Gradovi se pretvaraju u pećnice, a ovo ih može rashladiti! Pogledajte razliku na zagrebačkim ulicama

Najbolji klima-uređaj u gradu nema utičnicu. Ima korijen, deblo i krošnju. I trebaju mu desetljeća da naraste. 

Jedno stablo u gradu može značiti i nekoliko stupnjeva nižu temperaturu, zbog čega je danas vrjednije nego ikad. Dok beton i asfalt upijaju i zadržavaju toplinu, krošnje hlade ulice i stvaraju ugodniji prostor za život. 

"Mi smo stvarno zadovoljni, mislim da ne bi imali ni psa ni živjeli tempo života kakav živimo da nismo okruženi s toliko zelenila", kaže Lidija iz Zagreba. "Puno ljepše i ugodnije je tu nego u centru. Volimo šetat kroz park i super je", kaže Paul. 

Zelene površine posebno dolaze do izražaja tijekom ljetnih vrućina. Gradovi se zbog velike količine izgrađenih površina zagrijavaju brže i jače od svoje okolice, što se naziva urbanim toplinskim otokom.

"Urbani toplinski otok ustvari podrazumijeva zagrijavanje gradskog područja brže i jače u odnosu na okolna. To se događa jer izgrađene površine akumuliraju toplinu kroz dan, pa ju duže vrijeme otpuštaju i zadržavaju", objasnila je Ivana Medved, inženjerka šumarstva iz DHMZ-a.

VRATITE JAPANKE! /

Temperature lete iznad 36 °C, Dorian Ribarić iznio 'lude brojke' pa odgovorio: Kakav će biti Božić?

U hladu i do osam stupnjeva manje

Stabla rade upravo suprotno. Krošnjama zaklanjaju sunce, a isparavanjem vode dodatno hlade prostor oko sebe.

"Zelene površine su izuzetno važne budući da one smanjuju temperaturu kod ovakvih ekstremnih vrućina. Znanstvena istraživanja su pokazala da jedna zelena površina na kojoj su stabla može smanjiti temperaturu i do osam stupnjeva", rekla je Dinka Matošević, predstojnica Zavoda za zaštitu šuma.

Razlika se osjeti i na zagrebačkim ulicama. U 13 sati u hladu na Tuškancu izmjereno je 30 stupnjeva, dok je u isto vrijeme na Trgu bana Jelačića bilo čak 36.

"Gdje nas je dovela urbanizacija? Da li urbanizacija ili pohlepa za novcem, brza zarada? Dovela nas je da živimo u umjetnim uvjetima i da našim unucima ostavljamo da samo na televiziji ili negdje vide prirodi ili zelenilo", komentirala je Mira iz Zagreba.

Grad Zagreb najavljuje sadnju oko osam tisuća novih stabala, no planove je usporilo nevrijeme koje je ove godine oštetilo velik broj postojećih stabala.

"U planu je oko 8.000 novih stabala. Međutim, moram reći da je ova oluja koja se desila u 3. mjesecu ove godine znatno oštetila broj postojećih stabala, puno toga se moralo posjeći ili sanirati, tako da nas je usporilo u ozelenjavanju Grada Zagreba", rekla je Jagoda Munić, pomoćnica pročelnice za ekološku održivost Grada Zagreba.

'VELIKA OPASNOST' /

DHMZ izdao crveni alarm za dio Hrvatske: 'Temperature će premašivati kritične pragove'

Nije dovoljno samo posaditi stablo

Stručnjaci upozoravaju da sadnja nije dovoljna ako se mladim stablima nakon toga ne osiguraju voda i pravilno održavanje. To je posebno važno tijekom dugih razdoblja visokih temperatura i suše.

"U slučaju da po ljeti nema dovoljne količine vode, proces transpiracije tj. ispravanja se zaustavlja i u ekstremnim slučajevima može doći do vrlo brzog, naglog odumiranja lišća", objasnila je Medved.

Zato za budućnost gradova neće biti važno samo koliko je novih stabala posađeno, nego i koliko će ih uspjeti preživjeti dovoljno dugo da stvore hlad koji će u sve toplijim urbanim sredinama biti sve potrebniji.