TRESE LI NAS GROZNICA? /

Zlato pokrenulo nevjerojatan scenarij: Ljudi izvlače srebro iz ormara, nose ga i iz crkvi?

Na međunarodnoj konferenciji o investicijskom zlatu pojasnili su da cijena ovog plemenitog metala skače zbog ponašanja banaka koje više ne vjeruju dolaru

23.5.2026.

11:23

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Frank Hoermann/SVEN SIMON/imago stock&people/Profimedia

Držeći u ruci listić zlata, publici je pokazao: "Ovo je prije nekoliko godina koštalo 40-50 eura, sada je 180 eura."

Svima je već na prvu bilo jasno – cijena plemenite kovine eksplodirala je. No što se krije iza misterioznog rasta cijene?

Je li riječ o spirali, pumpanju nekog balona koji će kad-tad puknuti ili se iza zlatnih poluga krije igra moći koju nitko od nas zapravo ne razumije?

I onda – hoćemo li svi nasjesti na ružičastu priču ako pohrlimo po svoj listić ili svoj gram zlata? I što je s onim stavom ekonomista skeptičara koji kažu da u ratu poluga zlata vrijedi koliko i sendvič jer si gladan?

Što je to toliko mistično u zlatu i zašto je ono postalo predmet požude i bogatstva, simbol sigurnosti ili možda tek lažni osjećaj sigurnosti?

TRESE NAS GROZNICA ILI? /

Ništa više lančići, dukati i polugice postali hit pokloni. Cijena grama? Skočila i na 150 eura

Na ta pitanja pokušali su u četvrtak odgovoriti na četvrtoj konferenciji posvećenoj zlatu Cro Gold, održanoj u Zagrebu, na kojoj su se okupili predstavnici industrije iz regije, Njemačke i Austrije.

U svoj toj šumi pitanja kao bomba je odjeknula još jedna priča: cijena zlata povukla je sa sobom i cijenu srebra koje polako izlazi iz njegove sjene jer je zlato mnogima postalo nedostižno. Sudionici konferencije otkrili su da se srebrom počelo toliko trgovati da su kovnice u Austriji i Njemačkoj do vrha napunile svoje "bunkere" srebrom i srebrninom.

Zašto?

Svatko u ormaru ima neku srebrnu žlicu, tanjur ili nešto slično pa je to izvadio i otrčao prodati u talionicu kad je cijena skočila. Sve je naraslo toliko da talionice ne mogu istaliti toliko srebra koliko ga dolazi, a stručnjaci su na konferenciji otkrili i ovo: stižu im i unikatni, ručno rađeni predmeti od srebra, čak se prodaju srebrni predmeti koje donose iz crkve, ručno rađeni, starina!

Sve pomalo zvuči ludo i nadrealno.

Uz sve to, otkrili su da se u Njemačkoj pojavio još jedan trend – pojavilo se tržište investicijskog bakra, trguje se novčićima, polugicama, baš kao i dukatima i investicijskim zlatom.

Ali krenimo redom.

Hrvatsko tržište moglo bi premašiti milijardu eura

Na konferenciji su iznijeli da je tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj lani doseglo 700 milijuna eura, a ove godine očekuju da će premašiti 1,2 milijarde eura.

Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata te organizator konferencije, rekao je da do prije 10 godina tržište kod nas nije ni postojalo, svodilo se na trgovinu od nekoliko milijuna. Sada strelovito raste, kao i cijena zlata koje je u godini dana poskupjelo 40 posto.

Tko kupuje?

Saša Popović Šaranac, izvršna direktorica Golden Spacea iz Srbije, koja je sudjelovala na panel-raspravi, kaže da 95 posto trgovine otpada na "obične" građane koji ušteđevinu ulažu u male poluge i dukate.

'U ŠTO SE OVO PRETVORILO!?' /

Koliko staviti u kuvertu za krizmu? 'Ispod 1000 eura nemaš što ići... sramota'

Ljudi ne vjeruju bankama, kupuju kovine?

"Stručnjaci upozoravaju da se iza toga krije puno dublji globalni problem – raste nepovjerenje u valute, banke i stabilnost svjetskog gospodarstva. Središnje banke rekordno gomilaju zlatne rezerve i kupuju čak četvrtinu svjetske proizvodnje zlata, investitori iz svijeta traže 'sigurnu luku' u vremenu ratova, inflacije i geopolitičkih potresa. Cijena zlata posljednjih godina ruši rekorde, a analitičari upozoravaju da bi u idućem desetljeću mogla dosegnuti i vrtoglavih 17 tisuća dolara po unci", navela je Saša Popović Šaranac.

Joerg Endres, generalni direktor Argor-Heraeusa, jedne od najpoznatijih svjetskih rafinerija plemenitih metala, specijalizirane za preradu i proizvodnju investicijskog zlata, srebra, platine i paladija, istaknuo je da zlato postoji već 5000 godina, odnosno otkad je napravljena prva zlatna kovanica. I on je potvrdio pozadinu rasta cijene – to su središnje banke.

Centrale banke glavni krivac za porast cijene

"One su kupile 25 posto svjetske opskrbe zlatom. Povijesno gledano, to je dvostruko više od prosjeka koji su kupovale prije jednog ili dva desetljeća. Sada je njihov motiv drugačiji - ranije su pokušavale zaraditi, sada se žele odmaknuti od američkog dolara koji prodaju i kupuju zlato kako bi bili neovisniji", pojasnio je dio složenog mozaika.

Nastavio je da kupovanjem zlata središnje banke kupuju neovisnost, i to najviše radi Poljska, ali i Turska, Kina, Indija... Inače, na konferenciji se čulo da njemačka središnja banka ima 3350 tona zlata, SAD oko 8000 tona.

Procjenjuje se daje u središnjim bankama sveukupno 50.000 tona zlata, oko 100 tisuća tona je u privatnom vlasništvu, potom 15 do 20 tisuća tona u industriji, a ostalo se smatra izgubljenim.

Investitori prate banke

"A investitori prate ono što one rade središnje banke pa i oni kupuju zlato", pojasnio je Endres.

Kurt Matt, operativni direktor Heimerle + Meulea, jedne od najstarijih njemačkih tvrtki za plemenite metale te rafinerija zlata i srebra, na panel-raspravi nastavio je pojašnjavati odnos dolara, središnjih banaka i zlata. Otkrio je razliku u trgovanju zlatom danas i prije 10-15 godina.

"S dolarom imamo velik problem jer je postao nestabilan, dok je zlato stabilno pa mu se većina zemalja okreće. U prošlosti nitko nije bio toliko zainteresiran za zlato jer je vrijednost valuta bila vrlo jaka. To se promijenilo. A u jednom trenutku pojavili su se i geopolitički problemi koji su globalno utjecali na zlato i njegovu cijenu", rekao je.

KAMO S NOVCIMA? /

Hrvati na računima imaju više od 30 milijardi eura, a evo u što najviše ulažu

Saša Ivanović kaže da su banke 2022. zauzele stav da "Amerikanci rade protiv njih" pa su se polako počele odmicati od dolara.

Iz ruda se izvadi 3000 tona, a banke kupe 1000 tona zlata

"Od 2022. godine centralne banke otprilike kupuju 1000 tona zlata godišnje, a sveukupno se iskopa 3000 tona novog zlata. Tako da su banke glavni pokretači rasta cijene zlata u zadnjih nekoliko godina", rekao je i dodao da istraživanja pokazuju da će 95 posto centralnih banaka vjerojatno nastaviti pretvarati devizne rezerve u zlato.

Saša Popović Šaranac za Srbiju je objasnila da su tijekom 1990.-ih imali hiperinflaciju pa su iz teških situacija naučili neke stvari.

"Tada su ljudi ulagali u njemačku marku i švicarski franak – u fiat valute. Ali sada definitivno gube povjerenje u valute koje gube na vrijednosti, ne vjeruju ni bankama i zato kupuju investicijsko zlato. Njega mogu držati kod sebe i nositi ga bilo gdje", navela je.

'Još nismo dosegli inflaciju koja se očekuje'

U raspravi se osvrnuo još na jednu temu - inflaciju, za koju smatra da će narednih mjeseci biti ključna tema.

"O njoj se još nedovoljno govori u medijima i iznenađen sam jer je ona vrlo visoka, a još nismo ni dosegnuli inflaciju koju osobno očekujem kao posljedicu zatvaranja Hormuškog tjesnaca", naveo je Ivanović.

Endres se ipak ne slaže da je zlato ušlo u svoj "superciklus" poskupljenja. Kaže da je to prejaka riječ, ali je dodao da se stvorio novi ciklus rasta.

"Trenutačno sve ovisi o Trumpu – ako Trump nešto izjavi, cijena zlata odmah kratkoročno reagira", pojasnio je.

No koliko zlata ima, može li se beskonačno rudariti i njime trgovati?

Pod zemljom još 50 tisuća tona zlata

Ivanović je rekao da je pod zemljom još oko 50.000 tona zlata. Ima ga i više, ali je preduboko za rudarenje. Godišnje se iskopa oko 3000 tona zlata pa će rudari imati posla još najmanje 20 godina. Teško je vjerovati da će se pojaviti neki novi kop s milijunima novih unci, a ako se to i dogodi kao u najluđoj mašti, treba i 15 godina da rudnik proradi.

A gdje je zlato, tu je i misterij, pa i bujna mašta. Na konferenciji se čulo da je puno lažnih vijesti, a posljednja u nizu je da je neka država otkrila kako iz "zraka" ili ničega stvoriti zlato. Svi su se slatko nasmijali.

Čime se trguje?

Ako zlato odjednom kupuju svi, od penzionera do kompanija, koje su to poluge, novčići ili omiljene veličine? U Srbiji su primijetili neobičan trend da se kupci "smire" kad cijena pada – nitko ne kupuje niti prodaje jer očekuju daljnji pad. Sve živne kad cijena ponovno skoči.

U Hrvatskoj je ranije najprodavanija bila poluga od 100 grama, sada su to manje poluge od 10 ili nešto više grama.

Teško predvidjeti budućnost

No gdje će cijena ići u budućnosti?

S panela na konferenciji svi su složni: "Nemojte pitati koliko, to nitko ne zna."

Saša Popović Šaranac prognozirala je da bi do kraja godine cijena po unci mogla dosegnuti 5500, pa čak i 6000 dolara.

Ali mogle su se čuti i prognoze da bi za deset godina cijena zlata mogla biti viša od 17.000 dolara po unci. No treba reći i da nitko nema zlatnu kuglu i da se to svodi na špekulacije o tome što će se dogoditi.

"Puno toga ovisi o jednom čovjeku (Donald Trump, op. a.), o tome što će napraviti u svijetu jer to uzrokuje kratkoročne skokove. Sudjelovao sam prije nekoliko tjedana na investicijskom skupu s 200 do 300 investitora i oko dvije trećine njih govorilo je da će cijena zlata umjereno rasti, a mislim da je čak 30 posto njih reklo da očekuju vrlo snažan rast cijene zlata. Vidjeli smo i da je krajem siječnja zlato dosegnulo vrhunac, a zatim palo oko 10 posto u jednom danu", rekao je Endres.

Skeptici: Zlato samo stoji

Iako je tema konferencije bilo zlato, a sugovornici su uvjereni da će mu cijena rasti, treba reći da postoje i skeptici koji ne vjeruju u njega jer zlato "ne stvara ništa". Ono ne donosi dividende, nema kamate, na štednji se može "zaraditi na kamati", cijene nekretnina poskupljuju, a zlato samo "stoji".

Na konferenciji su se mogli čuti i kontraargumenti, ali i stav da ne vjeruju kako bi se banke mogle vratiti na zlatni standard u kojem su iza svakog papirnatog (fiat) novca stajale rezerve zlata. Svi redom složili su se da za to "više nema šanse", iako postoje šuškanja o tome.

Ipak, svi su potvrdili da se uz zlato očekuje i porast cijene srebra, a Ivanović je naglasio i zanimljivosti koje stoje iza interesa za tim plemenitim metalom:

"Elektrifikacija ovisi o srebru. Već godinama postoji deficit srebra na tržištu, industrija će morati pronaći nešto što može zamijeniti srebro. Mi smo još prije više od godinu dana govorili da srebro mora doživjeti korekciju prema gore i to se dogodilo. Ali po mom mišljenju, budući da se ništa nije promijenilo po pitanju deficita srebra, cijena će i dalje rasti."

Ako se usporede, zlato je 90 puta skuplje od srebra pa je i to jedan od razloga rasta interesa za tom kovinom.

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.