Božo Kovačević o incidentu u Leipzigu: 'Dvojici predsjednika odgovora destabilizacija u Europi'

 Ljevica na 2026. godinu gleda kao na svoju veliku priliku – i to na globalnoj razini.

U travnju je na izborima pao mađarski premijer Viktor Orbán. Istina, nije ga naslijedio političar ljevice, ali novi premijer ipak nema autokratske sklonosti koje su obilježile Orbánovu vladavinu.

Sada se pozornost seli na Izrael, gdje se u listopadu održavaju parlamentarni izbori. Ljevica se nada porazu aktualnog premijera Benjamina Netanyahua. Ni ondje nakon njega vjerojatno neće doći izrazito lijeva vlast, ali bi njegov odlazak predstavljao veliku političku promjenu.

Nakon toga slijede američki međuizbori u studenome. Postoji realna mogućnost da republikanci predsjednika Donalda Trumpa izgube većinu u Kongresu, a možda i u Senatu, što bi demokratima vratilo kontrolu nad američkim Kongresom.

No, postavlja se pitanje – tko će činiti tu moguću demokratsku većinu? Odgovor bi mogao dati rezultat naizgled lokalnih unutarstranačkih izbora u saveznoj državi Michigan, koji su se održali prije dva dana, a koji bi mogli biti važan pokazatelj smjera u kojem se kreće Demokratska stranka.

Ivan Skorin je o svemu tome u Direktu RTL-a razgovarao s vanjskopolitičkim analitičarem Božom Kovačevićem.

VELIKI ZAOKRET /

Sporazum koji će Trumpu teško pasti: Iranu kontrola nad Hormuškim tjesnacem?

Što pokazuje izbor u Michiganu?

Prije svega, taj je izbor pružio priliku predsjedniku Donaldu Trumpu da dodatno polarizira američko društvo. Riječ je o unutarstranačkim izborima, a njihov rezultat pokazuje pobjedu krajnje polarizirane struje unutar Demokratske stranke. To je zapravo pobjeda političke linije Bernieja Sandersa.

Za Demokratsku stranku nije osobito povoljno da je upravo Bernie Sanders, koji je stariji od Trumpa, danas najaktivniji demokratski političar. Ovo je nedvojbeno pomak stranke ulijevo.

Može li ta progresivnija struja postati dominantna među demokratima?

Logično je da jača kao odgovor na krajnje desničarske politike predsjednika Trumpa. No, polarizacija unutar Demokratske stranke zapravo odražava duboku polarizaciju američkog društva u cjelini.

Važno je istaknuti da je pobijedio kandidat koji je raspolagao znatno manjim financijskim sredstvima od svoje protukandidatkinje. Ona je, među ostalim, imala i snažnu potporu proizraelskog lobija. Vjerojatno je i treći kandidat u toj utrci bio nominiran kako bi otežao njegov izbor. Zato će američki izbori biti obilježeni nadmetanjem između utjecaja izraelskog lobija i političke struje koja želi vratiti glas biračima, a ne velikim interesnim skupinama.

samo egzotika /

Kad ti Europa okrene leđa, tu su Šri Lanka i Libanon: Infantino spašava fotelju kako god zna

Znači li to da će američki izbori biti svojevrsni referendum o Gazi?

Djelomično. Prije svega, bit će referendum o politici predsjednika Trumpa. No svi globalni događaji koji su izazvali poremećaje u svijetu, pa posljedično i u Americi, na neki su način povezani s Trumpovom politikom.

Trump posljednjih mjeseci sve češće napada progresivne političare. Pomaže li im to ili šteti?

Mislim da učvršćuje potporu njihovih birača, ali i dijela neodlučnih. Jasno je da Trumpa ne zanimaju mogući rezultati politike gradonačelnika New Yorka niti ga zanima kako bi savezna vlada i gradske vlasti zajednički mogli riješiti probleme. Njega prvenstveno zanima politička eliminacija protivnika.

Može li retorika o 'komunistima' i 'socijalistima' prestrašiti umjerenije birače Demokratske stranke?

Sasvim sigurno može. Već sama činjenica da je kandidat za Senat izabran nakon izrazito polarizirane kampanje može dovesti do toga da dio birača koji su podržavali njegovu protukandidatkinju na pravim izborima ne glasa za njega.

S druge strane, treba vidjeti kako će reagirati republikanski birači jer mnogi među njima nisu zadovoljni toliko izraženim utjecajem izraelskog lobija na politiku predsjednika Trumpa.

Može li Netanyahu izgubiti izbore u Izraelu?

Mislim da može. Ako Izraelci nisu zaboravili masovne prosvjede posljednjih godina i njegove pokušaje da onemogući provedbu zakona u vlastitom slučaju, tada bi Benjamin Netanyahu trebao izgubiti izbore.

Pitanje je, međutim, kako će proći njegovi koalicijski partneri. Moguće je da oporbena stranka osvoji relativnu većinu, ali da ipak ne uspije sastaviti vladu.

'NEMAM JA NIKAKVE PLANOVE' /

Zakuhalo u Direktu zbog Klasićeve izjave o migrantima! Grmoja: 'Reći ću nešto kontroverzno'

Može li rat utjecati na ishod izbora?

Netanyahuove šanse rastu ako se produži izvanredno stanje i ratne operacije jer se u takvim okolnostima društvo redovito homogenizira oko aktualnog vođe.

Ipak, i tijekom eskalacije rata u Gazi čuli su se snažni prosvjedi protiv njega. Oni nisu bili motivirani samo situacijom u Gazi, nego i nezadovoljstvom Netanyahuom kao političarem koji je zloupotrijebio vlast kako bi izbjegao primjenu zakona.

Kako bi rat s Iranom mogao utjecati na izbore?

Ako se do izbora ne dogodi nešto dramatično, nepovoljno za Netanyahua. Njegov glavni cilj nije ostvaren – nije došlo do promjene režima u Iranu.

'TO NISU AMATERI' /

Detonirali dron s eksplozivom u vojnom čvorištu NATO-a: 'Ovo je nova razina opasnosti'

Nakon incidenta s dronom u Leipzigu sve su glasnije tvrdnje da bi Rusija mogla pokušati utjecati na izbore u Njemačkoj. Koliko je to realno?

Teško je govoriti bez svih informacija. No, ako se zapitamo kome odgovara destabilizacija političkih prilika, ne samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Europskoj uniji, odgovor je prilično jasan. Osim predsjedniku Trumpu, odgovarala bi i predsjedniku Vladimiru Putinu, odnosno Rusiji.

Istodobno, Ukrajina posljednjih mjeseci uspješno pokazuje da ruska vojska ne može spriječiti ukrajinske napade duboko na ruskom teritoriju. Sve to radi uz snažnu potporu Europske unije, a Njemačka je među državama koje najviše pomažu Ukrajini.

Zbog toga ne bi bilo iznenađujuće kada bi ruske obavještajne službe pokušale djelovati protiv država koje podupiru Kijev. Da je dron doista eksplodirao, posljedice su mogle biti vrlo ozbiljne.

Može li takav incident utjecati na birače u Njemačkoj?

Moguća su dva potpuno različita učinka. Jedan dio birača mogao bi zaključiti da je ruska prijetnja stvarna i zbog toga podržati aktualnog kancelara, koji vodi čvrstu politiku prema Moskvi.

S druge strane, moguće su i drugačije interpretacije. Popularnost aktualnog njemačkog kancelara vrlo je niska pa se ne može u potpunosti isključiti ni mogućnost, premda je ona vrlo mala, da dio javnosti ovakve incidente doživi kao pokušaj dodatnog naglašavanja ruske prijetnje kako bi vladajući pokušali vratiti poljuljani izborni legitimitet. Dok ne budu poznate sve činjenice, sve ostaje na razini spekulacija.