Zagreb zvuči kao Dalmacija, Dunav otkriva potopljene brodove: Što nam se to događa?

Požari, suše, uništeni usjevi, zdravstveni problemi, poremećaji u gospodarstvu. To su samo neke od posljedica četvrtog toplinskog vala koji je ove godine pogodio Europu.

Zvuk Mediterana u srcu Zagreba! Cvrčci na Trešnjevci u deset ujutro pjevaju kao za najvrućih dana u borovim šumama uz more. Priroda se mijenja naočigled. Temperatura zraka u glavnom gradu danima se kreće oko 36.

"Temperatura bi u ovo doba, krajem srpnja, trebala biti negdje oko 30 stupnjeva", kaže Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a. Slično je u svim dijelovima zemlje. Već danima se temperature penju blizu 40 stupnjeva.

"Mjesec po mjesec i onda čitavo ljeto najvjerojatnije toplije od prosjeka. To je bilo i najavljeno u sezonskim prognozama tako da nas ovaj slijed događaja nije iznenadio", rekao je prije nekoliko dana Ivan Guttler, ravnatelj DHMZ-a.

Ali ono što iznenađuje jesu razmjeri posljedica.

Dunav je na rekordno niskim razinama. Kod Batine je izmjeren najniži vodostaj otkad se provode mjerenja. Kad se rijeka povuče otkrije ono što je bilo skriveno desetljećima poput avionskih bombi iz drugog svjetskog rata.

KADA PUTOVATI? /

Provela 12 sati u autu, pa otkrila kada više nikad neće krenuti more: 'Ovo mi je škola'

Voda nikad niža

"Voda je pala rekordno, nikad nije bila niža i sad je izvirio stari brod koji je tu potonuo, koliko smo mi pročitali, 937. Vozio je ugalj", rekao je Zvone Balić iz Lovasa 21. srpnja.  Suho tlo, visoke temperature, ali i gromovi u olujama, koje često slijede nakon vrućina, a povećavaju broj i jačinu požara.

"Ova sezona je još zahtjevnija u odnosu na prošlu sezonu. Evo, do jučerašnjeg dana imamo sada 7,3 posto više požara. Čak 54 posto je više opožarena površina. Dakle, imamo negdje 7987 hektara izgorjele površine do jučerašnjega dana", kaže vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. Koliko je sezona zahtjevna dobro znaju i piloti kanadera.

"Mogli bi reći dosta agresivnija, dosta eksplozivnija jer čisti primjer tog, baš kad smo s kolegama komentirali, 22.06. je bio trenutak kad je bilo šest kanadera istovremeno u zraku na požarištima, a obzirom da imam, evo, staža, 13 godina već u protupožarnoj eskadrili, ne sjećamo se je li ikada uopće tako bilo. Mislim da ne", rekao je pilot kanadera, bojnik Ivan Dukić.

"Od 01. 06. govorimo 360 sati naleta u odnosu, evo, čisto da usporedimo, prošla godina nekih 180 u isto doba, a pretprošla je bila čak pet puta manje. Zbilja, šprinterska je krenula", dodaje. S velikim šumskim požarima ove se sezone bore mnoge europske države. Ovo su neke od posljedica. Jasno se vide i sa satelitskih slika. Slavko Tucaković komentirao je situaciju u Europi te odgovorio je li zabrinut. 

'BUDNA SAM CIJELU NOĆ' /

Ogromna vatrena stihija sve bliže Ateni: 'Nitko nije mogao zamisliti razmjere ovog požara'

Najgore u Francuskoj

"Naravno da sam zabrinut jer ova situacija je vrlo teška u Europi. Dakle, i u Španjolskoj i u Francuskoj vidimo da su to čak 260.000 hektara na području Španjolske, 65 hektara na području Francuske". Među zemljama koje su najteže pogodile visoke temperature bila je Francuska.

"Tamo gotovo mjesec i pol dana temperatura nije pala ispod 30 celzija. U nekim mjestima maksimalci su prosječno bili i iznad 35 baš u cijelom tome razdoblju, a pritom imamo izrazit manjak oborina", rekao je meteorolog Dorian Ribarić. 

"Zabrinut sam što će biti u budućnosti. Sada je dobro, odnosno ako je sada ovako, kako će biti za 20 godina", kaže Sylvains iz Pariza. 

"Ja živim u Bretanji, pokrajini poznatoj kao najkišovitijoj u zemlji. Kišu nismo vidjeli mjesec dana. Temperature su se penjale do 40 stupnjeva. To nikada nisam doživjela. Ovo je treće ljeto da temperature neprestano rastu", rekao je Martina iz Rennesa, Francuska. 

Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, čija se voda koristi za hlađenje reaktora, u Mađarskoj prvi put nakon više od četrdeset godina gase nuklearnu elektranu Paks, koja proizvodi gotovo polovicu električne energije u zemlji. U našoj zemlji zbog suše i rekordno niskih zaliha na izvorištima u Zadru i na otoku Krku uvedene su hitne mjere štednje pitke vode.

'VIŠE JE RAZLOGA' /

Što se to događa s Dravom? Stručnjak: 'Treći put rušimo negativne rekorde'

Klimatska kriza izvan kontrole

"Čak i kad padnu količine oborina one brzo ispare upravo zbog te visoke temperature. Neobično ali suša može nastati i u slučaju visokih kiša ako je jako zagrijano tlo, ako je atmosfera žedna sva ta voda brzo ispari", dodaje Guttler. I ostavi biljke žednima. Voda nestaje, tlo se mijenja, društvo postaje ranjivije.

"Zaključak je jasan: Klimatska kriza je izvan kontrole. Ekstremne vrućine već se dugo nazivaju tihim ubojicom. Ipak, čak i taj opis možda ne odražava u potpunosti razmjere krize, jer se broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama diljem svijeta uvelike podcjenjuje", kaže Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Zbog ekstremnih vrućina voda se na nekim mjestima povukla, dok je drugdje iznenada prodrla tamo gdje joj nije mjesto

"Meteo cunami se može, na neki način predvidjeti, ali vrlo je teško predvidjeti točnu lokaciju gdje će se on pojaviti. Riječ je o valu koji je posljedica brzih atmosferskih oscilacija tlaka zraka najčešće kao posljedica nekog intenzivnog grmljavinskog oblaka", kaže zamjenica ravnatelja DHMZ-a, Petra Mikuš. 

Ljeto je, do prije par godina, za većinu ljudi značilo odmor. Danas sve češće znači upozorenja, ograničenja i milijunske štete.