Iran zaprijetio nakon američkog napada: 'Neće proći bez odgovora'

Vojska Sjedinjenih Država u ponedjeljak je objavila da je izvela napade na jug Irana, ciljajući lokacije za lansiranje raketa i brodove koji su pokušavali postaviti mine, unatoč primirju između dviju zemalja. Središnje američko zapovjedništvo (CENTCOM) u priopćenju je poručilo da su napadi poduzeti u "samoobrani" i da im je cilj bio "zaštititi naše trupe od prijetnji koje predstavljaju iranske snage".

Glasnogovornik CENTCOM-a rekao je da američka vojska "nastavlja braniti naše snage uz suzdržanost tijekom primirja koje je u tijeku". Udari su izvedeni u trenutku kad je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagej rekao da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD-om, ali da dogovor o okončanju sukoba "ne slijedi nužno vrlo skoro".

Iran tek treba odgovoriti na najnovije američke napade. Nije jasno kakav će utjecaj napadi imati na potencijalni mirovni sporazum između SAD-a i Irana.

PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:

Iran najavio odmazdu 

14.05 - Iran je najavio da ni jedan čin agresije "neće proći bez odgovora", nakon onoga što su nazvali očiglednim kršenjem primirja SAD-a. 

SAD su danas rano pokrenule ono što su nazvale obrambenim napadima na Iran, usred sve krhkijeg primirja dviju zemalja. 

Iransko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je "terorističku američku vladu" da je "očito prekršila primirje u pokrajini Hormozgan u zadnjih 48 sati", prenosi Sky news. 

"Islamska Republika neće dopustiti da ijedan čin agresije ostane bez odgovora te neće ni najmanje oklijevati u obrani iranskog suvereniteta", stoji u objavi koje je Ministarstvo podijelilo na društvenim mrežama. 

NEMA ŽURBE /

Preokret ili nova prijetnja? Trump povukao kočnicu pregovorima s Iranom: 'Ne smije biti grešaka'

Rubio: Pregovori s Iranom mogli bi potrajati nekoliko dana

14.00 - Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u utorak da bi pregovori o mirovnom sporazumu s Iranom mogli "potrajati nekoliko dana”, čime je utišao nade u skori kraj sukoba nakon što su američke snage izvele, kako kažu, obrambene napade na južni Iran.

Iranska revolucionarna garda poručila je da zadržava pravo na odmazdu protiv bilo kakvog kršenja prekida vatre, a iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei izjavio je da zemlje u regiji više ne mogu biti štit za američke baze.

Obje strane dale su naznake o napretku u vezi s memorandumom o razumijevanju koji bi mogao zaustaviti rat i ponovno pokrenuti pomorski promet kroz blokirani Hormuški tjesnac, dok bi pregovaračima dao rok od 60 dana za pregovore o složenijim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program.

Nakon napada na ciljeve za koje SAD tvrdi da su uključivali brodove koji su pokušavali postaviti mine te lansirna mjesta za projektile, Rubio je novinarima u svojem zrakoplovu u indijskom Jaipuru rekao da Hormuški tjesnac mora biti otvoren „na ovaj ili onaj način”.

Rat, koji je počeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. veljače, izazvao je nezapamćen šok u opskrbi naftom, što je podiglo njezine cijene, kao i cijene goriva, gnojiva i hrane. Iran je na napade odgovorio lansiranjem dronova i projektila na zaljevske države koje su domaćini američkih baza.

Kroz Hormuški tjesnac trenutačno prolazi tek nekoliko desetaka plovila na dan u usporedbi s ranijih 125 do 140. Otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi tim vodenim putom. Iran propušta neke brodove, dajući prednost onima koji su povezani sa zemljama s kojima ima saveze ili bliske veze te sklapajući međudržavne sporazume.  

'SAT SE NE MOŽE VRATITI UNAZAD' /

Iran zaprijetio nakon američkog napada: 'Neće proći bez odgovora'

'Sat se ne može vratiti unatrag'

Unatoč prekidu vatre koji je na snazi od početka travnja, Središnje zapovjedništvo SAD-a priopćilo je u ponedjeljak da je izvelo nove napade s ciljem "zaštite naših postrojbi od prijetnji iranskih snaga”.

Iranska revolucionarna garda priopćila je u utorak da su postrojbe protuzračne obrane srušile jedan američki dron te pucale na još jedan dron i borbeni zrakoplov za koje tvrde da su ušli u iranski zračni prostor iznad zaljevske regije.

U komentaru objavljenom na svojem Telegram kanalu u povodu godišnjeg hodočašća hadža, iranski vrhovni vođa poručio je: "Sat se ne može vratiti unatrag, a narodi i zemlje regije više neće biti štit za američke baze.”

"Od sada pa nadalje, slogani 'Smrt Americi' i 'Smrt Izraelu' bit će slogani islamske nacije i potlačenih naroda svijeta, a posebno mladeži”, dodao je.

Američki predsjednik Donald Trump prethodno je navodio te slogane opravdavajući vojnu akciju protiv Irana.

Trump je u opširnoj objavi na platformi Truth Social u ponedjeljak napisao da razgovori s Iranom idu „lijepo”, ali je upozorio na nove napade ako oni propadnu. To će „biti ili sjajan sporazum za sve, ili sporazuma uopće neće biti”, napisao je. 

KLJUČNA TOČKA PREGOVORA /

Donald Trump najavio što će učiniti sa 400 kilograma iranskog obogaćenog uranija

Pritisak za Abrahamove sporazume

Trump je također pozvao više arapskih i muslimanskih država, uključujući Saudijsku Arabiju, da potpišu Abrahamove sporazume, koji su dogovoreni tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata s ciljem normalizacije odnosa između tih država i Izraela.

Dugogodišnji stav Saudijske Arabije jest da neće potpisati te sporazume ako ne bude dogovora o planu za uspostavu palestinske države.

Kao još jedan pokazatelj napetosti u regiji, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u ponedjeljak da će Izrael pojačati napade protiv proiranskog Hezbolaha u Libanonu.

Izraelska vojska u utorak je upozorila stanovnike južnog libanonskog grada Nabatieha da napuste to područje uoči mogućih zračnih napada.

Izrael i Libanon dogovorili su prekid vatre sredinom travnja, no Izrael je nastavio sa zračnim napadima za koje tvrdi da su čin samoobrane protiv Hezbolaha, koji nije bio strana u tom prekidu vatre.

Razgovori u Dohi

Iranski i američki dužnosnici izjavili su da su nedavni neizravni razgovori donijeli napredak u vezi s memorandumom o razumijevanju, odnosno početnim dogovorom koji bi doveo do daljnjih pregovora o konačnom sporazumu.

Glavni iranski pregovarač, ministar vanjskih poslova i guverner središnje banke boravili su u ponedjeljak u Dohi radi razgovora s katarskim premijerom o potencijalnom dogovoru, rekao je dužnosnik upućen u taj posjet. Glavni iranski pregovarač, predsjednik parlamenta Mohamad Bakr Kalibaf, tražio je dogovor o deblokiranju oko 24 milijarde dolara iranskih sredstava zamrznutih u inozemstvu u sklopu memoranduma o razumijevanju, prenijela je iranska novinska agencija Tasnim pozivajući se na izvor blizak pregovaračkom timu.

Iranska novinska agencija Fars citirala je izvor koji kaže da je odmrzavanje tih sredstava posljednji ozbiljan kamen spoticanja za dovršetak memoranduma o razumijevanju.

Prema iranskim izvorima, početni se dogovor odnosi samo na okončanje rata na svim frontama, uspostavu okvira od 30 dana za kretanje kroz Hormuški tjesnac te potencijalno pružanje određene financijske pomoći, a o složenijim bi se pitanjima, poput iranskog nuklearnog programa, pregovaralo u drugoj fazi.

Izraelci upozorili na evakuaciju

11.54 - Izraelska vojska izdala je još jedno upozorenje za evakuaciju uoči mogućih napada u južnom Libanonu. Glasnogovornik IDF-a, Avichay Adraee, pozvao je stanovnike grada Nabatieha na evakuaciju, rekavši da se pripremaju "snažno djelovati" protiv Hezbollaha u tom području nakon, kako je rekao, "kršenja sporazuma o prekidu vatre" od strane militantne skupine. "Iz brige za vašu sigurnost, morate odmah evakuirati svoje domove i preseliti se sjeverno od rijeke Zahrani", napisao je.

To dolazi nakon što je jučer u izraelskom zračnom napadu na selo u istočnom Libanonu navodno ubijeno 12 ljudi. Benjamin Netanyahu je jučer u video obraćanju rekao da je izraelskoj vojsci naređeno da pojača ofenzivu protiv Hezbollaha kojeg podržava Iran.

Netanyahu obećao povećati intenzitet udara na Hezbollah

10.09 - Benjamin Netanyahu obećao je "smlaviti" Hezbollah. Izraelski premijer rekao je da će "pojačati udare, povećati intenzitet" protiv Hezbollaha, koji je stacioniran u južnom Libanonu. "Udarit ćemo ih ogromnom silom."

Unatoč 45-dnevnom produljenju primirja, Izrael i milicija koju podržava Iran nastavljaju razmjenjivati ​​napade. Prema libanonskom ministarstvu zdravstva, deseci ljudi ubijeni su jučer dok je izraelska vojska pojačala udare.

Upozorenje iranskog vrhovnog vođe

9.19 - Iranski vrhovni vođa upozorio je da zemlje na Bliskom istoku "više neće biti štit američkim bazama". U izjavi izdanoj povodom hadža - godišnjeg islamskog hodočašća u Meku, Saudijska Arabija - Mojtaba Hamnei je rekao:

"Kazaljke se neće vratiti, a narodi i zemlje regije više neće biti štit američkim bazama. Amerika više neće imati sigurnu točku za zlo i uspostavljanje vojnih baza u regiji."

Analitičar o značenju američkih napada

9.15 - Američki napadi na Iran preko noći šalju "signal" Teheranu o tome što bi se moglo dogoditi ako se pregovori ne nastave odvijati, rekao je vojni analitičar Sky Newsa, profesor Michael Clarke.

Na pitanje o Washingtonovom obrazloženju da su napadi bili obrambeni, Clarke je rekao: "Pa, ne moraju ih činiti. Mislim, možete tvrditi da je sve obrambeno... to možete protumačiti."

"Sve te stvari koje rade mogle bi se smatrati napadima predostrožnosti. Ali odlučili su to učiniti sada, vjerojatno kao signal Irancima da će obnoviti ofenzivu ako ovi pregovori završe u slijepoj ulici."

Clarke je upozorio da Donald Trump riskira napuštanje pregovora s dogovorom koji bi cijeli njegov rat u Iranu učinio "besmislenim".

Rubio traži otvaranje Hormuškog tjesnaca

7.25 - Američki državni tajnik Marco Rubio inzistirao je na tome da se Hormuški tjesnac mora otvoriti "na ovaj ili onaj način".

Govoreći o napadima na lokacije u južnom Iranu, koje je američko Središnje zapovjedništvo nazvalo operacijom "samoobrane" usmjerenom na "raketna mjesta i iranske brodove koji pokušavaju postaviti mine", Rubio je rekao:

"Tjesnaci moraju biti otvoreni, bit će otvoreni na ovaj ili onaj način, moraju biti otvoreni."

Također je rekao da bi pregovarački jezik mirovnog sporazuma s Iranom mogao "potrajati nekoliko dana" nakon što su obje strane prethodno nagovijestile da su razgovori napredovali.

KLJUČNA TOČKA PREGOVORA /

Donald Trump najavio što će učiniti sa 400 kilograma iranskog obogaćenog uranija

Tijekom vikenda, predsjednik Donald Trump sugerirao je da su strane blizu dogovora, ali je kasnije rekao da je pregovaračima dao upute da s njime "ne žure". Američki državni tajnik Marco Rubio također je rekao da bi se dogovor mogao postići u ponedjeljak.

No, u ponedjeljak je Bagej odgovorio: "Točno je da smo postigli zaključak o velikom dijelu pitanja o kojima se raspravlja... Ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma vrlo skoro - nitko tako nešto ne može tvrditi."

SAD i Izrael pokrenuli su široke napade na Iran 28. veljače, izazvavši sukob diljem Bliskog istoka. Iran je odgovorio napadom na Izrael i savezničke države SAD-a u Zaljevu te de facto zatvorio Hormuški tjesnac, što je dovelo do globalnog porasta cijena nafte.

Donald Trump najavio što će učiniti sa 400 kilograma iranskog obogaćenog uranija

4.39 - Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je izjavio da će iranski obogaćeni uranij biti poslan u Sjedinjene Države na uništenje ili da će biti uništen negdje drugdje, dok se nastavljaju pregovori o okvirnom sporazumu za okončanje rata s Iranom.

Više o tome čitajte OVDJE.

Iranski predsjednik naredio ukidanje internetske blokade u zemlji

00.13 - Iranski predsjednik Masud Pezeškijan naredio je da se u zemlji obnovi pristup inozemnim internetskim stranicama, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija Fars. Reagirao je na odluku "posebne radne skupine" koja je prethodno glasala da se stanovništvu ponovno odobri pristup internetu.

Zasad nije objavljen konkretan datum ukidanja blokade. Sredinom svibnja iranski mediji izvijestili su o mogućem datumu 5. lipnja. Vlada gotovo u potpunosti blokira pristup svjetskom internetu od početka rata s SAD-om i Izraelom 28. veljače.

Otad se otprilike 90 milijuna Iranaca može koristiti samo takozvanim "nacionalnim internetom" na kojem se može pristupiti samo web stranicama koje je odobrila država. Zatvaranje je imalo velike ekonomske, ali i društvene posljedice. Više od milijun online trgovaca u zemlji teško je pogođeno, a njihovi prihodi ozbiljno su ograničeni blokadom.

Država službeno opravdava zatvaranje pozivajući se na sigurnosne probleme. Međutim, općenito se pretpostavlja da je vodstvo nastojalo spriječiti širenje izvješća i slikovnih i videozapisa na društvenim mrežama o stvarnom opsegu štete od rata.