Što je hantavirus i kolika je opasnost od zaraze? Lijek ne postoji, a najvažnija je brza reakcija

Iako zvuči kao bolest iz davnina, "mišja groznica" je bolest koja se povremeno javlja i u Hrvatskoj, podsjećajući nas na opasnosti iz prirode. Riječ je o infekciji hantavirusom, skupinom virusa koje prvenstveno prenose glodavci, a koja može izazvati teške kliničke slike, pa čak i smrt. Velika epidemija koja je 2021. godine zabilježena u Hrvatskoj i zahvatila područja dosad smatrana sigurnima, kao i šokantan slučaj zaraze na kruzeru u Atlantiku, primjeri su koji pokazuju da opasnost vreba često tamo gdje je najmanje očekujemo.

Kako dolazi do zaraze?

Čovjek se najčešće zarazi udisanjem čestica virusa koje se nalaze u osušenim izlučevinama - mokraći, izmetu i slini - zaraženih glodavaca. Virus postaje opasan kada se, primjerice, čišćenjem zapuštenih prostora podigne prašina kontaminirana izlučevinama. Do zaraze može doći i izravnim dodirom s glodavcima ili njihovim gnijezdima, ako virus uđe u tijelo kroz oštećenja na koži ili sluznici očiju, nosa i usta. Ugriz glodavca također predstavlja rizik, iako je takav prijenos rjeđi.

Najugroženije su osobe koje zbog posla ili hobija provode puno vremena u prirodi, poput šumskih radnika, poljoprivrednika, vojnika, planinara i izletnika. Ipak, rizik postoji i za sve koji čiste dugo nekorištene prostore kao što su vikendice, tavani, podrumi ili drvarnice, gdje su glodavci mogli boraviti. Važno je napomenuti da se hantavirus u Europi ne prenosi s čovjeka na čovjeka; ta mogućnost zabilježena je samo kod rijetkog Andes virusa u Južnoj Americi.

IZNENADNA TRAGEDIJA /

U osam mjeseci ostala bez supruga: 'Nije imao nikakve simptome, život je za življenje'

Simptomi koji podsjećaju na gripu, ali mogu postati smrtonosni

Bolest se najčešće razvija jedan do šest tjedana nakon izlaganja virusu. Početni simptomi vrlo su slični gripi, što često otežava pravovremenu dijagnozu. Obično uključuju nagli porast temperature, groznicu, jaku glavobolju te izražene bolove u mišićima, osobito u leđima i nogama. Često se javljaju i probavne smetnje poput mučnine, povraćanja i bolova u trbuhu.

Ovisno o vrsti hantavirusa, bolest se može razviti u dva glavna klinička sindroma:

• Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HFRS) dominantna je u Europi i Aziji, pa tako i u Hrvatskoj. Nakon početne faze, javljaju se jaki bolovi u leđima, zamagljen vid i crvenilo lica i očiju. U težim slučajevima dolazi do oštećenja bubrega, što može dovesti do smanjenog mokrenja, a ponekad je potrebna i dijaliza.
• Hantavirusni plućni sindrom (HPS) javlja se uglavnom u Sjevernoj i Južnoj Americi. Karakterizira ga brzi razvoj teških respiratornih problema, uključujući suhi kašalj i nakupljanje tekućine u plućima. Ovaj oblik bolesti ima znatno višu stopu smrtnosti, koja se kreće oko 38 posto.

SPALA NA 29 KG /

Neprestano gubljenje na težini skrivalo strašnu dijagnozu: 'Nemam još puno vremena'

Liječenje ne postoji, ključna je prevencija

Specifičan lijek za hantavirusnu infekciju ne postoji, kao ni cjepivo dostupno u Europi. Liječenje je isključivo potporno i provodi se u bolničkim uvjetima, nerijetko u jedinicama intenzivne skrbi. Liječnici prate vitalne funkcije pacijenta, reguliraju ravnotežu tekućine i elektrolita, a po potrebi se primjenjuje kisik ili mehanička ventilacija. Kod teškog zatajenja bubrega provodi se dijaliza. Rano prepoznavanje simptoma i što brži odlazak liječniku ključni su za povoljniji ishod.

S obzirom na nepostojanje ciljane terapije, najvažnija je prevencija. Osnovne mjere zaštite svode se na izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama:

• Držite glodavce podalje: Zatvorite sve rupe i pukotine na kućama, vikendicama i gospodarskim objektima. Hranu čuvajte u zatvorenim posudama.
• Sigurno čišćenje: Prije čišćenja dugo zatvorenih prostora, dobro ih prozračite barem 30 minuta. Obavezno nosite zaštitne rukavice i masku. Nikada nemojte mesti ili usisavati suhe izlučevine glodavaca jer se time virus raspršuje u zrak. Umjesto toga, površine dobro natopite dezinficijensom (npr. otopinom na bazi klora), ostavite da djeluje, a zatim pokupite vlažnom krpom.
• Oprez u prirodi: Tijekom boravka u prirodi izbjegavajte sjedenje i ležanje izravno na tlu, posebno u blizini grmlja ili napuštenih objekata. Hranu i vodu čuvajte zaštićenima.

Posljednja velika epidemija u Hrvatskoj: Virus se proširio na obalu

Hrvatska je endemsko područje za hantavirus, a dominantan je Puumala virus, koji uzrokuje blaži oblik HFRS-a. Tijekom 2021. godine zabilježena je jedna od najvećih epidemija hantavirusa u Hrvatskoj s 334 prijavljena slučaja. Stručnjaci su epidemiju povezali s povećanom populacijom glodavaca, takozvanom "mišjom godinom", koja je vjerojatno posljedica blagih zima i obilja hrane.

NAJTEŽI DAN U ŽIVOTU /

Davali su joj 15 mjeseci života: Dijagnosticirali joj rak zbog očevog komada odjeće

Ono što je posebno zabrinulo jest geografska rasprostranjenost zaraze. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Gorskom kotaru i Lici, no bolest se pojavila i u područjima koja se ranije nisu smatrala endemskima, poput prigradskih naselja Rijeke, Istre te čak i otoka Krka i Raba. Time je Gorski kotar postao novo žarište, a virus je pokazao sposobnost širenja prema obali. Među oboljelima je bilo najviše muškaraca srednje životne dobi, od kojih su se mnogi zarazili tijekom obavljanja profesionalnih djelatnosti poput šumskih radova ili građevine.

Smrtonosna zaraza na kruzeru šokirala svijet

Početkom svibnja 2026. godine, svjetsku je javnost uznemirila vijest o sumnji na epidemiju hantavirusa na kruzeru MV Hondius. Brod, koji je isplovio iz Argentine, postao je poprište tragedije s tri smrtna slučaja među putnicima i još nekoliko oboljelih. Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je istragu kako bi se utvrdio izvor zaraze. Postoje dvije glavne teorije: ili je brod bio kontaminiran izlučevinama glodavaca, ili je došlo do prijenosa Andes virusa s čovjeka na čovjeka, što bi bio iznimno rijedak i zabrinjavajuć događaj.

Ovaj incident dramatično je pokazao da hantavirus nije prijetnja ograničena samo na ruralna i šumska područja, već se može pojaviti i u najneočekivanijim okolnostima.

Iako je mišja groznica bolest koja se uspješno liječi ako se na vrijeme prepozna, povremene epidemije i primjeri zaraze u neočekivanim okolnostima pozivaju na oprez. Poznavanje simptoma i preventivnih mjera najbolja su obrana od virusa koji nas podsjeća na neraskidivu, a ponekad i opasnu vezu čovjeka i prirode.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

OPASNOSTI KOD LJUBIMACA /

Vodič za vlasnike: Ovo je 30 najčešćih bolesti koje pogađaju pse

POGLEDAJTE VIDEO Dr. Gorjanc o estetskom turizmu i idealima ljepote: 'Iskusni kirurg zna što ne treba operirati'