Evo koliko su HNL klubovi potrošili na plaće igrača u 2025. i kolika je razlika između Dinama i Hajduka
Dinamo i Hajduk zajedno čine čak 58 posto svih troškova za igrače u ligi, a razlika između njih ponovno je postala vrlo izražena, najveća još od 2022.
Krajem svakog travnja klubovi SuperSport HNL-a objavljuju financijska izvješća za prethodnu godinu, što je obveza u procesu licenciranja za novu sezonu Hrvatskog nogometnog saveza. Iako ti dokumenti ne otkrivaju kompletnu financijsku sliku jer dio dogovora i obveza ostaje unutar klubova, iz njih se ipak može steći dobar uvid u poslovanje i usporediti pojedine stavke među klubovima.
Posebnu pažnju privlače troškovi vezani uz igrače. Klubovi zasebno navode plaće, poreze i doprinose te ostale troškove poput bonusa ili raskida ugovora, a svi ti izdaci zajedno ulaze u kategoriju “troškovi primanja igrača”. Pritom treba imati na umu da pojedinačne plaće nisu javne te da se podaci odnose na kalendarsku, a ne natjecateljsku godinu, pa obuhvaćaju dijelove dviju sezona.
Ukupno su SHNL klubovi tijekom 2025. godine za igračka primanja izdvojili 66,7 milijuna eura, što je rast od 5,3 posto u odnosu na godinu ranije. Usporedi li se s 2023., kada je taj iznos bio 56,9 milijuna eura, vidi se da su troškovi u dvije godine porasli za gotovo 10 milijuna eura.
Najveći potrošač i dalje je Dinamo, koji je na igrače potrošio 25,4 milijuna eura, odnosno čak 38 posto ukupnog iznosa u ligi. Dinamovi rashodi ostali su gotovo isti kao i godinu ranije. Dok su 2024. na rast troškova utjecale premije za plasman u Ligu prvaka, prošle godine dio velikih izdataka otpadao je na raskide ugovora, iako su osnovne plaće smanjene za oko milijun i pol eura.
Hajduk je, s druge strane, prvi put od 2022. smanjio troškove za igrače. U 2025. godini izdvojio je 12,9 milijuna eura, što je oko 1,1 milijun manje nego godinu prije. Time je klub očito krenuo u racionalizaciju troškova, koju je i najavljivao, premda i dalje troši znatno više nego prije nekoliko godina. Prema procjenama iz kluba, cilj je u 2026. taj iznos dodatno spustiti na oko 11 milijuna eura.
Dinamo i Hajduk zajedno čine čak 58 posto svih troškova za igrače u ligi, a razlika između njih ponovno je postala vrlo izražena, najveća još od 2022. godine.
Izvan vodeće dvojke zanimljivi su trendovi kod ostalih klubova. Varaždin je imao najveći postotni rast troškova za igrače, više od 50 posto, ali i dalje posluje vrlo racionalno. Istra se financijski sve više odvaja od ostatka “manjih” klubova, očito s ambicijom izlaska u Europu. Osijek je pak smanjio izdvajanja za 14 posto i prvi put nakon nekoliko godina troši manje od Rijeke, a u odnosu na 2022. troškovi su mu pali za čak 40 posto.
Rijeka je povećala ukupna izdvajanja za oko 1,1 milijun eura, no razlog tome prvenstveno su premije za osvajanje dvostruke krune i plasman u Europu. Zanimljivo je da su osnovne plaće pritom zapravo smanjene.
Kako bi usporedili učinkovitost klubova, izračunat je odnos između troškova za igrače i broja osvojenih bodova tijekom kalendarske godine. Najracionalnijim se pokazao Slaven Belupo, koji je za svaki osvojeni bod potrošio nešto manje od 50 tisuća eura, odmah ispred Varaždina.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Osijek, koji je za svaki osvojeni bod izdvojio gotovo 185 tisuća eura, čak više nego godinu ranije, unatoč smanjenju ukupnih plaća. To jasno pokazuje koliko je klub posljednjih sezona neuspješan u odnosu uloženog i dobivenog.
Među vodećim klubovima najefikasnija je ponovno bila Rijeka. Za svaki osvojeni bod potrošila je oko 138 tisuća eura i pritom osvojila dvostruku krunu. Hajduk je za isti učinak trošio gotovo polovicu više, dok je Dinamo po bodu izdvajao gotovo dva i pol puta više od Rijeke. Iako ovakva usporedba ne može dati potpunu sliku, dobro pokazuje koliko je riječki model poslovanja posljednjih godina učinkovit.