno inteligentni