Velika pobjeda SHNL-a: Što se krije iza hrvatskog skoka na UEFA-inoj ljestvici?

Niz pobjeda hrvatskih klubova u ljetnim kvalifikacijama za europska natjecanja donio je rijetko viđeni optimizam u domaći nogomet. Nakon godina stagnacije i strepnje, savršeni europski tjedan u kojem su pobjede upisali Hajduk, Rijeka i Varaždin, uz Dinamov remi, podsjetio je na snagu SHNL-a. No, kasniji uspjesi Splićana i Riječana u trećem pretkolu Konferencijske lige u četvrtak navečer potvrdili su da se ne radi o slučajnosti. Hrvatska je ostvarila opipljiv skok na UEFA-inoj ljestvici nacionalnih koeficijenata, preskočivši konkurente i vrativši nadu u borbu za bolji europski status. Iza suhoparnih brojki krije se priča o novcu, ugledu i budućnosti cijele lige.

RIJEČKA PUSA /

Igor Musa: 'Nisam znao da za njih brani bivši dinamovac, ali je pravi primjer. Lako je komentirati s kauča'

Kronika tjedna za pamćenje

Sve je počelo krajem srpnja, u tjednu koji će ostati upisan kao jedan od najuspješnijih u novijoj povijesti klupskog nogometa. Nakon što je Dinamo u utorak odigrao 1-1 kod Thuna u Švicarskoj, osiguravši vrijedan bod i dobru poziciju za uzvrat, uslijedio je četvrtak iz snova. Hajduk je na Poljudu, nošen fantastičnom atmosferom, s 2-0 svladao ciparski Pafos u kvalifikacijama za Europsku ligu. Istovremeno, u Konferencijskoj ligi, Rijeka je minimalnom pobjedom od 1-0 nadjačala neugodni irski Derry City, dok je Varaždin priredio pravu dramu i preokretom slavio s 3-2 protiv češkog Jabloneca.

Tri pobjede i jedan remi u jednom tjednu. Takav stopostotni učinak bez poraza nije viđen godinama. Podaci o tome koliko je takav uspjeh rijedak pomalo se razlikuju, no slažu se u jednom: događa se prerijetko. Neki će reći da se na tri pobjede istoga dana čekalo punih dvanaest godina, još od ljeta 2014. kada su slavili Split, Hajduk i Rijeka. Drugi će podsjetiti na 2023. godinu, kada su u istom tjednu, ali u različitim danima, pobjede upisali Dinamo, Rijeka i Osijek. Kako god bilo, ta je večer bila golem poticaj. Hrvatskoj je donijela čak 0,875 bodova za nacionalni koeficijent i učinila HNL drugom najuspješnijom ligom Europe u tom tjednu. Bio je to jasan signal da se, nakon nekoliko sušnih godina, stvari možda mijenjaju nabolje.

Misterij zvan ‘NK Koeficijent’

Svakog ljeta, s prvim europskim utakmicama, na scenu stupa popularni "NK Koeficijent", navijački termin koji simbolizira rijetke trenutke zajedništva, kada se klupska rivalstva ostavljaju po strani radi višeg cilja. Iako će svaki navijač teško priznati da navija za rivala, uspjeh u Europi postao je zajednički interes. No, što je zapravo taj koeficijent? Riječ je o sustavu rangiranja koji UEFA koristi kako bi odredila broj mjesta i početne pozicije za klubove iz svake zemlje u Ligi prvaka, Europskoj ligi i Konferencijskoj ligi.

HRVATSKI KOEFICIJENT /

Nakon Dinama i ostali hrvatski klubovi igraju europske utakmice: Evo što kažu treneri

Nacionalni koeficijent računa se kao zbroj bodova koje su klubovi jedne zemlje osvojili u posljednjih pet sezona. Pobjeda u kvalifikacijama donosi jedan bod, a remi pola boda. Ukupan zbroj bodova u sezoni zatim se dijeli s brojem klubova koji su tu zemlju predstavljali na početku sezone. Za Hrvatsku to znači da se sve dijeli s četiri (Dinamo, Hajduk, Rijeka, Varaždin). Tako su tri pobjede (3 boda) i remi (0,5 boda) iz onog uspješnog tjedna donijele ukupno 3,5 boda, što podijeljeno s četiri daje spomenutih 0,875. Sustav je osmišljen tako da nagrađuje konstantu, ali i kažnjava neuspjeh. Problem za Hrvatsku leži u tome što se ove sezone brišu bodovi iz iznimno uspješne sezone 2021/22., što znači da je za održavanje pozicije, a kamoli napredak, potrebno ostvarivati kontinuirano dobre rezultate. Dok god Dinamo uglavnom sam vuče cijelu ligu, značajniji iskorak je gotovo nemoguć. Potreban je doprinos svih.

Borba za status, milijune i lakši put

Zašto je plasman na UEFA-inoj ljestvici toliko važan? Zato što izravno utječe na budućnost klubova. San hrvatskog nogometa je povratak na petnaesto mjesto, poziciju koja donosi dva predstavnika u kvalifikacijama za Ligu prvaka i ukupno pet klubova u Europi. Iako se taj cilj trenutno čini dalekim, svaki korak prema gore je bitan. Čak i šesnaesto mjesto donosi benefit, jer predstavnik u Europskoj ligi tada kreće od drugog pretkola, a ne od prvog. S druge strane, pad ispod 23. mjesta znači da i prvak mora krenuti u europsku avanturu od samog početka, prvog pretkola Lige prvaka.

Pojedinačna sudbina klubova

Osim nacionalnog, ključan je i individualni klupski koeficijent. On klubu osigurava status nositelja u ždrijebu, što u pravilu znači lakšeg protivnika i veće šanse za prolaz. Ovdje se priče hrvatskih predstavnika drastično razlikuju.

Dinamo je godinama bio lokomotiva hrvatskog koeficijenta. Svojim uspjesima izgradio je visok osobni rejting koji mu jamči status nositelja u gotovo svim pretkolima. Štoviše, Dinamo je u poziciji da se može nadati i izravnom plasmanu u Ligu prvaka bez kvalifikacija, pod uvjetom da osvoji naslov prvaka i da se poklopi ishod finala Lige prvaka. Taj put donosi desetke milijuna eura i stabilnost kakvu drugi u regiji mogu samo sanjati. No, da bi zadržao taj status, Dinamo i dalje mora osvajati bodove u Europi.

Za Rijeku i Hajduk, europski put je prilika za iskorak. Rijeka je posljednjih godina pokazala kako se strpljivo gradi europska priča. Ulaskom u Konferencijsku ligu klub si osigurava ne samo minimalno tri milijuna eura, već i priliku da pobjedama "bilda" vlastiti koeficijent. Svaki osvojeni bod čini iduću europsku sezonu lakšom. Status nositelja je ključan, a Rijeka je često na samoj granici, gdje jedna pobjeda ili poraz konkurenta može odlučivati o sudbini. Hajduk, s druge strane, godinama plaća danak lošim rezultatima. Nizak osobni koeficijent gura ga na teže protivnike već u ranoj fazi, stvarajući začarani krug ispadanja. Jedan ulazak u skupine Konferencijske lige potpuno bi promijenio njihovu europsku perspektivu za godine koje dolaze.

Varaždin i ostali klubovi koji izbore Europu imaju priliku života. Novac od UEFA-e može transformirati klupski proračun, a igračima dati neprocjenjivu pozornicu. Njihov doprinos nacionalnom koeficijentu, makar i minimalan, od vitalne je važnosti jer se bodovi dijele na ukupan broj sudionika.

Novi zamah i skok na ljestvici

Nakon obećavajućeg drugog pretkola, uslijedilo je treće koje je donijelo nove razloge za zadovoljstvo, ali i prvo bolno prizemljenje. Varaždin je završio svoj europski put, ali su Hajduk i Rijeka nastavili pobjednički niz. Splićani su, nakon ispadanja od Pafosa iz Europske lige, dobili "padobran" u Konferencijsku ligu i iskoristili ga na najbolji mogući način, deklasiravši litavski Žalgiris u gostima s 5-2. Rijeka je na Rujevici nastavila sa zrelim partijama i s 1-0 svladala finski Ilves. Te dvije pobjede, uz raniji Dinamov uspjeh, donijele su Hrvatskoj novih 0,750 bodova u samo tjedan dana.

Taj je uspjeh odmah bio vidljiv na ljestvici. Hrvatska je s 23. skočila na 21. mjesto, pretekavši Rumunjsku i približivši se Škotskoj i Austriji. Ukupni koeficijent narastao je na 24,531, a s tri preostala predstavnika u igri, postoji realna šansa za daljnji napredak. Svaka sljedeća pobjeda, svaki prolazak, sada vrijedi dvostruko.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Ljeto je dugo, a europski put prepun zamki. Ipak, posljednji rezultati pokazali su da hrvatski klubovi imaju kvalitetu i znanje za nadmetanje na međunarodnoj sceni. Priča o "NK Koeficijentu" nije samo matematička zavrzlama za entuzijaste, već temelj za zdraviju i bogatiju domaću ligu. Uspjeh u Europi donosi novac koji se slijeva u cijeli sustav, podiže vrijednost igrača i čini SHNL atraktivnijim. Zato, unatoč svim domaćim animozitetima, svaki gol u Europi doista jest pobjeda za čitav hrvatski nogomet.