Treba li i Hrvatska ovim putem? Grci su na korak od toga da ukinu anonimnost na društvenim mrežama

Grčka vlada odlučno napreduje s kontroverznim planom kojim namjerava stati na kraj anonimnosti na društvenim mrežama. Cilj ove inicijative jest suzbijanje rastuće toksičnosti, govora mržnje i dezinformacija koje, prema tvrdnjama vlasti, nagrizaju javni diskurs. 

Prijedlog se mjesecima razmatrao, a sada se nalazi na stolu najviših vladinih dužnosnika, uključujući i ured premijera Kyriakosa Mitsotakisa, što signalizira političku odlučnost da se provede u djelo.

Inspiracija iz antičke agore

Ministar digitalne uprave Dimitris Papastergiou tvrdi kako je cilj stvoriti zdraviju i odgovorniju digitalnu demokraciju te je povukao pritom paralelu s antičkom prošlošću zemlje: 

"U antičkoj Grčkoj svatko je mogao izraziti svoje mišljenje otvoreno i pod svojim imenom - podigli bi ruku i podijelili svoje stajalište. To bi nas trebalo inspirirati dok oblikujemo novu digitalnu demokraciju", izjavio je Papastergiou za Euractiv na marginama Ekonomskog foruma u Delfima.

Ovaj potez dolazi u vrijeme dok se Grčka priprema za nacionalne izbore početkom 2027. godine, a neslužbena kampanja već je uvelike započela.

Vlada tvrdi da se politička debata na društvenim mrežama prečesto pretvara u koordinirano uznemiravanje, širenje lažnih vijesti, prijetnje i govor mržnje koji dolaze od anonimnih korisnika. 

Osim toga, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se anonimni računi koristili za promociju poruka određenih političkih figura. U više navrata, policija je bezuspješno pokušavala identificirati korisnike koji su svojim online istupima kršili zakon.

Stvarna osoba iza svakog profila

Zamjenik premijera Pavlos Marinakis pojasnio je kako namjera nije u potpunosti ukinuti pseudonime, već osigurati da svaki profil na društvenim mrežama odgovara stvarnoj, provjerljivoj osobi. 

"Ljudi su slobodni složiti se ili ne složiti se s nekim mišljenjem pod uvjetom da znaju tko ga iznosi", rekao je Papastergiou. Prema njegovim riječima, najveći problem koji proizlazi iz anonimnosti jest toksičnost. 

"Bilo tko, posebno na društvenim mrežama, može ocrniti pojedinca i provesti 'ubojstvo karaktera' bez ikakvih posljedica."

Vlada smatra da bi obveza platformi da verificiraju identitet korisnika riješila taj problem, a ministar Papastergiou dodaje kako "postoji mnogo tehničkih načina da se to postigne". 

Brojni izazovi i briga za slobodu govora

Ipak, plan se suočava sa značajnim kritikama i sumnjama u njegovu izvedivost. Kritičari upozoravaju na tehničku složenost implementacije takvog sustava te ističu potencijalne pravne prepreke. 

Aktivisti za digitalna prava već godinama upozoravaju da bi ograničavanje anonimnosti moglo ugroziti slobodu izražavanja.

Postoji bojazan da bi se time obeshrabrili zviždači, aktivisti i pripadnici ranjivih skupina da otvoreno govore o osjetljivim temama, što bi dovelo do autocenzure. 

Mnogi strahuju i od otvaranja vrata lakšem progonu, političkoj odmazdi i zlouporabi osobnih podataka.

Neki kritičari također ističu da anonimnost nije jedini, a možda ni glavni uzrok toksičnosti. Kao dokaz navode primjere platformi poput Facebooka, gdje korisnici pod punim imenom i prezimenom nerijetko šire govor mržnje. 

Ministar Papastergiou, s druge strane, priznaje da bi platforme radije zadržale milijarde anonimnih računa kako bi održale svoje poslovne modele.

"Međutim, moramo učiniti ono na što smo se obvezali - zaštititi demokraciju i poticati javnu sferu oslobođenu toksičnosti, koja se svakodnevno prelijeva u društvo", naglasio je.

Širi paket digitalnih regulacija

Ukidanje anonimnosti dio je šireg paketa mjera kojima Grčka nastoji regulirati digitalni prostor. Vlada je već najavila da će od prvog siječnja 2027. godine pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od petnaest godina. 

Premijer Mitsotakis opisao je tu mjeru kao "tešku, ali nužnu", navodeći kao razloge zabrinutost zbog ovisnosti, anksioznosti i problema sa spavanjem kod mladih. Anketa objavljena u veljači pokazala je da oko osamdeset posto ispitanika podržava tu zabranu. 

Grčka je ranije već zabranila korištenje mobilnih telefona u školama i uvela alate za roditeljsku kontrolu.

Atena također nastoji potaknuti slične propise na razini Europske unije. Takav trend vidljiv je i u drugim zemljama - Norveška je najavila uvođenje zakona koji bi zabranio društvene mrežama za mlađe od šesnaest godina. 

Na razini EU, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je objavila da je tehnički spremna aplikacija za provjeru dobi, koaj ej osmišljena da zaštiti maloljetnike u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.

Iako se zaštita djece na internetu smatra legitimnim ciljem, inicijativa grčke vlade o ukidanju anonimnosti otvara složenu raspravu o ravnoteži između sigurnosti, odgovornosti i temeljnih prava u digitalnom dobu.