MOŽE LI GENERACIJA Z U HRVATSKOJ BEZ UMJETNE INTELIGENCIJE?

Međutim, povjerenje ne dolazi bez rezerve. U potpunosti vjeruje informacijama koje dobija od AI alata 36% mladih, dok ih ostali dodatno provjeravaju. Upravo taj paradoks, AI kao dio rutine, ali ne i izvor bezrezervnog povjerenja, otkriva prvo regionalno istraživanje o odnosu Generacije Z prema umjetnoj inteligenciji, „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI”, koje su provele agencije McCann i UM, članice AMA Group. Pored Hrvatske, istraživanje obuhvaća još šest tržišta regije i pokazuje složen odnos Generacije Z prema umjetnoj inteligenciji.

„Generacija Z u Hrvatskoj umjetnu inteligenciju doživljava kao prirodan dio svakodnevnog života, koristan alat koji im može pomoći, ali kojem i dalje pristupaju sa zdravom dozom opreza. Ovo pokazuje da iako mladi prepoznaju prednosti koje pruža AI, istovremeno žele zadržati vlastitu procjenu, autentičnost i osjećaj za ono što je stvarno. Ta kombinacija otvorenosti i opreza najbolje opisuje njihov odnos prema AI-u“, izjavio je Antun Križančić, izvršni direktor McCann Zagreb.

Kada govore o AI-u, mladi najčešće zapravo govore o ChatGPT-u. Koristi ga 90% ispitanika, dok su drugi alati znatno manje zastupljeni. Kod mlađih pripadnika Generacije Z, ChatGPT je toliko prisutan da se često koristi gotovo kao sinonim za AI.

Iako je AI postao dio svakodnevice ove generacije, način na koji ga koriste nije uvijek isti. Djevojke se češće okreću AI alatima kad traže pomoć u komunikaciji, savjete o zdravlju, ishrani ili osobnim dilemama, dok ih mladići češće koriste za financijske teme. Razlike postoje i u stupnju povjerenja. Djevojke češće prilagođavaju AI odgovore onome što već znaju, dok ih mladići prihvaćaju direktnije.

Taj oprez, međutim, nije vidljiv samo u provjeravanju odgovora. Bez obzira na to što ga redovno koriste, mladi AI ne doživljavaju kao nezamjenjiv. Skoro 80% ispitanika kaže da bi bez njega moglo funkcionirati, što ukazuje na to da prva potpuno digitalna generacija možda već osjeća zasićenje tehnologijom. Njihove glavne brige nisu vezane za AI nego za neizvjesnost, pritisak i izazove s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Zato podatak da 62% mladih želi manje tehnologije i više ljudskog kontakta ne govori o odbacivanju tehnologije, već o potrebi da se u digitalnoj svakodnevici sačuvaju originalnost, bliskost i kreativnost.                                                                                            

To se vidi i u odnosu prema autentičnosti. Čak 54% pripadnika Generacije Z u Hrvatskoj zabrinuto je zbog sve tanje granice između stvarnog i AI sadržaja, u odnosu na regionalni prosjek od 51%. Istovremeno, 49% mladih kaže da je sve teže razlikovati AI sadržaj od onog koji su kreirali ljudi. Kako sadržaji nastali uz pomoć tehnologije postaju sve uvjerljiviji, mladima je sve važnije da znaju što je stvarno, ali i kome mogu vjerovati.

„AI sadržaj kod mladih u Hrvatskoj ne izaziva jednu, već dvije snažne reakcije, znatiželju i otpor. Upravo zato za brendove nije presudno koriste li AI alate, već kako ih koriste. Kad je njihova uloga jasna, a ideja autentična, tehnologija može doprinijeti komunikaciji. Kad AI djeluje kao prečica, mladi to brzo prepoznaju“, objasnila je Katarina Robeli, izvršna direktorica UM Zagreb.

Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine, kroz online anketu na nacionalno reprezentativnom uzorku mladih od 16 do 28 godina. U Hrvatskoj je anketirano 500 ispitanika, koliko i u Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Crnoj Gori, dok je u Sjevernoj Makedoniji sudjelovalo 300 ispitanika. Kroz regionalne podatke, istraživanje donosi širi pogled na to kako Generacija Z danas razumije, koristi i preispituje umjetnu inteligenciju, ali i zašto je povjerenje postalo jedno od ključnih pitanja digitalnog okruženja.