Obrtnici upozoravaju na posljedice Vladina plana: 'Ljudi bi mogli krenuti raditi na crno'
'Nikad nisam u pet godina digao cijene sad ću morati. Vlada stalno govori o tim ciframa 50, 60 tisuća, ljudi misle da je to profit, ali to je promet'
Vladin antiinflacijski paket izazvao je nezadovoljstvo među obrtnicima kojima rastu porezi i doprinosi. Dio njih upozorava da bi nove mjere mogle dovesti do rasta rada na crno i dodatnog povećanja cijena usluga, dok iz Vlade poručuju - promjene su nužne i opravdane. Majina usluga usmjerena je na one najranjivije - djecu s teškoćama. Upozorava kako bi udar na obrtnike mogao postati i udar na obitelji koje ovise o njihovoj pomoći.
"Podršku obiteljima djece s teškoćama velikim dijelom pružaju upravo obrtnici od edukacijskih rehabilitatora nadalje. Ja zasad ne planiram dizati cijene psihoterapije, pokušat ću to kompenzirati kroz edukacije i suradnje s institucijama koje to mogu financijski podnijeti", rekla je Maja Bonačić, vlasnica obrta za psihoterapiju i edukaciju.
Drugi poput Marka čiji obrt pokriva niz djelatnosti od programiranja do administracije - rast cijena neće moći izbjeći. "Nikad nisam u pet godina digao cijene sad ću morati. Vlada stalno govori o tim ciframa 50, 60 tisuća, ljudi misle da je to profit, ali to je promet, a profit može biti niti 10% toga i zato smatram da ako ovaj porez prođe da će velik dio zatvoriti svoje obrte, a onda neće uplaćivati ništa", rekao je vlasnik obrta Marko Škaro.
Što bi mjera trebala donijeti?
A prema Vladinoj procjeni mjera bi trebala donijeti 60 milijuna eura. Rastu i porezi i doprinosi, a u praksi to znači da će obrtnici s prihodima od 19.900 do 30.600 eura plaćat 310 eura više poreza i doprinosa godišnje.
Oni s prihodima od 30.600 do 40.000 eura plaćat će 1.036 eura više, obrtnici s prihodima od 40.000 do 50.000 eura 2.154 eura više, dok će oni s prihodima od 50.000 do 60.000 eura plaćati čak 3.752 eura više godišnje.
"Mogla bih osjetiti namete do 80 posto što nije poticajno. Sada će svaki poduzetnik biti primoran da kalkulira ako ne želi prijeći u novi razred, možda će stopirati poslovanje ili uplate. Također, žele smanjiti rad na crno pa tek sad bi mogli neki iz uslužnih krenuti na crno", ispričala je Petra Begović, vlasnica obrta za medijske i komunikacijske usluge.
Upravo to Vlada želi spriječiti. Premijer Andrej Plenković i danas brani mjere: "Cilj ovoga nije nikoga ugroziti, neće nitko tu ostati bez posla, nego samo učiniti sustav pravednijim. Donekle povećati davanja sukladno kategorijama prihoda to je sve do 60 tisuća. Smatramo da je to dobro izbalansirano, ovi do 30 tisuća su praktički netaknuti.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, zbog svih navedenih rizika, nada se dijalogu i izmjenama prijedloga.
"Rade se pripreme za sastanak već idući tjedan s resornim ministrom i vladom da stavimo sve naše argumente na stol zašto ne bi trebalo toliko oporezivati i povećati doprinose, važno je naglasiti da su paušalisti lani uplatili 364 milijuna doprinosa i poreza", rekao je Kratohvil.
Najbolje će proći oni s najnižim prihodima, ali za ostale prednosti obrta čini se sve su manje.