Znanstvenici otkrili 'čudo' usred radioaktivne pustoši u Černobilu: Evo o čemu je riječ

Na kontaminiranom području, preopasnom za ljude, slobodno lutaju Przewalskijevi konji. Zdepasti, boje pijeska pasu u radioaktivnom krajoliku u Černobilu. Porijeklom iz Mongolije i nekoć na rubu izumiranja, uvedeni su u zonu 1998. godine kao dio eksperimenta, piše AP.

Poznati kao takhi u Mongoliji, što znači 'duh', razlikuju se od domaćih konja po tome što imaju 33 para kromosoma, za razliku od 32 kod pitomih pasmina. Ime su dobili po ruskom istraživaču koji ih je prvi znanstveno opisao.

Foto: Screenshot/X

"Činjenica da Ukrajina danas ima slobodnu populaciju ovih konja svojevrsno je malo čudo", rekao je Denis Višnjevski, glavni prirodoslovac u zoni.

"Priroda se relativno brzo i učinkovito oporavlja", dodao je.

U travnju 1986. godine eksplozija u nuklearnoj elektrani poslala je radioaktivni oblak diljem Europe i na evakuaciju prisilila desetke tisuća ljudi. Bila je to najteža nuklearna katastrofa u povijesti.

'Izniman primjerak uspješnog povratka u prirodu'

Gotovo četiri desetljeća kasnije Černobil je i dalje preopasan za ljude. No divlje životinje su se vratile. Vukovi slobodno lutaju golemim područjem koje se proteže kroz Ukrajinu i Bjelorusiju. Smeđi medvjedi vratili su se nakon više od stoljeća, a oporavile su se i populacije risova, losova, jelena, pa čak i čopora pasa lutalica.

Kroz napuštene zgrade probija se drveće, šume su prekrile prometnice, a izblijedjeli sovjetski znakovi stoje uz nagnute križeve na zaraslim grobljima.

ALARM IZ UKRAJINE /

Rusi ciljano gađaju Černobil? Raste strah od nove katastrofe, ovi brojevi uznemiruju

Kako bi se zaštitili od vremenskih uvjeta i raznih insekata koji se skrivaju u napuštenim kućama i školama, tamo čak i spavaju. Žive u manjim skupinama – obično jedan pastuh s nekoliko kobila i mladunaca – dok se mlađi mužjaci drže odvojeno. Iako su mnogi uginuli nakon dolaska u to okruženje, dio populacije uspješno se prilagodio.

Znanstvenici životinje prate godinama. Često provode sate na terenu postavljajući kamere osjetljive na pokret kako bi pratili njihovo kretanje. "Riječ je o iznimnom primjeru uspješnog povratka vrste u prirodu", rekao je Florian Drouard iz Nacionalnog parka Cevennes u Francuskoj.

Pojavile su se nove prijetnje

Unatoč zračenju, nije zabilježeno masovno izumiranje neke vrste, iako su prisutne suptilne posljedice. Neke žabe razvile su tamniju kožu, a kod ptica u područjima s višom razinom zračenja češće se bilježe problemi poput katarakte (zamućenje prirodne očne leće).

"Za nas koji se bavimo zaštitom prirode, ovo je svojevrsno čudo. Ovo je područje nekoć bilo intenzivno korišteno za poljoprivredu, gradove i infrastrukturu. Danas je priroda napravila svojevrsni reset", zaključio je Višnjevski.

No, pojavile su se neke nove prijetnje.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine donijela je borbe u zonu dok su trupe napredovale prema Kijevu, kopajući rovove u kontaminiranom tlu. Vojne aktivnosti izazvale su i šumske požare. Zbog oštećene infrastrukture neka područja ostala su bez resursa, a znanstvenici bilježe porast broja srušenih stabala i uginulih životinja.

"Većinu šumskih požara uzrokuju oboreni dronovi. Ponekad moramo putovati desecima kilometara kako bismo došli do požara", rekao je Oleksandr Polisčuk, zapovjednik vatrogasne jedinice u zoni.

Zona isključenja više nije samo utočište za životinje, postala je i strogo nadzirani vojni prostor s betonskim barijerama, bodljikavom žicom i minskim poljima.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Vatrogasci spasili konja teškog više od pola tone u Zagorju: 'Bio je sretan, dali smo mu vode'