'ŽABE NE SMIJU NESTATI' /

S gostima pio viski sa špiljskim ledom, Yerkovich sad pokazao megaprojekt težak milijune

Prva lopata za izgradnju projekta integrativnog turizma 'Srce Like' očekuje se 2029., otvorenje očekuje najkasnije 2032.: 'Lika će tada dobiti 120 novih ležajeva'

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

31.5.2026.

21:16

Net.hr/Privatni album

Zajahali su konje i krenuli Velebitom u srce planine. Spustili su se 30 metara do špilje i izvadili bocu viskija. Sunce je upeklo, oni su izvadili nož i zarezali komad špiljskog leda. Savršeno ohlađeni viski sa špiljskim ledom.

Koliko biste platili taj trenutak?

Ovom pričom u svoj svijet uveo nas je Bruce Yerkovich, hrvatsko-američki poduzetnik koji u Lici radi na projektu većem od 400 milijuna eura. Usporedbe radi - Pelješki most koštao je 300 mil. eura.

Nekad je kao znanstvenik proučavao melanome u SAD-u, onda je i sam obolio od te bolesti. Dobio je drugu šansu i odlučio osmisliti život na novi način. U Lici.

S gostima pio viski sa špiljskim ledom, Yerkovich sad pokazao megaprojekt težak milijune

U medijima se ranije pojavljivao kao čovjek koji je u Hrvatsku doveo i Elona Muska (prije nego što je postao planetarno popularan), koji je na njegovu ranču sa svojim timom grabio vodu na potoku i vraćao se prirodi. Bilo je to u vrijeme dok je vodio svoj ranč u Lici, "Linden Tree Ranch", na hrvatskom "Stablo lipe". Tada ga je britanski Telegraph preporučio kao jedno od 20 mjesta u svijetu koje svatko mora posjetiti. Na toj listi bile su i egipatske piramide.

ZEMLJA VATRE I LEDA /

Rade u čarapama, zbog mamurluka ne moraju na posao: 'Odmah su mi rekli - nisi ti za Island'

Priča o ranču u Lici koji posjećuju ljudi iz cijelog svijeta sad se okrenula novom projektu na kojem već radi godinama - Srce Like u mjestu Velika Plana, za koji bi bilo prejednostavno reći da je turistički projekt. Službeno, riječ je "integrativnom turizmu".

Na prvu možda zvuči teško, ali zapravo se radi o ideji ili viziji čovjeka koji misli veliko, gradi veliko, u što je utkano 18 godina rada i sad se naziru konture. On spaja ideju turizma, demografije, očuvanja prirodnog identiteta i povratka čovjeka prirodi za koju Yerkovich smatra da je najjači adut Velebita.

Sada he završena je vizualizacija projekta "Srce Like" i to je bio povod našem razgovoru.

"Svijetu smo predstavili koncept dizajna koji smo napravili, idući korak je izrada urbanističkog plana uređenja kojim ćemo definirati prometnice, infrastrukturu i pozicije objekata na prostoru", otkriva Yarkovich.

Recepcije, wellnes i bazeni kao cvijet koji se otvara

Kada se izgrade prvi objekti, oni će izgledati kao cvijet koji se otvara okružen šumom.

"Tu će biti recepcije, restorani, barovi, wellness i spa, unutarnji i vanjski bazeni. Bit će to resort, ali smještaj gostiju planira se izvan tog kompleksa, u kućama i vilama", pojašnjava.

Prvu "lopatu" očekuje 2029. ili najkasnije 2030. godine, a otvorenje je planirano 2031. ili 2032. Tada bi bila završena prva od tri faze projekta i njome će se otvoriti 120 soba koje će biti u bungalovima, kućama i vilama.

U drugoj fazi planiraju se vile kojima će upravljati hotel, a u trećoj bi se gradile privatne smještajne jedinice, odnosno vile s kojima, pojašnjava Yerkovich, "hotel nema veze". Sveukupno se u Velikoj Plani planira novih 350 kreveta na 66 hektara zemljišta, što otvara još jednu zanimljivost - bit će to turistički projekt s najmanjim brojem kreveta po hektaru u Hrvatskoj.

I tu Yerkovich poentira da nije smisao projekta "Srce Like" zgusnuti puno smještajnih jedinica na što manje prostora, nego sasvim oprečno - dati priliku čak i izolaciji, samoći, na onaj način kako nekako sama Lika u svojoj prirodi "diše".

Projekt i demografija

Uvjerava da to nikako neće biti nekakvo vikendaško naselje pa ide korak dalje: "Mi se ovime bavimo i demografijom. Nije to samo turizam. Želimo što više ljudi privući u Liku, da ostanu, da tu žive. Cilj nam je da to budu ljudi koji su u toj nekoj životnoj dobi ili su u ovoj fazi života osviješteni da žele živjeti u prirodi ili im karijera omogućuje da ne moraju živjeti u gradovima".

GORDANA KOVAČEVIĆ /

'Ako ovo ne uspije, spremna sam otići!' Opalila bez straha i postala najmoćnija u Hrvatskoj

Opet, vraćajući se na temu najmanjeg broja kreveta po hektaru, ukazuje da se pazilo da ništa u prostoru ne strši, da ne bude predimenzionirano ili "šaka u oko" u prirodi.

Zato je puno pažnje posvetio tome koji će studio raditi na osmišljavanju kako će projekt izgledati.

"Nisam htio da rade jako popularni ili skupi uredi koji inače rade vrlo ekstravagantne stvari. Želio sam da priča bude prizemljena, da raste iz zemlje i da se uklapa u lički krajolik i arhitekturu. Jednostavno sam htio da arhitektura pripada Lici, ali opet da to ne bude tradicionalna, nego moderna arhitektura", govori.

Zato u projektu nema "kamena", nego je to moderan izričaj kako bi time dao doprinos da i u Lici arhitektura evaluira. Tako je pao i odabir studija koji će na tome raditi.

"Studio Puisto pokazao je taj senzibilitet, razumjeli su moju želju za minimalizmom, nisam htio da se priroda remeti nego da se projekt u nju integrira", ističe Yerkovich. Ako se pogleda vizualizacija projekta, možda se zato čini da šuma i priroda gotovo upijaju objekte koji će se graditi.

Prilagođavanje projekta ličkom tlu

Nastavlja: "Dao sam im zadatak i rekao: 'Kod većine projekata dolazi teška mehanizacija - kamioni i strojevi te se teren prilagođava projektu. Ja želim nešto drugo - prilagodite projekt postojećem ličkom tlu.'"

Tko su ljudi koji s njime grade projekt? Ističe Antoanetu Šimunović, direktoricu razvoja, kao i Jasminku Pilar zaduženu za urbanizam te Mariju Perko za arhitekturu.

Glavni arhitekti na projektu je finski studio Horwath HTL, jedan od najvećih svjetskih kuća koje se bave studijama izvodivosti u hotelijerstvu.

Time Yerkovich pokazuje i ozbiljnost u namjeri da u svojoj priči poštuje krajolik i da ono što je zatekao, ne "napada".

Slušajući kako priče, o projektu koji financijski nadmašuje Pelješki most, pitamo s dozom skepse je li sanjar. Prvi put s njim smo razgovarali još prije godinu dana kad je gostovao u našem podcastu Ideje na stolu kada je pričao s puno entuzijazma.

Spremno uzvraća: "Ja nisam sanjar, jer su to ljudi koji dignu noge na stol i nešto sanjaju. Ja hodam nogama po zemlji, kreiram i integriram ono što vidim oko sebe i ono što tržište traži."

Radije prihvaća da ga se nazove vizionarom i otkriva da ništa nije nastalo preko noći.

'Svaku lipu štedio i kupovao zemlju'

"Ja sam u Lici radio, krčio zemlju, znojio se, krvario na zemlji. Svaku lipu koju sam imao štedio sam i kupovao zemlju. Ovaj projekt nastaje već 18 godina. Nije se ni ta zemlja stvorila preko noći, niti se arhitektura koju sam predstavio stvorila preko noći. Sve je rezultat suradnje i iskustva", govori nam.

Već ranije nam je ispričao priču da je godinama otkupljivao komadić po komadić zemlje. Nije bilo lako - kroz desetljeća vlasnici su se rasuli doslovno po kugli zemaljskoj. Trebalo je ući u arhive, kopati i po papirima iz doba Austro-Ugarske, doslovno forenzički detektirati nit koja vodi do današnjeg živućeg vlasnika, potom ga pronaći, a ponekad bi put vodio i do Australije. Bila je to igra upornosti, živaca, strpljenja, održavati kondiciju da ne klone duhom i voljom.

Govoreći o Lici i projektu, nastavlja da on zna vjetrove, kiše i poplave tog kraja te odaje duboko poštovanje prostoru u kojem živi. Pa okreće priču na jezero koje će biti oko resorta.

'Žabe moraju ostati'

"Želimo da ono ostane tamo, kao i žabe koje ne smiju nestati našim dolaskom, kao ni ptice", kaže Yerkovich i na trenutak se vraća na to kako je prije 18 godina uopće dospio u Liku. Prije toga radio je kao biolog, znanstvenik u SAD-u pa je možda i dio mindseta i poduzetništva donio otamo.

'VOLIM MIRIS VARENJA' /

Deranja o propasti brodogradnje: 'Nitko nije imao petlje reći koje treba ugasiti'

Kako financira toliki projekt?

Kaže, riječ je uglavnom o privatnim investitorima izvana, Švicarci prednjače. Prva faza projekta košta 220 milijuna eura, kojima će se izgraditi jezgra resorta i hotel. Otkriva i ovo - prvi krug investitora bili su njegovi gosti:

"Dolazili su na moj ranč Linden Tree, tamo su jahali, koristili nematerijalnu vrijednost kraja". Kaže, u početku je mislio kreditom financirati gradnju, ali uvidio je da tamo ne postoji svijest da u Lici može išta biti osim poljoprivrede i zemljišta koje vrijedi malo.

"Shvatio sam da pušem u krivi rog. Jednog ljeta usudio sam se prići mom gostu i sramežljivo mu rekao da bih možda proširio priču i nešto sagradio. On me pitao: 'Mogu li ja investirati?' A ja mu nisam ni rekao što bih točno htio raditi, ali baš on je rekao: 'Znaš, ali ove žabe moraju biti tu.'" Upravo na tom etosu, uvjerava, počiva ovaj projekt.

Tu je bio embrij projekta Srce Like. No skeptično pitamo kako dolazi do investitora koji vjeruju u viziju i ne traže povrat uloženog preko noći pa kaže da su to ljudi koji su ranije bili gosti pa sada žele svoju kuću u tom kraju.

Zato projekt u imenu nosi i ime "selo" - Velika Plana Resort Village.

Ali odmah razjašnjava da to neće biti prototip "zabiti", traktora i čovjeka koji ispred sebe tjera ovce. Ideja je da to postane napredno selo za 22. stoljeće, nimalo arhaično i "kameno", ali u suglasju s prirodom.

Opet, kaže da on nije ekološki "heroj" ili poduzetnički David Attenborough, ali priznaje da je usvojio filozofiju Indijanaca da oni prirodu ne uništavaju, ne iz ljubavi, nego iz pragmatičnih razloga. Kada nestane ribe u rijeci, onda je neće biti ni za generacije unuka.

Zato Bruce gleda šumu i Liku pragmatično, kao glavnicu koju čovjek ne uništava nego uzima kamatu.

Opet pomalo teško pa produbljuje priču.

Dugoročna investicija bez brze kamate

"Žabe su nam važne, kao i divlje bilje, gljive koje beremo s gostima. Želim da moja investicija bude dugoročna. Kratkoročna investicija je kao kad dođeš u šumu, posiječeš stabla i prodaš ih. Dugoročna investicija je kad pametno hodaš kroz tu šumu, vidiš koje je stablo zrelo i pri kraju svog vijeka pa ga srušiš, a onda od njega napraviš namještaj ili nešto vrijedno", pojašnjava svoj stav.

Slušajući ga, pitali smo kako ga prihvaća lička zajednica, je li on za njih čudak ili netko kome se dive? Opet, Lika je bila puna obećanja projekata koji se nikad nisu ostvarili. Uz osmijeh ispaljuje: "Visok sam dva metra, a još za vrijeme osnovne škole bio sam za dvije glave viši od drugih i izložen tome da sam drugačiji. Priviknuo sam se na to da sam drugačiji i to mi nikad nije smetalo. Naravno, nije ugodno kad po društvenim mrežama navode da 'ništa od toga' ili da sam sanjar. Ali ne dira me to na način kao prosječnog čovjeka. Opet, za dobrim konjem diže se prašina."

Čini se kako se ne boji, uvjeren je da će projekt postati onaj nulti val, impuls koji se širi naokolo kao kad se jednom baci kamen u vodu i dodaje - najveće bogatstvo Like i Velebita je njezina priroda, ona s razglednica - razuzdana i divlja uz poskoke, vukove, risove i medvjede na istom mjestu. I u svojoj filozofiji projekta, ma koliko god bio financijski golem, uporno podcrtava da zbog njega ne smije ni jedna žaba iz Like nestati.

Priča Brucea Yerkovicha godinama u Lici izaziva zanimanje - za jedne je vizionar koji dovodi ljude iz cijelog svijeta, za druge tek još jedan čovjek s velikim obećanjima. No teško je osporiti da zna spojiti kaubojski šešir, velebitsku divljinu i luksuz koji se danas sve skuplje naplaćuje — čak i kada uključuje rezanje špiljskog leda nožem za čašu dobrog viskija.

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.