Splitske legende poslale bolnu poruku: Imamo svjetske prvake, ali uvjete koji ih ne prate

Može li sportski objekt postati razvojna investicija, a ne samo javni trošak? To ključno pitanje odjekivalo je stadionom Park mladeži u Splitu, simboličnoj lokaciji za konferenciju "Igra na dugi rok". U gradu koji se diči nizom olimpijskih pobjednika, odgovor su tražili političari, stručnjaci i same sportske ikone.

junak naslova /

Sprema li se odlazak s Rujevice? Prvotimac Rijeke velika je želja europskih klubova

Konferenciju, u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hrvatskog ragbijaškog saveza, otvorili su predstavnici vlasti. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina najavio je značajna ulaganja, istaknuvši kako je lani u splitsku infrastrukturu uloženo 6,5 milijuna eura, dijelom kao priprema za Sveučilišne igre 2028. godine. Kao ključni projekti navedeni su obnova Poljuda, dvorane na Gripama te rješavanje sudbine Spaladium Arene. Poruke o važnosti sporta kao pokretača razvoja uputili su i zamjenik župana Stipe Čogelja te splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, složivši se da je prošlo vrijeme kad su talent i entuzijazam bili dovoljni za stvaranje šampiona.

Ipak, najsnažniji dojam ostavio je panel na kojem su sudjelovale sportske veličine koje su pronijele slavu Splita. Blanka Vlašić, Goran Ivanišević i Barbara Đinović (djevojački Matić), uz trenera Tomasa, dali su iskren i bolan osvrt. Njihova zajednička poruka bila je poražavajuća: uvjeti u kojima su oni stvarali svjetske rezultate, od "atomskih skloništa" do derutnih dvorana, nisu se bitno poboljšali za današnje generacije. Blanka Vlašić govorila je o borbi za opstanak u lošim uvjetima upravo na stadionu gdje se konferencija održavala. Svjetski prvaci i olimpijci prisjetili su se početaka, naglasivši da se s istim infrastrukturnim problemima danas suočavaju djeca koja treniraju atletiku, judo ili tenis. Entuzijazam više nije dovoljan.

No, da sportski objekti mogu biti samoodrživi i motor razvoja, pokazuju sve brojniji primjeri, o kojima se govorilo na panelu "Sportska infrastruktura, turizam i biznis". Makarska i Hvar istaknuti su kao svjetionici nove filozofije. Hvar, nekoć isključivo ljetna destinacija, zahvaljujući događajima poput Spartan World Championshipa živi punim plućima i u listopadu, privlačeći tisuće posjetitelja izvan sezone. Sličan model primjenjuje i Makarska, koja kroz WTA turnir i ulaganja u sadržaje gradi cjelogodišnji turizam. Gradonačelnik Zoran Paunović sažeo je viziju: "Na sport nikada nisam gledao kao na trošak. Sport je ulaganje." Naglasio je kako se infrastruktura primarno gradi za građane, od djece do umirovljenika, no istovremeno stvara novu vrijednost. "Jedan međunarodni turnir znači stotine noćenja u mjesecima kada je grad nekada bio prazan. Sportaši ne dolaze samo zbog sunca, već zbog uvjeta i sigurnosti. To je održivi turizam kakav želimo", poručio je Paunović, čije riječi pokazuju da se novac uložen u sport višestruko vraća.

Konferencija u Splitu jasno je pokazala dva lica hrvatskog sporta. S jedne strane, imamo nevjerojatne talente i rezultate koji nas svrstavaju u svjetski vrh. S druge, zapuštenu infrastrukturu koja koči razvoj. Primjeri poput Makarske i Hvara dokazuju da model održivosti postoji. Sada preostaje pronaći način kako da takve priče postanu pravilo, a ne iznimka u državi.