Hrvat se vratio iz pakla Perzijskog zaljeva: 'Nema spasa, ne možete pobjeći...'

Više od 180 hrvatskih pomoraca i dalje je na brodovima u Perzijskom zaljevu i čekaju hoće li blokada Hormuškog tjesnaca popustiti.

Upućeni nas uvjeravaju da su na sigurnom, podalje od Hormuškog tjesnaca, ali bilo je i onih koji su bili u neposrednoj životnoj opasnosti i zapravo bespomoćni gledajući hoće li njihov brod biti iduća meta.

Među njima je i Tomislav Tadić (37), pomorac s dugogodišnjim iskustvom, koji se prije nekoliko dana vratio kući u Sinju nakon što je dva mjeseca proveo na tankeru u vodama Kuvajta (sjeverni dio Perzijskog zaljeva). Kaže nam – gledao je napade dronovima i projektilima iz neposredne blizine, ne znajući hoće li i njegov brod biti iduća meta.

"Situacija je baš loša. Rakete, dronovi, eksplozije, smog se diže, uništavaju rafinerije i energetiku. Sve to gledate vlastitim očima", započinje svoju priču Tadić. Opisuje kako su iranski napadi bili usmjereni upravo na ključnu infrastrukturu o kojoj ovisi i sam brod na kojem je radio. Njegov boravak ondje poklopio se s eskalacijom sukoba u regiji, plovio je na tankeru kuvajtske nacionalne kompanije, prevozeći teret između kuvajtskih luka. Uskoro je njegov posao postao borba za preživljavanje u ratnoj zoni.

Brod je bio usidren tik do terminala i rafinerija.

Tankeri u plamenu

"Oni (Iranci, op. a.) su tukli rafinerije. Često smo bili vezani za terminal, a njihovi veliki tankovi su gorjeli. Ako padne dio drona, onda zapali tanker, ako ga pogodi direktno – onda ga raznese", svjedoči.

Foto: Privatni album

Potvrđuje, nakon napada osjeti se jak, zagušljiv miris zapaljene nafte i paleži.

Na pitanje kako se ponašao u trenucima napada, ima li 'protokol', neka pravila ponašanja kako se zaštititi, odgovor odaje bespomoćnost – na brodu nema spasa.

"Nemate što, ne možete uteći ni skloniti se. Možete samo stajati i gledati. Isprva je šokantno, ali kasnije se, nažalost, naviknete", kaže.

Foto: Privatni album

Kako izgledaju trenuci kad krene napad, a on na tankeru usidren u luci Kuvajta?

Opasnost bez sirena za uzbunu

Dok je bio na tankeru, nije čuo sirene za uzbunu. Ipak, našao je neuobičajen način da otkrije kad kreću projektili – pratio je stranice iranske vojske.

"Oni najave kad će poslati val napada. Napišu: 'Ide val 84, ide val 85...' To rade kako bi se civili evakuirali", prepričava Tadić. Navodi, Iranci nekad najave da ide napad u trenutku kad su lansirali projektile, drugi put malo prije lansiranja.

"Ako vidim notifikaciju da je objava stara dvije minute, mogu računati da će raketa doći za pet do deset minuta, ako se radi o dronu da imamo i do sat i pol vremena", objašnjava. Kaže - ovim svojevrsnim sustavom "ranog upozorenja" daju šansu civilima.

"Sad su najavili da će 'tući' veleučilišta povezana s Amerikancima", govori. Dok je bio na tankeru u Kuvajtu, dnevno bi bilo i četiri napada.

NEMOGUĆA MISIJA? /

'Bomba' Wall Street Journala: Trump razmišlja o opasnoj vojnoj operaciji!

Pitali smo kroz što bi prolazio kad bi vidio notifikaciju da ide napad...: "Nema ništa – najgore je paničariti i raditi nešto suludo. Na brodu si i gotovo. Drugi kolege? Nije panika, ali straha je bilo."

Jedini Hrvat na tankeru

Bio je jedini Hrvat na tankeru, na njemu je bio dva mjeseca i ništa slično nije ranije doživio. U vodama Somalije ponekad bi bilo napetosti koje naspram Kuvajta izgledaju kao...: "Tamo su one male puške, neke gluposti..."

U tom kaosu bio je sam iz naše zemlje. Nije uspio stupiti u kontakt možda s drugima koji su tamo. Pozivi kući nisu bili laki, javljao se majci i ocu da je sve u redu.

DRAMA ZBOG RATA /

Hrvati u Perzijskom zaljevu na sigurnom, tisuće drugih mole za spas: 'Ne želimo umrijeti!'

Odluka o povratku i desetak dana neizvjesnosti

No osjetio je da sve klizi prema kaosu. U početku su mislili da će se trajati deset, najviše 15 dana i da će stati. 

Kada su napadi postali sve intenzivniji, a nakon što je uništeno 70 posto katarske proizvodnje LNG-a, Tadić je odlučio da je vrijeme za povratak kući. Ali nije išlo glatko, proces je trajao desetak dana, a ključnu ulogu odigralo je hrvatsko veleposlanstvo. "Kuvajćani su ukinuli vize, tako da je bilo prilično teško. Prvo sam kontaktirao sindikat, pa ITF, a oni su me uputili na veleposlanstvo. Zahvaljujući njima i veleposlaniku u Kuvajtu uspio sam dobiti papire za iskrcaj", ističe.

Brisanje fotografija, mailova, SMS-ova

Put kući bio je avantura za sebe. Osam sati vozio se autobusom kroz noć do Saudijske Arabije. Prije prelaska granice morao je izbrisati sve fotografije s mobitela, sve mailove, SMS-ove. U nepovrat je poslao i privatne, samo njemu drage fotografije.

"Pretresli su nas, provjeravali putovnice i sve podatke. Paze na sve, otvaraju čak i izbrisane datoteke iz memorije", opisuje stroge kontrole. Iz saudijskog grada napokon je poletio za Tursku, a odatle za Hrvatsku.

Poruka nade za tisuće zarobljenih pomoraca

Tadić, jedini Hrvat na svom brodu, sada je kod kuće u Sinju, s obitelji i prijateljima. Iako umoran, već razmišlja o povratku na more, jer to je njegova karijera. Ipak, najviše ga brine sudbina tisuća kolega koji su ostali zarobljeni u Perzijskom zaljevu.

"Nadam se da će ovaj članak pročitati netko od 20 do 25.000 pomoraca koji su zapeli u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu. Želim da ovo bude neki tračak nade za njih da je moguće izaći otamo", kaže Tadić.

Foto: Screenshot Vesselfinder

Dodaje, situacija nije bezazlena, na mjestima je i dramatična.

"Ako pogledate aplikacije za praćenje kretanja broda, vidi se kako je puno njih usidreno oko Dubaija i ljudi se s tih brodova vjerojatno mogu iskrcati, kao i po sredini Perzijskog zaljeva. Ali ima i brodova usidrenih u Hormuzu. Do njih ne može doći opskrba, ne mogu do hrane, vode, a ne mogu se ni iskrcati", govori nam o tome koliko je situacija dramatična. 

U Perzijskom zaljevi tisuće zarobljenih pomoraca

Inače, kako prenose svjetski mediji, pojedini pomorci koji su zapeli na brodovima (uglavnom tankerima) u Perzijskom zaljevu zaista su u teškim situacijama te traže izlaz iz ratnih zona.

"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji. Situaciju je nazvao šokantnom te je prenio poruke prestravljenih pomoraca koji se boje za svoje živote, donosi Hina.

Inače, prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače.

Provjerili smo kakvo je stanje s hrvatskim pomorcima s Nevenom Melvanom, glavnim tajnikom Sindikata pomoraca Hrvatske. Potvrđuje nam za net.hr – u Perzijskom zaljevu trenutno se nalaze 183 hrvatska pomorca, situacija s našim pomorcima je stabilna, no prati se razvoj situacije.

Naši ljudi raspoređeni su na više od stotinu brodova

Hrvatski pomorci raspoređeni su na više od stotinu brodova unutar Perzijskog zaljeva, što znači da je na većini brodova tek jedan ili dvojica naših ljudi. Uglavnom je riječ, kaže, o LNG tankerima, specijaliziranim brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina.

"Ta raspršenost donekle komplicira eventualnu repatrijaciju, ali na tome se radi. Smjene se odvijaju, doduše otežano, ali ljudi odlaze i dolaze. Svi oni koji su osjećali strah ili su imali bilo kakav problem, već su se vratili kući. Ostali su nastavili raditi svoj posao", objašnjava Melvan. Više o tome pročitajte OVDJE.