Naletjela je na nekakve bijele grudice u breskvi i zapitala se je li bilo pametno to pojesti

Jedna korisnica Reddita dospjela je u utorak na naslovnicu te popularne društvene mreže jer je upitala što predstavljaju bijele grudice kakve povremeno srećemo u srcima breskvi.

Njezina dilema skupila je preko tisuću odgovora te je neupitno utvrđeno da je naletjela na kalus, bjelkastu i kvrgavu nakupinu koju uglavnom viđamo oko koštice.

Pa ako ste možda i vi dosad mislili da su u pitanju jajašca neke životinje koje čekaju da iz njih izađu ličinke, odmah ćemo vas umiriti pojašnjenjem da je kalus potpuno bezopasna pojava, ali i ključni igrač u preživljavanju i regeneraciji stabla breskve.

Kalus u plodu: bezopasna pojava ili razlog za brigu?

Prvo i najvažnije, potrebno je razjasniti nedoumicu koja muči brojne ljubitelje tog ljetnog voća. Bjelkasta, pomalo zrnata masa koju ponekad nalazimo u udubini oko koštice zrele breskve nije plijesan, bakterija niti znak bolesti. 

Riječ je o kalusu, potpuno prirodnom i jestivom tkivu. Sastoji se od takozvanih nediferenciranih stanica, što znači da su to osnovne biljne stanice koje još nisu dobile "uputu" da se razviju u specifični dio ploda, poput mesa ili kožice. 

Njegova pojava često je povezana s pucanjem koštice tijekom rasta ploda, što može biti uzrokovano naglim promjenama u opskrbi vodom ili temperaturi. Stablo tada instinktivno pokušava "zakrpati" pukotinu stvaranjem ovog tkiva.

Foto: Reddit

Ožiljak koji život znači: kalus kao obrambeni mehanizam

Druga, jednako važna uloga kalusa odvija se izvan ploda, na samom stablu.

Svaka ozljeda stabla - bilo da je riječ o rezu nastalom rezidbom, lomu grane zbog vjetra ili oštećenju od životinja - predstavlja otvorena vrata za prodor bolesti i štetnika.

Za razliku od životinja, drveće ne može "zaliječiti" rane u smislu regeneracije oštećenog tkiva. Umjesto toga, ono koristi proces nazvan kompartmentalizacija.

Stablo stvara barijere oko ozlijeđenog područja kako bi izoliralo i spriječilo širenje truleži ili infekcije. Upravo je kalus ključan dio tog obrambenog zida.

Nakon ozljede, stanice na rubovima rane počinju se ubrzano dijeliti, stvarajući zaštitni sloj kalusa koji postupno prerasta preko izloženog drva. Brzina i uspješnost ovog procesa ovise o vitalnosti stabla; zdrava i snažna stabla brže će zatvoriti rane.

Veličina rane također igra presudnu ulogu - manji rezovi zatvaraju se mnogo brže. Zanimljivo je da rane nastale u jesen zacjeljuju sporije od onih nastalih u proljeće ili ljeto, jer stablo ulazi u fazu mirovanja.

Zbog ovog fascinantnog mehanizma, premazivanje rana raznim voćarskim voskovima i preparatima, nekada uobičajena praksa, danas se smatra nepotrebnim, pa čak i kontraproduktivnim jer može zadržati vlagu i pospješiti razvoj gljivica.

Foto: Reddit

Skriveni potencijal: znanstvenici otključavaju tajne regeneracije

Sposobnost breskve da stvara kalus nije samo ključna za njezin opstanak, već je i predmet prilično intenzivnog znanstvenog istraživanja. U laboratorijskim uvjetima, kalus predstavlja sveti gral biljne biotehnologije.

Budući da se sastoji od nespecijaliziranih stanica, on posjeduje potencijal da se, pod pravim uvjetima, razvije u bilo koji dio biljke - korijen, stabljiku, list, pa čak i cijelu novu biljku.

Od bezazlene bijele nakupine u našem tanjuru do moćnog alata za samoizlječenje i genetski inženjering, kalus breskve otkriva se kao mnogo više od onoga što se na prvi pogled čini.

On je tihi svjedok nevjerojatne sposobnosti prirode da se brani, obnavlja i prilagođava. Idući put kada naiđete na njega, znat ćete da ne gledate u manu, već u sićušni prikaz jednog od najosnovnijih i najmoćnijih procesa u biljnom svijetu - procesa stvaranja i obnove života.