Dermatologinja o zabludama o koži i simptomima na koje moramo paziti: 'Najgore mi je kad čujem ovo'

Stigli su nam topliji dani pa boravak na otvorenom postaje sve češći, a s njim i pojačano izlaganje kože suncu. No, brinemo li se o svom najvećem organu na ispravan način ili nesvjesno ponavljamo pogreške koje će nas skupo koštati? O najvećim mitovima, opasnostima, ali i dobrobitima sunca u podcastu Net.hr-a "Bez uputnice" govorila je dermatologinja dr. sc. Iva Blajić, dr. med.

Koža pamti, a oštećenja se zbrajaju

Jedna od najvažnijih poruka koju dermatolozi upućuju jest da koža pamti. "Koža pamti svaku opeklinu koja se dogodila od sunca, čak i onu u mladosti i djetinjstvu, i to se sve zbraja", naglasila je dr. Blajić. Svako crvenilo i opeklina predstavljaju oštećenje stanica i njihove DNK. Iako naš organizam ima mehanizme oporavka, kumulativna šteta s godinama može dovesti do atipičnih, zloćudnih promjena, objašnjava dermatologinja.

Često se postavlja pitanje o tome je li sunce danas štetnije nego prije. "Zbog oštećenja ozonskog omotača do nas zaista prodire više štetnih UV zraka", objašnjava doktorica Blajić. Međutim, osjećaj da smo s godinama osjetljiviji na sunce nije samo dojam. "Kako starimo, gubimo sposobnost tamnjenja, što znači da naš pigment melanin, koji nas brani od UVB zraka, gubi svoju sposobnost obrane. Zbog toga lakše izgorimo, a veća je šansa da se stanice u koži trajno oštete", pojasnila je. To oštećenje može godinama kasnije rezultirati pojavom karcinoma kože.

Foto: Net.hr

Najveće zablude o sunčanju: Od ''zdravog tena'' do vitamina D

Uvriježeno mišljenje da je preplanuli ten znak zdravlja velika je zabluda. Dermatolozi na to gledaju kao na znak da je koža već pretrpjela oštećenje. Još je opasniji mit koji mnogi prakticiraju: "Najgore mi je kad čujem: 'Neću stavljati zaštitni faktor zato što znam da ću izgorjeti i nakon toga ću lijepo potamniti'", ističe dr. Blajić. Svaka opeklina je, ponavlja, oštećenje koje koža zauvijek pamti.

Čest izgovor za pretjerano izlaganje suncu je potreba za vitaminom D. No, za njegovu sintezu nije potrebno višesatno "prženje". Dovoljno je svega 10 do 30 minuta dnevnog boravka na suncu, i to ne u vrijeme kada je ono najjače. Zanimljivo je da svjetliji tipovi kože brže produciraju vitamin D, dok tamnijim osobama treba nešto više vremena, naglašava liječnica.

Preporuka za izbjegavanje sunca i dalje vrijedi za razdoblje između 10 i 17 sati, kada su UVB zrake najintenzivnije. Zaštita je nužna i kada je oblačno jer UV zrake prodiru kroz oblake, a često nas baš takvi dani zavaraju i dovedu do neočekivanih opeklina. Prilikom odabira kreme, uvijek treba tražiti onu koja štiti i od UVA i od UVB zraka, a preporuka je koristiti faktor 50, ili minimalno 30, jer on označava duljinu trajanja zaštite na koži, detaljna je dermatologinja.

Suha ili dehidrirana? Kako prepoznati što koži treba

Često se brkaju pojmovi suhe i dehidrirane kože. Dr. Blajić objašnjava razliku: "Dehidrirana koža je posljedica nedovoljnog unosa tekućine u organizam, dok suha koža označava nedostatak masnoće i vlage u samoj koži. Suha koža ima oštećenu zaštitnu barijeru te je podložnija iritacijama od vanjskih čimbenika poput hladnoće, suhog zraka ili čak grubih tkanina''.

NEPRIVLAČNE SU /

Dermatologinja o izraslinama na licu ili vratu: 'Nemojte ih skidati samostalno'

Osim vanjske njege, na zdravlje kože presudno utječe i cjelokupan način života. Dovoljan unos vode, uravnotežena prehrana, fizička aktivnost i, što se često zanemaruje, kvalitetan san, temelji su zdrave kože. "Stalno gledamo što jedemo, a zaboravljamo koliko je bitno dobro spavati", napominje doktorica, dodajući kako zdrav stil života može spriječiti ili ublažiti upalne bolesti kože poput psorijaze ili atopijskog dermatitisa.

Kada posjetiti liječnika: Kako prepoznati znakove promjene na madežima

Svijest o važnosti pregleda madeža raste, no i dalje je ključno djelovati preventivno. Redoviti samopregledi i odlazak dermatologu jednom godišnje, posebno za osobe koje imaju obiteljsku povijest melanoma ili rade na otvorenom, mogu spasiti život. Neki od znakova koji upozoravaju da se madež mijenja su nepravilni rubovi, nejednaka boja, rast ili pojava svrbeža.

Sunce nije neprijatelj

Dr. Blajić ističe: "Primjećujemo porast broja pacijenata s atopijskim dermatitisom, osobito u dječjoj dobi, kao i sve veću osviještenost o bolesti zvanoj hidradenitis suppurativa." Riječ je o bolnim upalnim čvorovima koji se pojavljuju na pregibima, poput pazuha i prepona, i značajno narušavaju kvalitetu života. Ako primijetite takve promjene koje se stalno vraćaju, važno je potražiti stručnu pomoć.

JESU LI OPASNE? /

Dermatologinja objasnila kako nastaje jedna od najčešćih promjena na koži: 'I genetika ima ulogu'

Sunce nam nije neprijatelj, slaže se dermatologinja, ono nam je potrebno za sintezu vitamina D, ali i za dobro raspoloženje. No naglašava da je tu najvažnija umjerenost. "Mala količina sunca je dobrodošla i potrebna", kaže dr. Blajić. ''Ključ je, kao i u svemu, u umjerenosti i odgovornom ponašanju. Korištenje zaštitnog faktora, nošenje šešira i izbjegavanje najjačeg sunca omogućit će nam da uživamo u njegovim dobrobitima bez dugoročnih posljedica za našu kožu'', zaključuje dermatologinja.

Detaljnije o opasnostima za kožu od sunca, solarija, prvim znakovima starenje, prepoznavanju prvih znakova oštećenja, važnosti prevencije, kao i simptomima najčešćih kožnih bolesti, te koja je razlika između melanoma i karcinoma kože pogledajte u videu na vrhu članka. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

ODLIČNE ZA ZALIHE /

Ovim namirnicama nikad (ili gotovo nikad) ne istekne rok. Neke traju i do 30 godina