Hrvati rekorderi po broju klima uređaja, ali većina radi jednu stvar: Greška!
Čak 55 posto kućanstava imaju klima uređaj, bolji su samo Talijani s 56 posto klimatiziranih stanova, u Španjolskoj ih je oko 45 posto takvih
Toplinski valovi ovih dana svako malo zapljusnu Europu, od vrućine na ulici mnogi bježe doma pod klimu.
U špici pakla u Francuskoj prije nekloliko dana nastao je kaos u trgovačkim centrima u kojima nije bilo dovoljno klima uređaja za sve koji su ih željeli kupiti. Čak su pala i ulazna vrata. Kod nas takvih prizora nije bilo, ali ima problema s čekanjem na servis. Majstori nam kažu da se treba strpiti otprilike dva tjedna.
"Prvih 300 recimo dobije termine u neko normalno, dogledno vrijeme, a ovi ostali kako tko dobije", priča nam Denis Tesar, vlasnik tvrtke za servis i prodaju klima uređaja.
Zato, kaže, o servisu treba razmišljati prije, a ne usred toplinskog vala.
"To je isto kao da su svi auti u Zagrebu stajali godinu dana. Ii ste odlučili u roku od tjedan dana upaliti sve te silne aute. I kaj bi se dogodilo? Normalno da bi ih pola krepalo, a mehaničari bi pomrli", dodaje Tesar.
A da se kod nas iz godine u godinu klime koriste sve više govori i naš slučajni uzorak.
Većina građana koje smo pitali drži doma upaljene klime već tjednima. "Ne znam sad koliko točno dana, ali dosta dugo vremena. Ne bi mogli izdržati da je nema, tako da dosta dugo to traje", kaže Dina.
Monika također ima svaki dan upaljenu klimu, "sad kad su ove vrućine, cijeli dan i noć".
Da je klima na 20 po paklenim vrućinama štetna iz godine u godinu upozoravaju i liječnici.
Ako je vani 38, klima bi trebala biti na 30 stupnjeva
Dakle, ako je temperatura vani 38 stupnjeva, to bi trebalo značiti da ni klima uređaj ne bi smio biti ispod 30.
To nam potvrđuje i liječnica.
"Tako je. Šest do osam stupnjeva je idealna razlika, sve preko toga je teško za naš organizam i duže nam treba da se prilagodimo na vanjsku temperaturu", kaže epidemiologinja Matijana Jergović s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Da smo po korištenju klima uređaja u europskom vrhu govore i službene brojke - sa 55 posto kućanstava koja imaju klima uređaj Hrvatska je viceprvak, bolji su samo Talijani sa 56 posto klimatiziranih stanova, u Španjolskoj ih je oko 45 posto takvih, dok recimo u Francuskoj tek svako četvrto kućanstvo ima klimu.
U Njemačkoj je ima pak svako peto, u Belgiji tek svako deseto. Europski prosjek je 20 posto, i susjedna Slovenija bila je tu negdje, ali nedavni toplinski val ispraznio je zalihe svega. "Na prijenosne klima uređaje, na zidne ventilatore. Dakle, praktički smo rasprodali sve što smo imali, još uvijek imamo nešto sitno na zalihi", rekao je Miha Drganec, direktor prodaje u trgovačkom centru.
Klima s ugradnjom već od 800 eura
Novi klima uređaj s ugrađivanjem, ovisno o poziciji u stanu, kod nas se može dobiti već za 800-tinjak eura. Ili, može prijenosna za 300 do 500 eura. "Nema montaže, dakle velim - priprema za prozor, šlauf, upališ i ona radi. Jedino, komfornija je ova klasična jer je tiša, gore se postavlja na zidove i ne smeta, ova je tu dolje i mora imati šlauf", tumači Tesar.
Ali svaku klimu, pa i prijenosnu, potrebno je redovito održavati, prije svega čistiti filtere.
Liječnici preporučuju i da se redovno briše i prašine i čiste kućni ljubimci. "To kovitlanje zraka klimatiziranog prostora će napraviti da još više štetnosti iz unutarnjeg prostora onda i inhaliramo, ako ne vodimo brigu o higijeni našeg unutarnjeg prostora", objašnjava doktorica Jergović.
Nekima će možda biti dovoljno mali ventilatori iz Kine - samo u Italiji im je u vrijeme posljednjeg vala prodaja skočila za 550 posto.
Na kraju, ostaje nam kvaka 22 - što su ljeta toplija, klime ćemo više koristiti, masovna upotreba trošit će sve više energije i dodatno doprinositi klimatskim promjenama, zbog kojih su nam klima uređaji sve potrebniji.