Genijalnost nije slučajna: 'Ljudi je žele, ali kreativnost nije nešto što dolazi čarolijom'

Kreativnost je ljudska osobina koju društvo iznimno cijeni. Ona je pokretačka snaga iza revolucionarnih znanstvenih otkrića, velikih umjetničkih djela i inovativnih rješenja koja oblikuju svijet.

Iako se često pogrešno povezuje isključivo s umjetničkim talentom, njezino je značenje mnogo šire i dublje, a njezin se potencijal nalazi u svakom pojedincu, piše Psychology Today.

Foto: Shutterstock

Definicija kreativnosti

U svojoj suštini, kreativnost je sposobnost stvaranja nečeg novog, originalnog i, što je ključno, vrijednog. Suvremena psihologija nudi jasnu definiciju: kreativnost zahtijeva i originalnost i učinkovitost. Ideja, proces ili proizvod moraju biti jedinstveni ili neobični, ali istovremeno moraju služiti svrsi i biti primjereni zadatku. Drugim riječima, ideja koja je samo originalna, ali potpuno beskorisna, prema modernim znanstvenim standardima ne smatra se kreativnom.

Kreativni proces uključuje vješto kombiniranje dva ključna oblika razmišljanja. Prvi je divergentno mišljenje, odnosno sposobnost generiranja velikog broja različitih ideja za jedan problem. Drugi je konvergentno mišljenje, koje omogućuje sužavanje višestrukih mogućnosti kako bi se došlo do najboljeg rješenja. Kreativni proces podrazumijeva stalnu izmjenu ova dva načina razmišljanja.

Foto: Shutterstock

Pokretačka snaga znatiželje

Poznata priča o fizičaru Isaacu Newtonu i jabuci koja mu je pala na glavu, što ga je navodno dovelo do otkrića zakona gravitacije, savršeno ilustrira jednu od ključnih značajki kreativnog mišljenja. Iako je dijelom povijest, a dijelom legenda, ona naglašava važnost postavljanja pravih pitanja. Milijuni ljudi prije Newtona vidjeli su kako jabuke padaju, no Newton je bio prvi koji se zapitao postoji li ista sila koja vuče jabuku prema tlu i u svemiru, držeći nebeska tijela u njihovim orbitama. Povezao je dva fenomena koja su se do tada smatrala potpuno nepovezanima.

VIŠESTRUKI UM /

Mislite da niste inteligentni? Psiholozi tvrde da se varate i otkrivaju ključ uspjeha

Newtonova otkrića u skladu su s teorijom informacijskog jaza koju je formulirao profesor George Loewenstein. Prema njegovoj hipotezi, kada čovjek postane svjestan praznine u svom znanju, javlja se snažna potreba da je popuni i pronađe odgovor.

Nedavni napredak u snimanju mozga otkriva kako znatiželja aktivira iste dopaminske krugove koji su u osnovi motivacije i nagrade, istovremeno jačajući komunikaciju s hipokampusom, ključnim za učenje i pamćenje.

Foto: Profimedia

Paradoksi kreativnog uma

Iako ne postoji jedinstveni "kreativni tip" osobe, istraživanja su identificirala neke zajedničke osobine koje se često pripisuju kreativnim pojedincima. Riječ je o složenim i često paradoksalnim ličnostima. Osim otvorenosti za nova iskustva i bujne mašte, odlikuju ih i iznimna ustrajnost i motivacija. Unatoč preprekama, visoko su motivirani u ostvarivanju svojih ideja, a često ih odlikuje i neovisnost jer odbijaju slijepo slijediti konvencionalna pravila.

Primjer takvog pristupa je Julia Child, pionirka kulinarskih emisija. Njezin se rad temeljio na znatiželji, poticanju znatiželje kod drugih i pristupanju receptima kao živim eksperimentima. Ako bi nešto pošlo po zlu, pogreške je prihvaćala s humorom. Time je gledatelje učila da budu pustolovni i da neuspjeh ne doživljavaju kao katastrofu, već kao pozitivno iskustvo iz kojeg se uči.

Prepreke na putu do inovacije

Kreativnost se, dakle, javlja kod pojedinaca koji posjeduju čvrsto znanje u određenom području, a koji su pritom znatiželjni i inteligentni. Ipak, put do novih ideja često je posut preprekama, kako na institucionalnoj, tako i na osobnoj razini. U potrazi za znanjem, mnogi se okreću akademskim institucijama, pretpostavljajući da su one izvori kreativnog razmišljanja. Međutim, to nije uvijek slučaj. Nove ideje ondje često nailaze na otpor jer se mogu doživjeti kao prijetnja autoritetu.

Put do napredovanja u akademskom svijetu često je uvjetovan radovima koji podupiru stavove starijih kolega, dopuštajući tek manja odstupanja od postojećih paradigmi. Na osobnoj razini, čak i komentar autoriteta poput "Prestani postavljati glupa pitanja" može biti dovoljan da zatomni znatiželjni mladi um. Pritom je važno razlikovati kreativnost od inovacije. Kreativnost je stvaranje novih ideja, dok je inovacija primjena tih ideja u praksi. Kreativnost je iskra, a inovacija proces koji tu iskru pretvara u nešto korisno.

PRAVA ISTINA /

Koliki vam je zapravo IQ? Hrvatska Mensa donosi ključne detalje o testiranju i članovima

Kreativnost se najbolje može razumjeti kao inteligencija koja djeluje u skladu sa znatiželjom, otvorenošću i maštom u društvenom okruženju koje dopušta i podržava nekonvencionalne ideje. Svaki pojedinac posjeduje kreativni potencijal za rješavanje problema i poboljšavanje života. Dugo se vjerovalo da je kreativnost urođeni dar, no moderna znanost to opovrgava.

Kako ističe profesorica Anna Abraham, neuroznanstvenica i direktorica Centra Torrance za kreativnost na Sveučilištu u Georgiji: "Ljudi žele injekciju za kreativnost, ali kreativnost nije nešto što dolazi čarolijom. To je vještina i, kao kod svake nove vještine, što više vježbate, to postajete bolji." Njezin razvoj stoga se potiče odvažnošću, postavljanjem pitanja bez srama, prihvaćanjem neuspjeha kao prilike za učenje te preispitivanjem postojećih tradicija i konvencija.

Prvi hrvatski Voyo original - pratite novu seriju 'IQ 160'. Ne propustite novi hit.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZAŠTITITE SE /

Znakovi ubrzanog starenja mozga javljaju se rano: Ove 23 pojave signal su za uzbunu