Zelenski na vikend-posjetu 'zapalio' Balkan: Kosovo reagiralo, Vučić zaoštrio retoriku
Zelenski je u subotu prvi put razgovarao s Vučićem, koji se unatoč pritiscima Europske unije nije pridružio sankcijama protiv Rusije i nastavlja njegovati bliske odnose s Kremljem
Vikend-posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji nastavio je odjekivati Balkanom i nakon njegova povratka u Kijev. Prvi susret Zelenskog i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića otvorio je niz osjetljivih regionalnih pitanja, od statusa Kosova do odnosa Beograda s Moskvom i mogućnosti jačanja suradnje između Srbije i Ukrajine, piše Politico.
Zelenski je u subotu prvi put razgovarao s Vučićem, koji se unatoč pritiscima Europske unije nije pridružio sankcijama protiv Rusije i nastavlja njegovati bliske odnose s Kremljem. Ipak, upravo je pitanje Kosova izazvalo najviše reakcija. Zelenski je potvrdio da Ukrajina i dalje ne priznaje neovisnost Kosova, bivše srbijanske pokrajine.
Reakcija iz Prištine stigla je gotovo odmah. S glavne prometnice u gradu uklonjen je veliki plavo-žuti transparent s natpisom "Slobodna Ukrajina", koji je ondje stajao od početka ruske invazije 2022. godine. Gradonačelnik Prištine Përparim Rama poručio je da Kosovo i dalje suosjeća s narodima koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom, ali i da "poštovanje mora biti uzajamno".
Vučić zaprijetio
Nakon njegova posjeta Beogradu dodatno je zaoštrena i retorika između Srbije i Kosova. Vučić je zaprijetio mogućim preusmjeravanjem rijeke Ibar, koja iz Srbije teče prema Kosovu, kao odgovor na rušenje kuća u vlasništvu Srba uz obalu akumulacijskog jezera. Takav bi potez mogao ozbiljno ugroziti opskrbu Kosova vodom, ali i hlađenje najveće tamošnje elektrane.
Istodobno su se na društvenim mrežama sukobili srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama. Rama je optužio Srbiju da živi u "političkom mjehuru" i odbija prihvatiti činjenicu da je "Srbija davno izgubila Kosovo". Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. godine, a dosad ga je priznalo više od 100 država, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i 22 članice Europske unije. Ipak, njegov međunarodni status i dalje je predmet dubokih podjela.
Upravo je Kosovo godinama i dio šire ruske geopolitičke argumentacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin često se pozivao na kosovski presedan kada je opravdavao poteze Moskve u drugim dijelovima Europe. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca zato je sa žaljenjem komentirao Zelenskijev stav, ocijenivši da takva retorika odgovara ruskim pokušajima da se Kosovo koristi kao presedan.
Iza svega - interes Ukrajine
No iza Zelenskijevog dolaska u Beograd možda se krije i vrlo konkretan ukrajinski interes – naoružanje. Srbija i dalje proizvodi velike količine streljiva sovjetskih kalibara, kakvo Ukrajina teško može nabaviti od svojih zapadnih saveznika koji koriste NATO-ove standarde. Istodobno, ukrajinske snage još se oslanjaju na dio oružja sovjetskog podrijetla. Unatoč bliskim odnosima s Moskvom, Beograd je posljednjih godina omogućavao da srpsko streljivo preko posrednika završi u Ukrajini.
"Ukrajina se nalazi u položaju u kojem ne može voditi računa o stvarima izvan svojih neposrednih potreba, a njoj je Vučić važniji", ocijenio je Florian Bieber, voditelj Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu. Vučiću bi, s druge strane, približavanje Zelenskom moglo pomoći u odnosima s Bruxellesom. Srbija se posljednjih mjeseci suočava s kritikama Europske unije zbog političke situacije u zemlji, prosvjeda i optužbi za urušavanje demokratskih standarda.
Bieber smatra da Vučić želi pokazati određeni stupanj približavanja Ukrajini kako bi ublažio kritike iz Bruxellesa i ojačao svoju pregovaračku poziciju prema EU-u. Ipak, ukrajinski veleposlanik u Srbiji Oleksandr Litvinenko odbacuje tezu da je posjet prvenstveno bio povezan s oružjem. Prema njegovim riječima, Zelenskijev dolazak u Beograd bio je usmjeren na jačanje odnosa dviju zemalja i njihovu europsku perspektivu.
Istaknuo je da je ukrajinski stav o Kosovu nepromijenjen još od 2008. godine te da nije povezan s aktualnim ratnim potrebama Kijeva.
„Ovaj posjet nije bio usmjeren na streljivo. Bio je usmjeren na Europu”, poručio je Litvinenko, dodajući da bi veći angažman Ukrajine na zapadnom Balkanu mogao pridonijeti stabilnosti i miru u regiji.
Ipak, Zelenskijev posjet pokazao je koliko su na Balkanu i dalje isprepleteni interesi Ukrajine, Rusije, Srbije, Kosova i Europske unije. Jedan susret u Beogradu tako je ponovno otvorio neka od najosjetljivijih pitanja regije - od statusa Kosova do pitanja tko će u budućnosti imati najveći utjecaj na Balkanu.