Turizam cvjeta, terase prazne: 'Pizza je 20 eura, to je suludo! U Italiji je sve jeftinije'

Je li sezona top ili flop? U lipnju i početkom srpnja nagađalo se da su turisti odustali od Hrvatske — ali onda preokret. Plaže su zadnjih tjedana pune, apartmani i hoteli također. Turizam, barem prema brojkama, cvjeta. Na otoku Krku toliko je gostiju nad morem — da ih moraju početi smještati i pod more. Otvorena je nova tura šetnje morskim dnom.

"Jako mi se svidjelo. Bilo je to sjajno iskustvo. Vidjeli smo ribe, malog ježa i morske zvijezde", kaže Alex iz Njemačke.

'Ostvarili smo dobar turistički rezultat'

Nijemci su uvjerljivo najbrojniji gosti na Krku. Prema ukupnom rastu noćenja od 2 posto u srpnju jasno je da su ostali vjerni drugom najvećem hrvatskom otoku.

"Ostvarili smo dobar turistički rezultat. Bio je nešto lošiji u šestom, ali su se podaci pojačali, kako je bio dobar peti tako je na kraju dobar i sedmi mjesec", kaže direktor Turističke zajednice otoka Krka Petar Škarpa.

Prema podacima e-Visitora, od početka godine u Hrvatsku je došlo 12,4 milijuna turista (porast od 1 posto) koji su ostvarili 59,1 milijun noćenja (porast od 1 posto). U srpnju su brojke još bolje: 4,7 milijuna dolazaka, što je porast od 2,5 posto, i 29,6 milijuna noćenja, što je rast od 1 posto.

Na Bolu je također rast od 1 posto. Uz Nijemce, Austrijance i Slovence te domaće goste, dolazi im i sve više Srba zbog izravne zrakoplovne linije.

"Posljednjih nekoliko godina vrlo su turbulentne, još od korone praktički nismo imali sezonu koju smo dočekali bez neke nove globalne krize i neizvjesnosti, i u tom kontekstu činjenica da smo zadržali prošlogodišnje rezultate i ostvarili rast za nas je dobar rezultat", objašnjava načelnica Općine Bol Katarina Maričić.

CIJENE IH NISU OTJERALE /

Ne gledaju cijene, naručuju ribu i vino: Evo koliko turisti troše na Jadranu

Recept je jasan

Paradoksalno — dobar rezultat unatoč praznim terasama imaju i ugostitelji. Prijavili su veći promet, no ipak, veliko je pitanje rade li bolje. I dok neki tumače da su prazni jer je otvoren prevelik broj restorana, naš sugovornik smatra da je glavni razlog to što smo preskupi.

"Jedno jeftino jelo kao što je pizza, koje sad košta 10, 12, 15 pa i 20 eura, to je suluda stvar, mislim, oni koji to proizvode znaju koliko ona zapravo košta. Ja sam nedavno bio u Italiji, ja sam se šokirao njihovim cijenama — oni su puno jeftiniji od nas", kaže prodajni stručnjak Emil Pavić.

Više cijene primijetili su i gosti na Braču, no na kraju sve se svodi na to — jesu li dobili vrijednost za svoj novac.

"Svaka roba na tržištu pronaći će svog kupca, a na svakom je poduzetniku da pronađe taj balans između cijene i vrijednosti koju će njegovi kupci prepoznati. Oni koji pronađu taj balans i koje gost prepozna bit će uspješni, a oni koji se ne snađu, teško će dugoročno opstati", kaže Maričić.

A zašto nam je uopće važno da restorani nisu preskupi? E pa, ako su našim gostima nepristupačni — onda oni ostaju u svojim apartmanima i na kraju inflacijski račun plaćamo svi.

"Kod nas većina gostiju još uvijek dolazi u privatni smještaj, u apartmane. To su ljudi koji kuhaju u apartmanima i pripremaju hranu, što znači da automatski kupuju tu hranu u trgovačkim centrima, potražnja za tim proizvodima ne pada i cijene konstantno rastu", objašnjava Pavić.

Ipak, gosti su spremni platiti više ako se radi o vrhunskim autohtonim proizvodima koje doma ne mogu probati. Na Krku imaju formulu zbog koje im se gosti vraćaju.

"Odlična gastronomija, naša vrbnička žlahtina, pršut, autohtoni proizvodi, šurlice... Znači, gastronomija je na visokoj razini", kaže Škarpa.

Eto — recept je jasan. Umjesto burgera i pizze na svakom koraku, možda je vrijeme da se vratimo Mediteranu kakav je nekad bio: uz bolju ponudu domaćih specijaliteta restorani će biti puniji, a gosti će manje pitati za cijene.