Bizaran razgovor Skorina i šefa Fonda o opasnom otpadu u Gospiću: 'Niste mi dopustili do kraja'
Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen u RTL Direktu govorio je o sanaciji otpada u Gospiću
Može li zbog ekološke katastrofe u Gospiću pasti Vlada Andreja Plenkovića? Vjerojatno ne. Ali da je drama – drama je. HDZ-ov koalicijski partner zatražio je hitnu sjednicu koalicije, SDP i MOST zovu na rušenje premijera. Možemo traži javno saslušanje odgovornih. Predsjednik Milanović želi hitnu sanaciju, kaže da se Vlada više ni dana ne može pravdati procedurom i javnim natječajima.
Već danima pričamo o tome tko je zakazao, tko je zažmirio. Bračni par Šincek uhićen je zbog svega u veljači prošle godine, bili su deset mjeseci iza rešetaka, pa su pušteni. Sad čekaju optužnicu, pa suđenje – sigurno će proći još par godina do nepravomoćne, pa još par do pravomoćne presude. Za to vrijeme treba te tone otrovnog smeća maknuti. Ali kako?
Evo kako to izgleda. Ukupno, ako se zbroji otpad na površini i onaj ispod zemlje, tamo je oko 37 tisuća tona smeća iz Slovenije i Italije te dijelom iz Hrvatske. Ilegalno je zakopana plastika, elektronički otpad, medicinski ostaci i građevinski materijal. Smeće je temeljito izmiješano sa zemljom u dubinu do osam metara. Kiša prolazi kroz zakopani otpad, prima teške metale i vječne kemikalije PFAS, pa postaje otrovna i kroz pukotine u kršu curi u podzemne vode, gdje je izmjereno dvostruko više od dopuštene granice tih PFAS molekula.
O svemu tome Ivan Skorin u RTL Diretku razgovarao je s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom.
Za početak, jesmo li dobro prikazali kako izgleda otpad na terenu?
To su podaci na temelju javno dostupnog izvještaja geotehnike.
Znači li to da otrovne molekule cure kroz krš i dolaze do podzemnih voda?
Kao prvo, ovdje bih ja istaknuo dvije stvari. Prva stvar je da svi oni koji su odgovorni za ovaj problem, za višegodišnje ilegalno odlaganje otpada, trebaju odgovarati i biti kažnjeni. Kao drugo, Fond nije kreator problema, već dio rješenja.
Pitam za situaciju na terenu
Kao što se vidi iz podataka iz javno dostupnih izvještaja, tu ima otpada zakopanog do dubine četiri do pet metara, čak i do osam metara. Umiješano je raznog otpada iz zemlje. Zbog toga je to kompleksno. Kao što su neki i stručnjaci govorili, što se može vidjeti iz ovog izvještaja, tu postoji dolje jedan sloj gline koji utječe da bude nepropustan. Međutim, mi smo svjesni ozbiljnosti problema.
Koliko taj sloj gline čuva da ne prođe dublje, odnosno da ne zahvati šire područje?
Kod ovakvih kompleksnih situacija Fond je ovdje zadužen da trajno sanira ovu problematiku. Tu govorimo o višegodišnjem ilegalnom odlaganju otpada. Mi smo poduzeli sve korake da to saniramo. Podsjetit ću vas da u tijeku imamo dva postupka nabave za onaj rasuti otpad, isto s opasnim svojstvima od okvirno četiri i pol tisuće tona i 650 tona neopasnog otpada. Postupci su u tijeku i ponude se otvaraju 25. kolovoza.
Pitam vas kakva je situaciju na terenu s opasnim molekulama
Mi smo sada dobili cjelovito, javno dostupno izvješće za zakopani otpad, koje smo javno objavili. Promptno smo reagirali za sanaciju. Poslali smo upite na sedamdesetak odlagališta opasnog otpada i spalionica u Europskoj uniji kako bismo dobili egzaktne podatke i na temelju toga što prije pripremili postupak nabave.
Koliko je opasno da će se opasne molekule proširiti dalje?
Teško je procijeniti. Zbog toga treba dugoročno i trajno sanirati taj otpad. Imamo struku i znanja da to saniramo. Shvaćamo zabrinutost građana, ali moramo isto tako reći da ovdje ima jako puno populizma, paušalnih tvrdnji, politikantstva, političkih bodova i ubiranja. Ovo nije prva sanacija.
Razumljivo je zašto su emocije povišene
Ovo nije prva sanacija koju Fond radi. Uspješno smo sanirali Varaždinske bale nakon dvadesetak godina. Upravo sada, sanirano je Crno brdo – 120 tisuća tona otpadne troske. Upravo se sanira Salonit Vranjic, odlagalište azbesta. Imamo struku. Želimo to sanirati. Radimo sve na temelju dostupnih podataka. Kad su došle završne analize, finalne sa sedmim mjesecom, išli smo prvu i drugu fazu. Ponude dolaze 25. kolovoza za zakopani otpad, koji je najkompleksniji. To nam je prioritet. Građani moraju znati u Hrvatskoj nemamo odlagalište opasnog otpada, nemamo energanu, odnosno spalionicu gdje se takav otpad može zbrinuti. Zato nam je ovaj prvi postupak bio kompleksan.
O tim postupcima i koracima ćemo kasnije. Koji dio je ovdje zahvaćen? Recimo, sadim kupus 500 metara dalje od ovog mjesta. Je li moj kupus opasan? Ili krumpir koji je kilometar dalje? Ili je to u redu, budući da se to još drži pod kontrolom?
Fond je zadužen za samu sanaciju. Mi smo vidjeli ove podatke koji govore o određenom utjecaju i zato moramo sanirati da taj utjecaj ne bi bio dugoročan. To je naš zadatak. Sve ostale nadležne službe mjere kvalitetu vode i zraka te provode ispitivanja.
Ministrica je rekla: "Nema hitne sanacije", i onda se digla bura. Onda smo imali i reakciju predsjednika države. Imali smo i koalicijskog partnera iz HDZ-a. Danas je gospodin Penava plastično rekao: "Ovo je kao da se tanker s naftom izlije u Jadran." Nema tu sada: "Idemo na standardne procedure, zakone i ovo. Ovo moramo svi odmah riješiti". A nekako mi se čini da ste i vi i ministrica još uvijek na tome: "Ajmo mi po procedurama, kako je propisano", i to sve. Pa koliko može trajati ta javna nabava? Dva-tri tjedna? Pa još dok izaberemo nekoga... Pa to će biti tri mjeseca dok uopće netko ne počne kopati tamo?
Samo da se vratim na početak. Znači, Fond nije kreator problema, već dio rješenja. Ovo je višegodišnje ilegalno odlaganje otpada. Mi pristupamo promptno ovoj situaciji. Kao što sam rekao, sada kada imamo cjelovite informacije, mi idemo u zakonit postupak. Kao što sam rekao, niste mi dopustili do kraja, mi smo nakon ovih upita na 70 odlagališta, čim dobijemo podatke, već paralelno radimo postupak nabave. On će vjerojatno uključivati pregovarački postupak. To su postupci koji mogu biti žurni, a opet su sukladni zakonu i proceduri.
Zato govorimo vrlo otvoreno. Razumijemo sve što se govori u javnosti, ali mi ne bježimo od problema. Mi ga rješavamo i moramo ga rješavati po zakonu. Evo, na primjer, da smo dosadašnje nabave išli riješavati direktnom pogodbom, isti bi nas ljudi optuživali da nekome pogodujemo, da smo preplatili i tako dalje. Tako da je ovo zakonom specifična situacija.
Ne znam baš da bi vas se optuživalo za brzinu. Rekli ste da se ide malo brže nego što bi se išlo inače, ali opet, koji je procijenjeni period – kada bi se tamo moglo krenuti sa sanacijom? Je li to mjesec dana, dva mjeseca, tri mjeseca?
Samo da se vratim. Mi smo upravo išli za tim da napravimo najbrže što možemo. Ne bježimo ni od čega, ali morate znati da je to kompleksno. Otpad se ne može se zbrinuti u Hrvatskoj. Imali smo dio informacija.Krenuli smo od istraživanja tržišta da vidimo koliko to košta.
Nitko vama nije rekao da ste vi krivi za ilegalno odlagalište. Vi ste odgovorni za sanaciju. Možete li mi reći za koliko kreće sanacija - mjesec dana, dva, tri?
Što se tiče ovog rasutog otpada, u dokumentaciji smo naveli da je rok za njegovo zbrinjavanje do godinu dana. Što se tiče ovog najkompleksnijeg, zakopanog dijela, ponavljam, kada dobijemo rezultate istraživanja, promptno ćemo krenuti s postupkom. To uključuje i, vjerojatno, pregovarački postupak. Na temelju ovih podataka vrlo ćemo brzo iznijeti sve informacije udruzi 'Naš Gospić'. Rekli smo da ćemo se u rujnu s njima sastati i predstaviti sve varijante, što je naš odabir i koji su rokovi.
Ne želite izaći s rokovima?
Mi želimo to napraviti što prije. Kod Crnog brda bio je određen rok pa smo bili nekoliko mjeseci prije, iako su bili prosvjedi prošle godine, što je utjecalo na sve to. Obično se te sanacije rade oko godinu do godinu i pol dana.
Naš je cilj da to promptno i dugoročno saniramo. Ne bježimo od odgovornosti, ne bježimo od toga da to treba što brže napraviti. Moramo raditi stručno, po zakonu. Kad dobijemo informacije, mi ćemo ih prezentirati udruzi 'Naš Gospić'. Naši ljudi stalno rade, čak i vikendom.
Koliko smo naučili iz ovoga? Zemlja je porozna, ali koliko je cijeli sustav porozan? Ako je sve ovisilo o jednom službeniku u županiji koji izda papire, možete tamo utovariti tisuće kamiona smeća i nitko to ne kontrolira
Pa evo, ovdje moram reći da su ipak institucije države zapravo pokrenule ovu priču, otvorile istražne procese
S debelim zakašnjenjem, kad je već tamo 1500 kamiona iskipalo to sve. Postoji li sada, u ovom trenutku, neki kamion iz Italije koji ulazi u Hrvatsku s talijanskim smećem, a da mi za to ne znamo?
Upravo na temelju toga uslijedila je reakcija Ministarstva zaštite okoliša, zelene tranzicije i izmjene Zakona, koje su sada u hitnom postupku. Upravo zato pooštravaju se nadzor i kontrole notifikacija. Isto tako, definiraju se uloge svih sudionika, od komunalnih redara do inspektorata. Postavljaju se kamere, tako da se na temelju ovoga već u zakonu traže sve mjere kontrole kako ovakvih nemilih događaja ne bi bilo u budućnosti. I to je jasna poruka.