Krvavi oblaci dodatno isprepadali građane tek što je državu pogodio razoran potres

Stanovnici kolumbijske općine Galeras ostali su neki dan zatečeni prizorom na nebu jer su se iznad njihovih glava nagomilali krvavo crveni oblaci!

Pojava koja se ukazala samo nekoliko dana nakon razornog potresa potaknula je lavinu nagađanja, međutim znanstvenici su ubzro umirili javnost i objasnili taj rijedak fenomen koji je u pojedinima probudio apokaliptične asocijacije.

U pitanju je bio efekt poznat kao candilazo, koji je zabilježen i ranije, primjerice u Caracasu u Venezueli, također nakon potresa. 

Što je candilazo i zašto nastaje?

Ne postoji znanstveni dokaz da je crveno nebo uzrokovano bilo kakvom seizmičkom aktivnošću. Premda je prašina s urušenih zgrada mogla lokalno dodati sitne čestice u atmosferu, istraživači su pojasnili da je dominantan uzrok bio prirodni atmosferski fenomen. 

Izraz candilazo se koristi za opisivanje iznimno živopisnih crvenih ili narančastih zalazaka sunca.

Iako je naziv regionalan, a ne znanstven, fizika koja stoji iza njega dobro je poznata i temelji se na fenomenu poznatom kao Rayleighovo raspršenje.

Znanost iza crvenih zalazaka sunca

Kada se Sunce približava horizontu, njegova svjetlost mora proći kroz znatno deblji sloj Zemljine atmosfere.

Na tom dužem putu, molekule zraka raspršuju kraće valne duljine svjetlosti, poput plave i ljubičaste, dok duže valne duljine, crvena i narančasta, prolaze gotovo neometano i dominiraju nebom.

Rayleighovo raspršenje, nazvano po britanskom fizičaru Lordu Rayleighu, objašnjava zašto je nebo danju plavo, a zalasci sunca crveni.

Učinak raspršenja obrnuto je proporcionalan četvrtoj potenciji valne duljine, što znači da se plava svjetlost raspršuje oko devet puta učinkovitije od crvene.

Efekt postaje još dramatičniji kada atmosfera sadrži dodatne sitne čestice poput prašine, dima ili aerosola. Te čestice pojačavaju raspršenje kraćih valnih duljina, omogućujući crvenim i narančastim tonovima da postanu još izraženiji.

Meteorolozi pritom napominju da sjeverna Južna Amerika povremeno doživljava epizode saharske prašine, koju pasati donose preko Atlantskog oceana.

Oblaci prašine, kako objašnjava NASA, mogu dodatno pojačati boje zalaska sunca povećavajući koncentraciju lebdećih čestica koje raspršuju sunčevu svjetlost.

Podsjetimo, zapadnu Kolumbiju prije desetak dana je pogodio razoran potres magnitude 7,4, a službene brojke govore o najmanje 304 poginule osobe, više od 4400 ozlijeđenih i stotinama nestalih.