Tko stoji iza lažnih dojava? Stručnjak otkriva: 'To je bilo prije par godina, ali ovo su ozbiljne stvari'

Posljednjih dana Hrvatsku je zapljusnuo val od više od stotinu lažnih dojava o postavljenim bombama, unoseći nemir i remeteći svakodnevni život, posebice u obrazovnim ustanovama. Dok policija intenzivno radi na otkrivanju počinitelja, stručnjak za kibernetičku sigurnost Tomislav Vazdar upozorava da se o sofisticiranoj operaciji koja ima sve odlike hibridnog ratovanja.

Iako se čini da je Hrvatska u epicentru prijetnji, Vazdar ističe kako je riječ o problemu koji pogađa cijelu Europu. Slični scenariji odvijaju se i u susjednim zemljama, ali i diljem kontinenta, što upućuje na koordiniranu akciju.

"Moramo biti svjesni da se ove stvari ne dešavaju samo u Hrvatskoj. Evo, recimo, samo ovaj mjesec jedna Švedska je imala 210 ovakvih dojava. Imamo dojave i u Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Latviji. Nismo sami u ovome", pojašnjava Vazdar, dodajući kako rješavanje ovakvih kompleksnih slučajeva zahtijeva snažnu međunarodnu suradnju putem Europola i direktnu komunikaciju s drugim državama.

'BIO BI MIR' /

Hrvatima puna kapa dojava o bombama! Gospođa Marica ima papren prijedlog za počinitelje

Obavještajna diverzija, a ne tinejdžerska šala

Na pitanje novinarke stoje li iza svega tinejdžeri koji žele izbjeći nastavu, Vazdar odlučno odgovara negativno. "To je bilo prije par godina u Srbiji, tinejdžeri su to radili da ušićare par sati slobodnog vremena. Ali ovo su ozbiljne stvari, predugo traje da bi bilo što drugo", kaže on.

Prema njegovom mišljenju, radi se o obavještajnoj diverziji i hibridnom ratovanju. Cilj nije samo izazivanje panike, već i testiranje reakcije i kapaciteta državnog sustava. Osim što siju strah, lažne dojave stvaraju i ogroman financijski trošak. Iako za Hrvatsku ne postoje precizni javni podaci, Vazdar se poziva na američke statistike prema kojima svaki ovakav događaj košta oko 220.000 eura.

"Morate biti svjesni da na teren izlaze policija, pirotehničari, policajci sa psima za detekciju eksploziva. Tu su i izgubljeni radni sati za nastavnike, roditelje koji moraju doći po djecu... To je ogroman trošak", navodi Vazdar.

Ipak, upozorava da je društveni trošak daleko veći i opasniji. Stalna izloženost prijetnjama dovodi do nepovjerenja u institucije, širenja straha, a najgore od svega, do normalizacije ovakvih događaja. "Što se više dešavaju lažne dojave, ljudi jednostavno to počnu prihvaćati kao nešto normalno", zaključuje.

Analiza samog sadržaja prijetećih poruka daje dodatne indicije o tome tko bi mogao stajati iza njih. Vazdar opisuje poruke kao "dosta nepismene", slične klasičnim "phishing" mailovima. "Napisane su na miksu ikavice, iz čega možemo zaključiti da se vrlo vjerojatno ne radi o nekome tko je domaći. Vjerojatno je riječ o strancu koji je koristio neki alat za prevođenje", objašnjava Vazdar.