Hajduk je prošao Žilinu, ali pet lekcija iz Slovačke zvoni na uzbunu
Izdvojili smo pet stvari koje smo mogli naučiti iz uzvratne utakmice Haduka i Žline u 1. pretkolu Europske lige
Hajduk je osigurao prolazak u drugo pretkolo Europske lige, ali nakon uzvratne utakmice u Slovačkoj malo tko na Poljudu može biti potpuno zadovoljan. Poraz od 2-1 protiv Žiline bio je bolno otrežnjenje i jasan pokazatelj da momčad ima ozbiljne probleme koje mora riješiti ako želi ostvariti zapaženiji europski rezultat. Pobjeda od 2-0 iz prve utakmice bila je dovoljna zaliha, no dramatična završnica i opći dojam otkrili su pet ključnih lekcija koje stožer i igrači ne smiju ignorirati. Iako su kladionice i statistička predviđanja davali prednost splitskom klubu, s vjerojatnošću pobjede od preko 40 posto, na terenu je priča bila potpuno drukčija.
Obrana ostaje najveća briga
Unatoč ukupnom prolasku, defenzivna linija Hajduka ponovno je pokazala zabrinjavajuću razinu nesigurnosti. Cijelo drugo poluvrijeme bilo je obilježeno nervozom, a sve je kulminiralo u sudačkoj nadoknadi. Autogol kapetana Darija Melnjaka u prvoj minuti nadoknade, kojim je Žilina povela 2-1, bio je komičan splet nespretnosti koji je domaćinima dao nadu u potpuni preokret. Da stvar bude gora, Slovaci su u posljednjim sekundama imali priliku za treći pogodak koji bi utakmicu odveo u produžetke. Takav kolaps u završnici, protiv suparnika koji objektivno nema kvalitetu za ugroziti Hajduk na taj način, jasan je znak da je obrana i dalje najranjiviji dio momčadi i da se na njezinoj organizaciji mora hitno raditi.
Ovisnost o rezultatu s Poljuda
Još jednom se pokazalo da je Poljud Hajdukova najveća utvrda, ali i da se momčad previše oslanja na domaći teren. Rezultat od 2-0 iz prve utakmice bio je jedini razlog za slavlje nakon 90 minuta u Žilini. U gostima Hajduk nije pokazao ni sjenu igre iz prvog susreta. Nastavio se tako negativan niz bez pobjede na europskim gostovanjima, što postaje kroničan problem. Činjenica da su se Splićani morali grčevito braniti i osloniti na zalihu golova protiv momčadi poput Žiline ukazuje na ozbiljan nedostatak autoriteta i pobjedničkog mentaliteta na gostujućim terenima, što je nužno za bilo kakav ozbiljniji iskorak u Europi.
Neobjašnjiv pad u drugom poluvremenu
Nakon što je Alec Van Hoorenbeeck u 30. minuti doveo Hajduk u vodstvo, činilo se da je pitanje prolaska riješeno. S ukupnim vodstvom od 3-0 na poluvremenu, očekivalo se da će splitska momčad mirno privesti utakmicu kraju. Međutim, u drugom dijelu uslijedio je neobjašnjiv i potpun pad. Momčad je izgubila kontrolu nad sredinom terena, djelovala je bezidejno i dopustila je domaćinima da preuzmu inicijativu. Žilina je to iskoristila, prvo je izjednačila preko Marka Roginića u 53. minuti, a zatim stvorila pritisak koji je doveo do već spomenute dramatične završnice. Takve oscilacije su nedopustive za momčad s europskim ambicijama.
Problemi s realizacijom u gostima
Iako je igra u napadu bila daleko od idealne, Hajduk je stvorio nekoliko prilika kojima je mogao puno ranije riješiti sve dileme. Realizacija je ponovno bila problem. Prvu veliku priliku imao je Melnjak još u prvom poluvremenu, ali je njegov udarac obranio domaći vratar. U završnici utakmice, pri rezultatu 1-1, splitska momčad imala je nekoliko obećavajućih situacija. Najizglednija je bila kontra tri na dva u 81. minuti, ali je lošom odlukom u završnici propala velika prilika za pobjedu i miran kraj. Propusti u realizaciji na kraju su doveli do nepotrebne nervoze i straha od ispadanja.
Mentalna krhkost u ključnim trenucima
Način na koji je Hajduk primio drugi pogodak i dopustio priliku za treći u posljednjim sekundama ukazuje na manjak koncentracije i mentalnu nestabilnost. Panika koja je zavladala u obrani nakon primljenog gola za 1-1 nije odlika ozbiljne momčadi. Napadač Michele Šego nakon utakmice je i sam priznao kako momčad nije smjela zakomplicirati situaciju na takav način, pogotovo nakon što je na poluvremenu imala ogromnu ukupnu prednost od tri gola. To potvrđuje da momčadi nedostaje mirnoće i sposobnosti da utakmicu rutinski privede kraju, što je osobina koja često dijeli uspješne od neuspješnih europskih sezona.