Za vikend nas očekuje velika promjena, liječnica naglašava tko je posebno osjetljiv: 'Ovako se pripremite'
Za Net.hr prim. dr. sc. Ana Sruk, specijalistica neurologije i uža specijalistica epileptologije objašnjava kako pomicanje kazaljki na ljetno računanje vremena utječe na naše zdravlje
Ove godine kazaljke na satu pomiču se 29. ožujka u 02:00 sata, kada se sat pomiče na 03:00 sata čime prelazimo na ljetno računanje vremena. Pomicanje kazaljki na satu mnogi smatraju sitnom neugodnosti, kao jednu kraću noć za spavanje i nešto teže buđenje u ponedjeljak.
Ipak, iza tog jednostavnog poteza pomicanja sata skriva se složenija priča koja ima značajan utjecaj na naše zdravlje zbog čega se u svijetu već godinama vode polemike o tome treba li ukinuti tu praksu i uvesti jedinstveno vrijeme. Promjena sata utječe na naš biološki ritam koji upravlja spavanjem, hormonima i koncentracijom.
Kako promjena sata utječe na zdravlje?
Kako pomicanje sata djeluje na naše zdravlje, tko ga najteže podnosi i možemo li se na njega unaprijed pripremiti - pitanja su na koja za Net.hr odgovara prim. dr. sc. Ana Sruk, specijalistica neurologije i uža specijalistica epileptologije, ESRS somnolog te predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju.
"Glavna promjena ne zbiva se na kazaljkama, nego u našem biološkom satu. Umjesto da samo izgubimo jedan sat spavanja, narušavamo fino ugođen sustav unutarnjih ritmova koji upravljaju gotovo svim tjelesnim funkcijama – od lučenja hormona i regulacije krvnog tlaka do metabolizma i imunološkog odgovora. Cirkadijani ritam možemo zamisliti kao unutarnji raspored rada organizma, dug otprilike 24 sata, koji određuje kada je tijelo spremno biti budno, a kada treba usporiti i zaspati", objašnjava Sruk.
'Rezultat toga je stanje nalik jet lagu'
Objašnjava kako taj raspored nije puka navika, nego je zapisan u mozgu i stanicama, a najvažniji "upravljač" je prirodno svjetlo tijekom dana.
"Kada sat naglo pomaknemo unaprijed, prema satu jutro počinje ranije, ali biološki procesi zaostaju – mozak dobiva informaciju da treba ubrzati, dok tijelo još funkcionira po starom rasporedu", rekla je Sruk. "Rezultat je nekoliko dana stanja nalik blagom jet lagu: teže uspavljivanje, izražena jutarnja tromost, oscilacije raspoloženja, smanjena koncentracija i pojačan osjećaj umora. Kod većine ljudi prilagodba se odvija unutar nekoliko dana do dva tjedna, ovisno o tome koliko je san bio uredan i stabilan prije same promjene."
Što ako već imate problema sa spavanjem?
Osobe koje već imaju narušen ritam spavanja posebno su izložene teškoćama u razdoblju oko pomicanja sata, tvrdi stručnjakinja.
"Kod nesanice je cirkadijani sustav često "na rubu", pa svaki dodatni pomak može još više produljiti vrijeme uspavljivanja i učvrstiti začarani krug lošeg spavanja i pojačane zabrinutosti zbog spavanja", objasnila je. "Kod sindroma odgođene faze spavanja, gdje ljudi spontano zaspu i bude se kasnije, proljetni pomak djeluje protiv njihova unutarnjeg ritma: društvo od njih traži da ustanu još ranije nego prije, dok njihov biološki sat i dalje 'misli' da je noć."
Bipolarni poremećaj, epilepsija i apneja
Također, kod osoba s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja dodatni gubitak sna i fragmentacija noći mogu dovesti do pojačane dnevne pospanosti i pogoršanja kardiometaboličkih rizika, objašnjava.
"Posebno su ranjive osobe s epilepsijom, budući da nedostatak spavanja i poremećaj cirkadijanog ritma dobro poznato snižavaju prag za epileptičke napadaje", rekla je Sruk. "Sličan obrazac može se uočiti i kod bipolarnog poremećaja, u kojem nagle promjene u ritmu spavanja i budnosti katkad prethode maničnim ili depresivnim epizodama. Djeca i starije osobe, s manje fleksibilnim biološkim satom, često reagiraju izraženijom razdražljivošću, pojačanom pospanošću ili pogoršanjem već postojećih tegoba."
Možemo li se pripremiti za pomicanje sata?
"Iako sam datum promjene ne možemo birati, na način prilagodbe itekako možemo utjecati", rekla je. "Najjednostavnija strategija je postupni pomak rasporeda spavanja nekoliko dana prije: tri do četiri dana uoči promjene sata korisno je svake večeri leći 15–20 minuta ranije i jednako toliko ranije ustati, tako da organizam dolazak novog rasporeda dočeka već djelomično usklađen."
Jutarnje prirodno svjetlo pritom je ključni saveznik, jer snažno resetira unutarnji sat, napominje. Iz tog je razloga dobro u što kraćem roku nakon buđenja izaći na dnevno svjetlo ili barem provesti nekoliko minuta uz prozor.
"Suprotno tome, večernje izlaganje jakom svjetlu, osobito plavom spektru ekrana, odgađa lučenje melatonina i pomiče pospanost prema kasnijim satima, pa je preporuka smanjiti korištenje mobitela, računala i televizora barem sat do dva prije spavanja", dodaje Sruk. "Dodatne mjere uključuju umjeren unos kofeina (izbjegavanje kasnopopodnevnih i večernjih napitaka), ograničavanje alkohola koji fragmentira spavanje te održavanje stabilnog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja, uključujući vikende."
Pomicanje sata i srčani udari
Epidemiološki podaci iz više zemalja upućuju na to da kratko razdoblje nakon proljetnog pomicanja sata prati porast određenih akutnih zdravstvenih događaja.
"Podaci upućuju na skromno, ali jasno razlučivo povećanje rizika za pojavu akutnog infarkta miokarda u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena, osobito prvog radnog dana u tjednu, što se povezuje s kombinacijom manjka spavanja, stresa i promjene ritma", rekla je.
Sličan, iako također umjeren, porast opisan je i za ishemijske moždane udare u prvom tjednu nakon pomaka. Na razini populacije u istom razdoblju raste i broj prometnih nesreća i ozljeda na radu, što se povezuje s pospanim, manje koncentriranim vozačima i radnicima koji dan započinju prije nego što se organizam u potpunosti prilagodi novom rasporedu, tvrdi stručnjakinja.
Pomicanje sata povezano s depresijom
"Neka istraživanja bilježe i kratkotrajno pogoršanje raspoloženja te veći broj simptoma depresije i anksioznosti, osobito u osoba osjetljivih na nedostatak svjetla i narušene ritmove spavanja", rekla je Sruk.
"Klinika to potvrđuje: u tjednu nakon pomicanja sata liječnici često čuju više pritužbi na umor, glavobolje i nesanicu, premda bolesnici rijetko sami povežu pojavu tegoba upravo s promjenom računanja vremena", dodaje.
Koje je računanje vremena prirodnije za naš organizam?
"Kronobiologija, znanost koja proučava biološke ritmove, u velikoj je mjeri suglasna da je za ljudski organizam povoljnije stabilno standardno (zimsko) vrijeme nego ljetno računanje vremena", rekla je Sruk.
Standardno vrijeme je najbliže "prirodnom" dnevnom ritmu: biološki je najpovoljnije kada se podne na satu barem približno poklapa s vremenom dnevnog maksimuma sunčeve svjetlosti, a jutarnje svjetlo stiže dovoljno rano da pokrene buđenje i uskladi unutarnji sat.
"Kod ljetnog računanja vremena cijeli se društveni raspored pomiče jedan sat unaprijed u odnosu na solarni ritam, što znači da prema satu Sunce izlazi kasnije, kasnije doseže vrhunac i kasnije zalazi", rekla je. "Posljedično, jutro je mračnije, što otežava rano ustajanje, dok kasno večernje svjetlo odgađa lučenje melatonina i pomiče vrijeme prirodne pospanosti prema kasnijim satima."
'Zagovara se trajno zadržavanje zimskog računanja vremena'
To stanje kronične "cirkadijane neusklađenosti", u kojem se radno i školsko vrijeme ravna po satu, a ne po svjetlu, povezano je s većim rizikom za poremećaje spavanja, narušeno mentalno zdravlje i nepovoljne kardiometaboličke ishode, dodaje.
"Upravo zato stručne udruge i sve veći broj istraživača zagovaraju trajno zadržavanje standardnog vremena kao biološki povoljnijeg rješenja za populaciju, iako dio javnosti subjektivno preferira duge, svijetle ljetne večeri zbog slobodnog vremena i društvenih aktivnosti", rekla je.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Bogato i zdravo jelo: Pripremite ovu osvježavajuću i hranjivu salatu od pureće šunke