Njemački div kupio DOK-ING i tu priča nije gotova! Šušnjar: 'Diskrecija je moje srednje ime'

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u RTL-u Danas, komentirao je interes njemačkog diva Rheinmetalla za Hrvatsku, rast cijena energenata, moguće Vladine intervencije zbog goriva i plina te kritike na račun Vladine politike plaća i inflacije.

Komentirajući najavu čelnika Rheinmetalla o tisućama novih radnih mjesta i višestrukom rastu prihoda kompanije, Šušnjar je rekao kako smatra da su takvi planovi ostvarivi.

"To je jedna globalna kompanija koja je jako stabilna s jednim velikim investicijskim ciklusom. Meni je drago da su Republika Hrvatska i naši poduzetnici, pogotovo kompanije poput DOK-ING-a, prepoznati u tom svijetu", rekao je.

Istaknuo je kako je DOK-ING godinama gradio vlastiti inovacijski ekosustav te razvio proizvode koji danas imaju sve veću važnost.

"Oni su bili niša u industriji, što je prilika za naše kompanije i gospodarstvo Republike Hrvatske da se nametnu u svjetskim razmjerima. Bili su vodeća kompanija za razminiranje, razvili su autonomna besposadna vozila za razne namjene, od gašenja požara do antiterorističkih akcija za vojnu primjenu. Međutim, ta nekakva nišna industrija postaje mainstream industrija kada vidimo današnje trendove u svijetu pa i trendove ratovanja", rekao je.

Dodao je kako očekuje da suradnja njemačkog proizvođača neće stati samo na DOK-ING-u.

"Mislim da Rheinmetall neće stati na Dockingu u Hrvatskoj. Imali smo nekoliko sastanaka. Oni su iskazali interes za još neke hrvatske kompanije koje bi se uključile", rekao je. Više detalja nije želio otkrivati.

"To su osjetljivi postupci. Ne bih kao javni dužnosnik iznosio poslovne tajne. Pogotovo kao odvjetnik koji je 20 godina bio odvjetnik. Diskrecija je moje srednje ime, tako da o tim stvarima ne mogu govoriti", kazao je.

Prema njegovim riječima, Njemačka je u Hrvatskoj prepoznala kvalitetne proizvode, stručne kadrove i obrazovne institucije, ali i logističke prednosti zemlje. "Prepoznata je kvaliteta naših proizvoda, kvaliteta naših stručnih i visokoobrazovnih institucija u tehničkom dijelu, ali i logistički pravci, pristup moru i autocestama", rekao je.

PITALI SMO VAS /

Inflacija je usporila? 'Usporava jedino moja plaća'; 'Bila je 5 posto, sada je 4,99'

O cijenama goriva: 'Mi uvijek interveniramo'

Na pitanje hoće li građani od utorka plaćati skuplje gorivo nakon novog rasta cijena nafte zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Šušnjar je potvrdio da Vlada prati situaciju na tržištu.

"Nažalost, došlo je ponovno do eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Cijene danas na burzi rastu, ali mi ih pratimo cijelo vrijeme. Interveniramo po potrebi", rekao je.

Na dodatno pitanje hoće li Vlada intervenirati i ovoga puta ili će zbog turističke sezone dopustiti rast cijena, odgovorio je kako se dosadašnja praksa neće mijenjati.

"Mi uvijek interveniramo. Do sada su bile turističke sezone pa smo intervenirali. Tu smo da nađemo jedan optimalan, uravnotežen pristup koji će zadovoljiti potrebe proračuna, ali i potrebe našeg stanovništva i gospodarstva", rekao je.

Dodao je kako ne očekuje značajniji rast cijena goriva unatoč trenutnim burzovnim kretanjima.

"To su sve burzovne robe. Danas, primjerice, dizel raste oko 12 posto, Brent oko sedam posto, ali mi gledamo petnaestodnevni prosjek. Vidjet ćemo kakve će biti kalkulacije i cijene, no ne očekujemo drastičan skok."

SLOM TRŽIŠTA ILI? /

Prodaja nekretnina pala 42 posto, a cijene rastu? Stručnjak objasnio što se u Hrvatskoj događa

O plinu: Interes građana bit će na prvom mjestu

Na pitanje hoće li Vlada intervenirati i ako od jeseni plin poskupi osam posto, ministar je poručio da će konačna odluka ovisiti o okolnostima.

"Kod svih ovih pitanja vezanih uz energetiku prije svega moramo voditi računa o sigurnosti opskrbe i da energija bude dostupna", rekao je.

Podsjetio je kako Hrvatska tijekom prethodnih energetskih kriza nije imala problema s opskrbom, za razliku od pojedinih država u okruženju.

Govoreći o mogućim mjerama, podsjetio je da je Vlada prije posljednje eskalacije na Bliskom istoku postupno izlazila iz subvencija.

"Prije ove krize imali smo proces postupnog izlaska iz mjera subvencije, ali vidjeli ste da smo se vratili. Do jeseni ćemo napraviti kalkulacije i prije svega interes građana i gospodarstva bit će nam na prvom mjestu. Borba protiv inflacije isto tako", rekao je.

13 GODINA U EU /

RTL ekskluzivno istraživanje: Više je onih 'sada žive bolje', ali jedna stvar većini nedostaje

O inflaciji: 'Volio bih vidjeti tu matematiku"

Tvrdnje da kumulativni učinak inflacije za većinu obitelji doseže čak 45 posto, ministar ne prihvaća "bez detaljnog obrazloženja".

"Volio bih vidjeti to stručno obrazloženje tih stručnjaka i koja je to matematika, na koji način oni to računaju", rekao je.

Dodao je kako se pri procjeni stvarnog učinka inflacije ne može promatrati samo rast cijena.

"Postoje profesori makroekonomije koji su vrlo detaljno objasnili da kada gledamo kumulativni rast inflacije moramo gledati i rast raspoloživog dohotka. Tek onda možemo vidjeti koliki je stvarni pritisak na građane."

S druge strane, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kažu da je za inflaciju između ostaloga kriv rast plaća u javnom sektoru. U tri godine, tvrde, taj rast plaća je 63 posto. Ministar odbacuje takve tvrdnje.

"To je jedan od primjera selektivnog prikazivanja statističkih podataka. Profesor Viljevac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu vrlo je jasno i precizno demistificirao te brojke", rekao je.

Naglasio je kako je privatni sektor počeo povećavati plaće znatno prije javnog sektora kako bi zadržao radnike. "Privatni sektor puno je ranije počeo dizati plaće i pratiti trendove zadržavanja radnika, a nešto kasnije javna uprava."

Dodao je kako se pri usporedbi plaća mora uzeti u obzir struktura zaposlenih.

"Ne mogu dostavljači i njihove plaće ulaziti u korelaciju s plaćama djelatnika javnog sektora, primjerice liječnika. Liječnici su visoko kvalificirani i imaju značajno više plaće od dostavljača. Uzimati takve statistike na taj način je selektivno zbrajanje krušaka, jabuka i šljiva", rekao je.

Zaključio je kako se ukupni rast plaća mora promatrati kroz dulje razdoblje. "Treba uzeti puno širi period, od 2020. ili 2021. godine. Ukupni volumen rasta plaća u javnom i privatnom sektoru razlikuje se ne za jedan postotni bod, nego tek za decimalu postotnog boda", zaključuje.