Otkriveno kako je Izrael izvodio udare na Iran: Ključna je bila suradnja s jednom zemljom
Izraelskoj vojsci to je dalo neviđeni doseg, ali i istaknulo ulogu koju su odigrali iranski susjedi - neki s dopuštenjem, drugi vjerojatno bez - u olakšavanju operacija protiv Teherana
Izrael je tajno rasporedio elitne vojne i obavještajne jedinice u Azerbajdžan tijekom rata s Iranom, ekskluzivno doznaje CNN od četiri izvora upoznata s tim pitanjem. Dio je to izraelske mreže tajnih lokacija diljem Bliskog istoka kako bi olakšao operacije protiv Irana.
Snage su djelovale s nekoliko lokacija u južnom Azerbajdžanu uz iransku sjevernu granicu te na najbližoj točki udaljenoj svega stotinjak kilometara od iranskog grada Tabriza koji je Izrael napao tijekom rata.
Na lokaciji su bile raspoređene i specijalne komandoske jedinice, tvrdi medij, koje su provodile misije prikupljanja obavještajnih podataka i operacije dronovima, što je Izraelu dalo važnu prednost te mogućnost uvida u sjeverni Iran tijekom rata.
Iz spasilačkih u vojne položaje
Tajno raspoređivanje u Azerbajdžan, o čemu je medij već ranije izvijestio, jedan je od nekoliko vojnih položaja koje je Izrael održavao diljem Bliskog istoka. Izraelskoj vojsci to je dalo neviđeni doseg, ali i istaknulo ulogu koju su odigrali iranski susjedi - neki s dopuštenjem, drugi vjerojatno bez - u olakšavanju operacija protiv Teherana.
Izvori su za CNN rekli da su lokacije u Azerbajdžanu bile među brojnim tajnim vojnim lokacijama i bazama u više zemalja, uključujući Irak, Ujedinjene Arapske Emirate i Somaliland na Afričkom rogu. Snage su u početku bile planirane kao potencijalni spasilački timovi u slučaju nužde, a zatim su se proširile i postale vojni položaji te položaji za prikupljanje obavještajnih podataka. Ovim raspoređivanjem, izraelske snage smjestile su se tijekom rata duž južne, zapadne i sjeverne periferije i na taj način proširile domet izraelske vojske za stotine kilometara te duboko u iranski teritorij. Prednji položaji pomogli su da Izrael izdrži valove napada na ciljeve diljem zemlje.
Azerbajdžan negira tvrdnje
Azerbajdžanska operacija sastojala se od nekoliko desetaka vojnika, uključujući pripadnike izraelskih specijalnih operacija, njihovih elitnih helikopterskih borbenih i spasilačkih snaga te osoblja Mossada, rekao je jedan od izvora. Međutim, glasnogovornik azerbajdžanskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama odbacuje ove tvrdnje.
"Odlučno odbacujemo neutemeljene tvrdnje o navodnoj upotrebi azerbajdžanskog teritorija za operacije protiv trećih zemalja", rekao je za CNN.
Uloga Somalilanda
U međuvremenu, separatistička republika Somaliland pružila je Izraelu dodatnu vojnu poziciju, rekao je jedan od izvora. Ovo je izraelskim zrakoplovima omogućilo točku potencijalnog zaustavljanja na duljim letovima prema Iranu.
Izrael je u prosincu postao prva zemlja koja je formalno priznala Somaliland, dok Ujedinjeni Arapski Emirati održavaju široku komercijalnu i vojnu prisutnost u lučkom gradu Berberi. Izraelska vojska također je, tijekom dijela rata s Iranom, u Iraku održavala dva tajna objekta koja su pružala prednju bazu za logističku podršku i, ako je potrebno, za operacije potrage i spašavanja. O tim lokacijama prvi su izvijestili Wall Street Journal i New York Times.
Iračka vojska, međutim, u svojoj izjavi tvrdi da u zemlji od početka ožujka nije bilo "neovlaštenih baza ili snaga".
Željezna kupola u UAE-u
Izrael je, navodi CNN, također tiho rasporedio bateriju protuzračne obrane Željezne kupole (Iron Dome) u Ujedinjene Arapske Emirate, kao i trupe koje će je koristiti tijekom rata s Iranom te druge obrambene sustave. O tome je prvi izvijestio Axios. CNN je prethodno izvijestio da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, šef Mossada i izraelski vojni zapovjednik, posjetio UAE tijekom rata.
UAE je ovu tvrdnju kategorički porekao.
Azerbajdžan kao strateški partner
Vojna prisutnost u Azerbajdžanu dala je Izraelu još jednu bazu s koje je mogao provoditi misije zračnog spašavanja u slučaju oborenih pilota, kao i položaje s kojih je mogao špijunirati Iran. Izrael već dugo smatra Azerbajdžan strateškim partnerom u borbi protiv Irana, a pripreme su započele tjednima prije početka rata.
Dok je Iran sredinom siječnja gušio prosvjede velikih razmjera i masovno ubijao prosvjednike, Izrael je pripremio tajnu misiju duž azerbajdžansko-iranske granice, rekla su CNN-u dva izvora upoznata s planovima. Izvori su to opisali kao preliminarnu operaciju kojom se postavljaju temelji za dodatne korake postavljanjem prislušnih uređaja i obavještajne opreme u tom području.
Napad zaustavljen u zadnji tren
Izrael je planirao izvesti operaciju pod krinkom onoga što su trebali biti početni udari rata sredinom siječnja, međutim, američki predsjednik Donald Trump to je otkazao u zadnji tren izjavom da je Iran pristao zaustaviti ubijanje prosvjednika.
Izrael je nastavio samostalno. Zračne snage koristile su nevidljive zrakoplove i specijalne snage kao dio operacije postavljanja naprava, budući da je izraelsko političko vodstvo vjerovalo da su pregovori između SAD-a i Irana osuđeni na propast. Mjesto za prikupljanje obavještajnih podataka postalo je još jedno sredstvo kojim je Izrael mogao prikupljati informacije o iranskim vojnim pokretima i objektima, kao i potencijalno pružati rano upozorenje o lansiranju raketa.
Manje od dva tjedna kasnije, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar posjetio je Baku, sastajući se s azerbajdžanskim predsjednikom i drugim visokim dužnosnicima. U svibnju 2025. Azerbajdžan je također tajno bio domaćin rijetkih izravnih razgovora između Izraela i Sirije.
Ključna operacija
Prema tvrdnjama jednog izvora, jedna od ključnih operacija pokrenutih iz Azerbajdžana bilo je ubojstvo Rahmana Moghaddama, koji je vodio obavještajnu diviziju Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i za kojeg Izrael tvrdi da je odgovoran za planiranje atentata na Trumpa 2024. Dan kasnije, dronovi su pogodili zračnu luku u azerbajdžanskoj enklavi Nahčivan, pri čemu je oštećena zgrada terminala i ranjeno nekoliko ljudi. Predsjednik Ilham Alijev za udar je okrivio Iran, nazvavši to "terorističkim činom" koji je bio "ružan, kukavički i besraman". Iran je porekao lansiranje dronova.
Azerbajdžanska služba državne sigurnosti 6. ožujka je objavila da je razbila zavjeru IRGC-a za napad na kritičnu infrastrukturu, kao i na izraelske i židovske ciljeve. Nekoliko tjedana kasnije, Izrael je javno priznao da se radilo o zajedničkoj operaciji u kojoj su sudjelovali Mossad, izraelska vojska i sigurnosna služba Shin Bet.
Bliske veze i vojni interesi
Izrael i Azerbajdžan održavaju bliske veze oko komercijalnih i vojnih interesa. Baku opskrbljuje Izrael velikim dijelom svoje nafte, a Izrael zauzvrat Azerbajdžanu prodaje napredno naoružanje. Dio tog naoružanja korišten je protiv Armenije u sukobima u Nagorno-Karabahu 2016. i 2020. Azerbajdžan je također bio prva strana zemlja koja je 2016. kupila izraelski sustav protuzračne obrane Iron Dome.
"Izraelska strategija u Azerbajdžanu ostaje namjerno niskoprofilirana, oslanjajući se na transfer oružja, obavještajnu suradnju i dugoročnu tehnološku međuovisnost u sigurnosnom sektoru", napisao je prije rata u Iranu Gershon Kogan, stručnjak za tu zemlju u Centru za strateške studije Begin-Sadat.
Prema riječima Joshue Kucere, višeg analitičara Crisis Group, taj odnos Azerbajdžanu omogućuje pristup ključnom diplomatskom resursu, što Bakuu omogućuje korištenje izraelskog lobija u Washingtonu. "Azerbajdžan se sve više pokušava pozicionirati kao regionalna sila, a to uključuje i da ponekad bude svojevrsni most između Izraela i arapskih i drugih država", rekao je Kucera. "Ako je Izrael sredstvo u pomaganju Azerbajdžanu u borbi protiv napora IRGC-a za destabilizaciju, to je vrlo tajno", dodao je.