Boca u trbuhu ribe iz Jadrana i pobačaji: Ovi podaci iz Hrvatske uznemiruju

Svaki stanovnik Hrvatske godišnje potroši čak 121 plastičnu vrećicu! Novi podaci zabrinjavaju, udruge upozoravaju na posljedice za zdravlje

Svaki stanovnik Hrvatske tijekom prošle godine potrošio je čak 121 jednokratnu plastičnu vrećicu. Pokazuju to novi podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, objavljeni povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica.

Koliko plastike završava u prirodi pokazao je i nedavni slučaj iz Mljetskog kanala, gdje su ribari ove zime u grdobini pronašli plastičnu bocu. Slični prizori nisu rijetkost ni u Jadranskom moru ni na kopnu, gdje plastični otpad i dalje završava u okolišu.

"Totalno neprihvatljivo. Svaki čovjek koji imalo čita i nešto proučava zna da je otprilike 500 godina potrebno da se plastika razgradi", rekao je Stanislav iz Opuzena.

TONE OTPADA /

Od bušilica do igračaka, baš svega ima: Ronioci iz više zemalja u velikoj akciji čišćenja Jadrana

Prema podacima Ministarstva, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica porasla je u odnosu na godinu ranije. Dok je 2023. svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku potrošio 104 vrećice, prošle godine taj se broj povećao na 121.

U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije objašnjavaju kako je riječ o razdoblju prilagodbe nakon što je obvezna naplata laganih plastičnih vrećica uvedena prošle godine.

"Teško je preko noći promijeniti i navike trgovaca i navike potrošača. Plastične vrećice imaju smisao kada služe kao higijenska zaštita ili zaštita od rasipanja hrane i u jednom će dijelu ostati u uporabi. Sve ostalo trebalo bi zamijeniti papirnatim ili tekstilnim vrećicama", rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša.

Od prošle godine lagane plastične vrećice naplaćuju se simboličan jedan cent, pa dio građana u trgovinu dolazi pripremljen.

POBUNA NA ZVERINCU /

Došli izroniti otpad iz mora, a otočani ne daju: 'Šparheta na dnu ima više nego u salonu...'

"Gledam da uzimam vrećice od kuće i uvijek ih nosim sa sobom", kaže Ivana iz Zagreba, koja zbog svog posla čišćenja nastoji stvarati što manje otpada.

Sličnu naviku ima i Sunčica.

"Lakše mi je i jednostavnije. Operem ih i uvijek ih imam u torbi", kaže, iako priznaje da ponekad nesvjesno ipak posegne za malom plastičnom vrećicom za voće i povrće.

"Nisam razmišljala o tome. Moglo bi i u papir, zar ne?", priznaje.

Najveći problem upravo su tanke jednokratne plastične vrećice koje se najčešće koriste za voće i povrće. Udruge za zaštitu okoliša zato građanima preporučuju višekratne ili platnene vrećice.

EKO AKCIJA /

Dražen Ivanković o velikoj akciji čišćenja podmorja: 'Jadran izgleda čarobno, dok se ne zaroni'

Ipak, postoje i pozitivni pomaci. Ukupna količina plastike koja se stavlja na tržište smanjuje se, no u Greenpeaceu upozoravaju da sadašnji propisi još uvijek nisu dovoljni.

"Problem s jednokratnom plastikom je što se u okolišu sve više usitnjava u mikroplastiku. Ona lako dospijeva u rijeke i mora, a na kraju završava i na našim tanjurima", upozorava Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea.

Prosvjed Zelene akcije

Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica u Zagrebu je prosvjed održala i udruga Zelena akcija. Upozoravaju kako mikroplastika više nije samo problem okoliša, nego i zdravlja ljudi jer završava u zraku, vodi i ljudskom organizmu.

"Tijelo čestice mikroplastike prepoznaje kao hormone. Može doći do različitih hormonalnih poremećaja. Najopasniji su spontani pobačaji i neplodnost kod oba spola. Dolazi i do anomalija u razvoju muških spolnih organa, a istraživanja pokazuju da izloženost takvim kemikalijama može dovesti i do smanjenja penisa", upozorila je Ana Marija Mileusnić, voditeljica kampanja Zelene akcije.

Hoće li prizori plastike u moru, prirodi i ribama postati nasljeđe koje ćemo ostaviti budućim generacijama, ovisit će o propisima, ali i o svakodnevnim odlukama građana – već pri sljedećem odlasku u trgovinu.