Anušić o Ceuti: 'Ne treba širiti paniku, na hrvatskoj granici ostaje hrvatska policija'

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je u subotu u Dalju, vezano uz migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti, da vojska na granicu ide pod određenim okolnostima, a da to nisu te okolnosti i dodao da ne treba širiti paniku jer na granici ostaje hrvatska policija.

"Ne treba širiti paniku. Ono što se dogodilo u Španjolskoj, dogodilo se zbog specifičnih okolnosti", kazao je Anušić u Dalju gdje se obilježava 35. obljetnica tragičnog stradavanja 39 hrvatskih branitelja koji su na početku srpske agresije dali svoje živote braneći Policijsku postaju Dalj i tamošnje stanovništvo.

Ministar Anušić naglasio je da Ministarstvo unutarnjih poslova, ministar Božinović zajedno sa svojim resorom i policijom nadzire granicu, i da će to tako i dalje ostati. "Vojska izlazi u sasvim drugačijim okolnostima, a ove okolnosti ne zahtijevaju vojsku na granici", dodao je.

SANCHEZ OŠTRO PREMA EU /

Završena kriza? 'Gotovo svih 50.000 migranata koji su stigli u Ceutu vraćeni su u Maroko'

'Previše je onih koji šire paniku i neistine'

Nažalost, kazao je, previše je onih koji zbog "nešto malo medijske pažnje" šire paniku, neistine, senzacionalističke naslove i sve ono što buni javnost i zbunjuje javnost.

"Ne treba to raditi, to nisu teme s kojima se treba javnost uzbunjivati. Ima puno drugih tema koje trebamo i moramo komunicirati. Ostavimo ovo onima koji su za to zaduženi. Migrantska kriza ne traje od jučer, traje već jedno desetljeće, Hrvatska se s tim uspješno bori i nastavit će se uspješno boriti", poručio je ministar Anušić.

Vlada se priključila pozivu na zajednički odgovor EU-a u zaštiti vanjskih granica

Predsjednik Vlade Andrej Plenković supotpisao je pismo 22 čelnika Europske unije upućeno europskim institucijama, u kojem se, slijedom događaja u Ceuti, zahtijeva koordiniran odgovor radi zaštite vanjskih granica Europske unije.

Predsjednici država i vlada izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih događaja na vanjskoj granici Europske unije u Ceuti te odlučnost u sprječavanju krijumčara da dovode u pitanje cjelovitost vanjskih granica Unije.

"Svjesni smo da je nedavna presuda španjolskog Vrhovnog suda iskorištena kao povod za ovaj napad i zlouporabu europskog sustava migracija i azila. Istodobno, naša je dužnost učinkovito odvraćati od nezakonitih migracija i beskompromisno se protiv njih boriti koordiniranjem aktivnosti, jačanjem vanjskih granica i rješavanjem pitanja svih politika koje mogu djelovati kao čimbenici privlačenja, poput legalizacije statusa vrlo velikog broja nezakonitih migranata. Ne smijemo dopustiti da nekontrolirani masovni prelasci, instrumentalizacija migracija ili druge hibridne prijetnje stvore dojam da je moguć nezakonit ulazak u Europsku uniju – odnosno da se nezakonit ulazak migranta može pretvoriti u zakonit boravak. Takva bi percepcija potaknula daljnje pokušaje, narušila povjerenje u našu zajedničku migracijsku politiku i imala posljedice za sve države članice", ističe se u pismu.

U pismu se pozdravlja suradnja Španjolske i Maroka na osiguravanju brzog povratka migranata koji su nezakonito ušli na teritorij pod upravom Španjolske, kao i činjenica da je velik broj njih već vraćen te da nisu zabilježena daljnja kretanja prema Europi. Također se izražava uvjerenje da će se, uz potporu Europske unije, trenutačna situacija staviti pod potpunu kontrolu.

OGLASILA SE VON DER LEYEN /

Dubravka Šuica zadužena za stavljanje situacije u Ceuti pod kontrolu

S obzirom na ozbiljnost situacije, države su pozvale irsko predsjedništvo Vijeća Europske unije da žurno sazove izvanrednu videokonferenciju ministara unutarnjih poslova na kojoj bi se definirao koordiniran europski odgovor, uključujući brzu mobilizaciju dostupnih instrumenata EU-a i pružanje potrebne potpore Španjolskoj radi ponovne uspostave učinkovite kontrole vanjske granice Unije i sprječavanja daljnjih nekontroliranih prelazaka. Ministri bi posebno trebali razmotriti mogućnost pojačane potpore agencije Frontex te učinkovitost suradnje EU-a s Marokom.

"Hrvatska, kao država koja se nalazi na vanjskoj granici Europske unije, učinkovito sprječava nezakonite migracije. Stoga i ovom inicijativom izražava važnost zajedničke odgovornosti i solidarnost s državama članicama koje su izložene posebnom pritisku, kako bi se izbjeglo uvođenje unutarnjih kontrola među državama članicama. Broj nezakonitih prelazaka granice u Hrvatskoj prošle je godine pao za 44 posto, a broj spriječenih nezakonitih prelazaka povećan je za 53 posto. Lani je u Hrvatskoj uhićeno 1.076 krijumčara, a od početka ove godine njih 645. To je rezultat sustavnog, odlučnog i profesionalnog rada hrvatske policije i svih hrvatskih institucija, kao i čvrstog stava Vlade da o ulasku u Europsku uniju ne smiju odlučivati krijumčari, nego države članice", navodi se u pismu.