'ČESTE SU ZABLUDE' /

Hrvatski profesor 60 se godina bavi gljivama. Napisao je knjigu sa 100 recepata i otkriva kako raspoznati jestive

Iako već postoji dosta knjiga o gljivama, profesor Križevac ističe da je njegov uradak 'Jestive gljive u Hrvatskoj' jedinstveni primjerak

4.8.2026.

10:46

Anteja Vidić

Privatna arhiva

Dodaj net.hr među omiljene izvore na Googleu

Profesor Željko Križevac (74) iz Valpova poznati je hrvatski mikolog, a za sve ljubitelje gljiva, one koji su zainteresirani za zdravu prehranu, djelatnike u ugostiteljskom sektoru te one koji žele više naučiti o prirodnoj baštini i gastronomskoj ponudi Hrvatske, ali i učenicima i studentima koji žele obogatiti svoje znanje pripremio je pravu poslasticu. Naime, svijetlo dana ugledala je njegova nova knjiga "Jestive gljive u Hrvatskoj" o 90 vrsta jestivih gljiva koje rastu na području Hrvatske sa 100 recepata za njihovu pripremu.

Profesor Križevac je pravnik i politolog te je široj javnosti poznat po svojim tekstovima o gljivama koji su godinama bili objavljivani u mnogim hrvatskim medijima, brojnim predavanjima te knjizi "Uzgoj gljive bukovače". On već 60 godina otkriva, skuplja i determinira jestive gljive te se 40 godina bavi proizvodnjom micelija gljive bukovače.

No, gljive nisu njegova jedina strast. Ovaj neumorni umirovljenik ima više od pet hobija te živi vrlo aktivnim životom. Osim gljiva, velika ljubav profesora Križevca je i ljekovito bilje te za svoju obitelj pravi razne čajeve i tinkture. On je za RTL-ov portal Net.hr pojasnio je zašto je njegova knjiga "Jestive gljive u Hrvatskoj" jedinstvena, otkrio je kao razlikovati otrovne gljive od jestivih, koje su najveće zablude vezane uz njih te je podijelio što smatra tajnom svoje velike životne energije i vitalnosti.

MOĆNA NAMIRNICA /

Miris starijih ljudi nastaje 'hrđanjem' tijela: Možete ga spriječiti ako ovo jedete

Profesor Križevac je u svijetu gljivarstva od ranog djetinjstva. Imao je deset godina kada je počeo sakupljati gljive i to najviše vrganje, mliječnice, lisičice i mrazovače.

"Ta ljubav prema gljivama se nastavila do dana današnjeg. Od 31. godine se aktivno bavim determinacijom i istraživanjem gljiva te sam tako 1983. radio pokuse o uzgoju šampinjona i bukovača. Te iste godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu upoznao sam prof.dr.sc. Romana Božca i prof.dr. Josipa Kišpatića koji su me upoznali s tehnologijom proizvodnje micelija. Od 1983. godine proizvodio sam micelij gljiva: bukovače i shi-take. Važno mi je cijeli život otkrivati što više vrsta jestivih gljiva i raditi jela od istih zbog njihovih specifičnih aroma", kazao je.

'Ne preporučujem korištenje AI alata za prepoznavanje gljiva'

Premda već postoji dosta knjiga o gljivama, profesor Križevac ističe da je njegov uradak "Jestive gljive u Hrvatskoj" jedinstveni primjerak u Lijepoj našoj. "Štoviše, to je jedina knjiga u našoj zemlji u kojoj je detaljno opisana svaka vrsta gljive s temeljitim uputama i s najkvalitetnijim fotografijama".

"Budući da sam godinama sakupljao gljive i pronalazio, kako jestive, tako i otrovne vrste, odlučio sam prije 20 godina napisati knjigu koja će biti jedinstvena. Želja mi je bila detaljno opisati svaku vrstu gljive koje bi bile popraćene kvalitetnim fotografijama kako bi početnici i ostali ljubitelji prirode koji idu u šumu što jednostavnije mogli razaznati jestive od otrovnih gljiva. Cijeli taj proces je bio jako zahtjevan i dosta naporan, osobito pronalaženje samih gljiva jer ih je svake godine sve manje. Kako mijenjaju svoja staništa teško je bilo napisati uvjete gdje svaka gljiva raste te u koje se vrijeme javljaju."

Knjiga "Jestive gljive u Hrvatskoj" namijenjena je širokom krugu korisnika. Koncipirana je tako da čitateljima na jednostavan, pregledan i pristupačan način olakša prepoznavanje jestivih gljiva.

"Unatoč naprednoj tehnologiji i sve većem korištenju umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ne preporučujem da koristite AI alate kako biste utvrdili o kojoj vrsti gljive je riječ, nego da obavezno potražite savjet iskusnog stručnjaka za gljive kako ne biste ugrozili svoje zdravlje", upozorio je profesor Križevac te je objasnio koja je najveća zabluda koju Hrvati imaju kada je u pitanju termička obrada i priprema gljiva.

"Ovu sam kuharicu napisao na temelju vlastitog iskustva. Dok sam radio kao šef kuhinje u vojsci, nastojao sam svako jelo pripremiti što kvalitetnije, vodeći računa o pravilnoj obradi svake namirnice. Kasnije, baveći se gljivama, uočio sam da se upravo u njihovoj pripremi često ponavljaju iste pogreške i zablude. Jedna od najčešćih zabluda jest da gljive treba dugo kuhati ili pirjati. Prema mom iskustvu, termička obrada ne bi trebala trajati dulje od 15 do 25 minuta", rekao je.

'Priroda nam je podarila mnogo kvalitetnih gljiva'

"Duljim kuhanjem ili pirjanjem gljive postaju teže probavljive pa mnogi nakon njihova konzumiranja imaju probavne smetnje. Druga je zabluda pretjerana uporaba začina. Smatram da gljive treba začiniti što umjerenije kako bi do izražaja došli njihov prirodni okus i aroma. Često se dodaju jaki začini ili vrhnje za kuhanje, zbog čega se nakon pripreme gotovo i ne osjete okus i miris same gljive, nego prevladavaju okusi dodataka. Cilj ove kuharice jest pokazati kako pravilnom pripremom sačuvati ono najvrjednije što gljive imaju: njihov prirodni okus, miris i hranjivu vrijednost", dodao je.

Gljive se baš zbog te svoje nutritivne vrijednosti često nazivaju "šumskim mesom" te u Hrvatskoj postoji zaista veliki broj onih koje su jestive te imaju svoj prepoznatljiv i bogat okus. Ipak, profesor Križevac tvrdi da među njima nema svog favorita.

"Svaki recept je poseban na svoj način pa ne mogu reći da je neki bolji od drugoga. Smatram da su svi jednako kvalitetni i da svaki ima svoju vrijednost. Kada govorimo o najcjenjenijim jestivim gljivama, izdvojio bih blagvu, vrganje, sunčanicu, bukovaču, brestovače i puhare, a među njima posebno mjesto imaju i lisičice koje su izvrsne za pripremu juha i raznih umaka. Ne bih želio izdvajati nijedan recept jer vjerujem da svaki zaslužuje biti isproban. Svakom ljubitelju gljiva preporučujem da pripremi što više jela iz moje kuharice, uvjeren sam da će u svakome pronaći nešto posebno. Ako bih ipak morao izdvojiti jedno jelo, onda bi to bila kotlovina sa žutim kruhom i škriplinom. Te dvije gljive imaju izrazito bogatu aromu i pun okus koji cijelom jelu daju posebnu vrijednost."

Profesor Križevac otkrio je postoji li neka vrsta gljive koja je zanemarena u našoj tradicionalnoj kuhinji, a zapravo je vrhunska delicija.

LJUBAV PRIJE SVEGA /

Veterinar Franko (30) slijedi djedov put: 'Ima dana kada se pregaze kilometri bez uspjeha'

"U današnje vrijeme, zbog klimatskih promjena, u prirodi sve manje pronalazimo gljive. Međutim, možemo reći da se u posljednje vrijeme sve više koriste bukovače i šampinjoni. Ipak, priroda nam je podarila mnogo kvalitetnih gljiva, a među njima bih posebno spomenuo blagvu i maglenku, koje je danas vrlo teško pronaći. U posljednje vrijeme sve rjeđe nalazimo i paprenu mliječnicu te lisičice. Na pojedinim područjima još ih ima, ali ih je sve manje. Zbog toga su neke vrijedne vrste gljiva pomalo zanemarene, dok se sve više koriste šampinjoni, vrganji i bukovače. Primjer je i judino uho, gljiva koju ljudi često ne poznaju i ne pronalaze u prirodi. Iako je možemo pronaći tijekom jeseni i zime, najčešće na bazgi i njezinim granama, riječ je o vrlo kvalitetnoj gljivi", kazao je.

Na smanjenje broja gljiva utječu i pesticidi

Profesor Križevac pojasnio je kako klimatske promjene utječu na svijet mikologije te je istaknuo da povećanje temperatura ima velik utjecaj na razvoj gljiva jer pri temperaturama višim od 33 stupnja dolazi do ugibanja micelija.

"Zbog toga se pri temperaturama iznad 35 stupnjeva više ne mogu stvarati uvjeti potrebni za rast gljiva. Osim visokih temperatura, na smanjenje broja gljiva utječu i drugi čimbenici. Velika područja tretiraju se različitim pesticidima, uglavnom zbog poljoprivrednih usjeva, a uz to imamo i sve manje oborina te sve dulja sušna razdoblja. Za rast gljiva potrebni su određeni uvjeti, prije svega dovoljna vlažnost, oko 90 posto, i temperature od približno 20 do 25 stupnjeva. Kada takvih uvjeta nema, gljive se ne mogu razvijati. Zbog visokih temperatura i nedostatka kiše, koja ponekad izostane mjesecima, u šumama sve teže pronalazimo gljive. Zbog klimatskih promjena svake godine imamo sve manje jestivih, ali i otrovnih gljiva", rekao je.

"Promatrajući gljive posljednjih petnaestak godina, a posebno kroz više od 40 godina bavljenja mikologijom, primjećujem da je sve manje lisičica, mliječnica, maglenki i smrčaka. Mijenjaju se njihova staništa, a neke vrste postupno nestaju s pojedinih područja. Na nekim se mjestima još uvijek pojavljuju, ali u manjim količinama i pod određenim uvjetima. Jednostavno ih više ne možemo pronaći kao prije, nego samo na pojedinim mjestima gdje još uvijek postoje uvjeti koji odgovaraju njihovu rastu", dodao je.

Kako razlikovati jestive gljive od otrovnih?

Ako ste pomislili da je lako razlikovati jestive gljive od otrovnih, niste u pravu. Naime, profesor Križevac opominje da je to teško, osobito ljudima koji nemaju dovoljno iskustva i nisu sigurni u njihovo prepoznavanje.

"Upravo zato u ovoj knjizi nisam išao na prikaz otrovnih gljiva, nego sam želio prikazati jestive vrste koje će ljubitelji gljiva moći pronaći u prirodi i jednostavno ih prepoznati. Postoje male razlike između pojedinih jestivih i otrovnih vrsta. Primjerice, sunčanice često možemo pronaći u velikim skupinama, a među njima se može naći i smrtno otrovna zelena pupavka. Lisičice ljudi zamjenjuju s otrovnom zavodnicom jer su dosta slične žute boje. Osoba koja ne poznaje dovoljno razlike između jestivih i otrovnih gljiva može je lako zamijeniti i ubrati. Imao sam slučajeva da su ljudi ubrali zelene pupavke i donijeli ih meni na pregled, a ja sam utvrdio da se radi o smrtno otrovnoj gljivi. Postoji i bijela pupavka koja također predstavlja veliku opasnost", ispričao je.

Profesor Križevac se u svojoj knjizi nije usmjerio na šampinjone i poljske pečurke jer među tim vrstama postoji velik broj sličnih otrovnih gljiva koje mogu dovesti do zamjene.

"Novija istraživanja pokazala su da kod pojedinih pečurki postoji način razlikovanja. Ako se gljiva prereže nožem ili se rub klobuka podigne prstom, a pritom požuti, može se utvrditi da je riječ o otrovnoj vrsti. Međutim, mnogi ljudi ipak beru takve gljive jer nisu smrtno otrovne. Nakon konzumacije mogu nastupiti zdravstveni problemi, zbog kojih ljudi završavaju u bolnici i primaju potrebnu medicinsku pomoć", kazao je.

'U šumi uvijek treba biti oprezan'

"U šumi uvijek treba biti oprezan. Ako niste sigurni u gljivu koju ste ubrali, posebno ako ste pronašli više različitih vrsta, svaku vrstu treba odvojiti i staviti u posebnu papirnatu vrećicu. Kada dođete kući, uz pomoć ove knjige možete usporediti fotografije, opise i karakteristike te lakše utvrditi radi li se o jestivoj gljivi ili ne. Mnoge zablude nastaju zbog toga što ljudi misle da su pronašli jestivu gljivu. Međutim, ako takvu gljivu odnesu iskusnom gljivaru ili mikologu, često se utvrdi da se radi o otrovnoj vrsti. Čovjek će uvijek bolje proći ako je takvu gljivu samo ubrao i provjerio, nego ako ju je kušao", upozorio je.

Postoje otrovne gljive koje ne uzrokuju smrtonosne posljedice, ali izazivaju snažne reakcije poput povraćanja, mučnine i drugih zdravstvenih tegoba.

"Kod nekih otrovnih gljiva simptomi se pojavljuju nakon nekoliko sati, primjerice nakon četiri do deset sati. Takve gljive mogu biti smrtno opasne jer otrovi počinju djelovati kada je već nastalo ozbiljno oštećenje organizma pa ponekad ni medicina ne može pomoći. Najvažnije je na vrijeme potražiti liječničku pomoć i donijeti gljivu kako bi se mogla utvrditi njezina vrsta. Pravodobno prepoznavanje otrovne gljive omogućuje liječnicima da primijene odgovarajuće liječenje", istaknuo je profesor.

LAVLJA GRIVA /

Jača mozak, živce, imunitet... Ova neobična gljiva ima moćna svojstva, a evo zašto

Tajna neiscrpne životne energije, snage i vitalnosti

Osim ukusnih specijaliteta s gljivama, Križevac za svoju obitelj za njihove osobne potrebe radi tinkture od medvjeđeg luka, vrbovice, gloga, koprive itd. te razne čajeve. Ljubav prema ljekovitu bilju prenio mu je pokojni djed.

"On je sakupljao ljekovito bilje i kao malo dijete često sam s njim išao u prirodu te smo zajedno brali ljekovito bilje. On je svaki dan pio čaj od hajdučke trave, stolisnika i drugog bilja, tako da smo i mi kao djeca zavoljeli prirodu i navikli piti čajeve od ljekovitog bilja. Kako smo odrastali, vidjeli smo da u prirodi ima sve manje ljekovitog bilja koje je čisto i nije tretirano raznim sredstvima. Danas često nismo sigurni što zapravo kupujemo, zato smatram da je najbolje kada čovjek poznaje biljke, sam ih ubere, pravilno osuši i spremi. Od tako prikupljenog bilja mogu se pripremati kvalitetni čajevi, ali i tinkture, razne kreme i masti", pojasnio je.

Iako je u mirovini, profesor Križevac ima brojne interese i hobije te nikako ne odobrava sjedalački način života, posebice u zlatnim godinama, a krasi ga veliki životni optimizam, energija i vitalnost.

"Smatram da su tinkture i čajevi koje pripremam jedan od razloga moje energije, životne snage i dobrog osjećaja. Pripremam ih za sebe i članove svoje obitelji, a svoje proizvode često poklanjam prijateljima kako bi i oni mogli koristiti blagodati ljekovitog bilja. Svakodnevno pijem čajeve od stolisnika, koprive i hajdučke trave, a u posljednje vrijeme koristim i vrbovicu te preslicu. Kada osjetim da dolazi prehlada, pijem čaj od bazge", kazao je.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZDRAVO I UKUSNO /

Grickajte ih cijeli dan: Ovih 29 namirnica sadrži puno vitamina i minerala, a gotovo su bez kalorija

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.