Hrvatska kreće u veliko naoružavanje! Plenković otkrio što stiže za 1,7 milijardi eura
Europski povjerenik za obranu i svemir u Europskoj komisiji rekao je da je Hrvatska primjer inspiracije te da je svima jasno 'da Ukrajina brani Europu'
U Banskim dvorima u četvrtak je potpisan Sporazum o zajmu u okviru instrumenta sigurnosne inicijative za Europu SAFE te je tom prilikom premijer Andrej Plenković pojasnio da se radi o zajmu od milijardu i 700 milijuna eura.
Novac će se koristiti za investiranje, naveo je, u najsuvremenije njemačke tenkove Leopard, francuske haubice Caesar, češke kamione za transport i logistiku Hrvatske vojske te za različite oblike municije.
"Ovako jačamo sposobnost Hrvatske vojske, jačamo našu obranu i ispunjavamo u određenom dijelu i našu privrženost novim ciljevima NATO-a da se do 2035. za obranu izdvaja 3,5 posto BDP-a, a za ulaganja povezana s obranom dodatnih 1,5 posto – ono što nazivamo investicijama dvojne namjene", rekao je premijer.
Povećanje sredstava za obranu
Dodao je da je Hrvatska u 10 godina mandata tri puta povećala sredstva za obranu.
"U 2025. smo dosegnuli izdvajanja na 2,1 posto i u okviru toga je 34 posto ulaganja za modernizaciju i opremanje. Prag je 20 posto, pa se vidi da ulažemo iznad toga. To radimo da bismo zaštitili svoj teritorij, svoju zemlju, sve što činimo ima obrambeni karakter i jačanje Hrvatske kao pouzdanog partnera u okviru NATO-a, EU-a, Ujedinjenih naroda i koalicije voljnih", naglasio je Plenković i rekao da time Hrvatska daje svoj obol jačanju obrambenih sposobnosti.
"Danas smo raspravili i teme koje se tiču europske sigurnosne politike, stanja ruske agresije na Ukrajinu, transatlantskih odnosa i posljedica rata na Bliskom istoku", naveo je Plenković.
Potpisivanju sporazuma sa strane EU nazočio je europski povjerenik za obranu i svemir u Europskoj komisiji Andrius Kubilius, inače nekadašnji litvanski premijer, za kojega je Plenković naveo da je inicirao Bijelu knjigu o obrani i jedan je od autora novog instrumenta za sigurnu Europu, koji je važan financijski instrument preko kojeg su brojne države članice uzele povoljan zajam na četiri godine kako bi ulagale u obrambene sposobnosti.
Kubilius se također osvrnuo na potpisivanje sporazuma i rekao da se EU-u nalazi u trenucima koji nisu laki.
"Suočeni smo s izazovima i prijetnjama koje su itekako vidljive – ruski rat protiv Ukrajine, rat u Iranu, transatlantski odnosi, razvoj novih strategija, čime se traži da mi preuzmemo odgovornost za europsku obranu", naveo je povjerenik.
Nastavio je: "To stvara okruženje koje od nas zahtijeva snažne strateške planove i projekte kako bismo ojačali našu sigurnost i obranu. Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE odražava jasnu europsku stratešku poziciju i smjer kojim planira ići kada je riječ o obrambenoj pripravnosti."
'Sporazum bez presedana'
"Sporazum o zajmu temelji se na europskoj solidarnosti i to je uistinu instrument bez presedana. Prvi put Europska zajednica stvara takve financijske mogućnosti ulaganja u jačanje naše obrane i pomaganje državama članicama prilikom provođenja vlastitih ciljeva oko obrambene pripravnosti", rekao je Kubilius.
Rekao je da Hrvatska pokazuje vodstvo, preuzima odgovornost za vlastitu obranu i istovremeno odgovornost za cijelu Europu.
'Hrvatska je inspirativan primjer'
"Provedba ovih sporazuma i odgovornost za provedbu ključni su. Hrvatska je primjer koji može inspirirati druge države članice, pogotovo one koje su slične veličinom. Dakle, govorimo o zemljama koje su velike, ali nisu najveće. Dolazim iz Litve i vidim brojne sličnosti", naveo je.
Za Hrvatsku je istaknuo da radi na puno toga na lokalnoj razini.
"Tu je sada i uvođenje vojnog roka te nevjerojatan napredak kada je riječ o zračnim snagama. Hrvatska predvodi važne europske projekte koji ulaze u novu fazu. Oni su od zajedničkog interesa i Hrvatska predvodi vlastitim obrambenim inicijativama koje su važne za sve nas, pogotovo kada je riječ o novim doktrinama ratovanja", rekao je Kubilius.
Pohvalio je napore Hrvatske, kao i na kontinuiranoj i dugotrajnoj potpori Ukrajini.
"Za sve nas to je ključno. Svima je jasno da Ukrajina brani Europu i od nje možemo mnogo toga naučiti. Europska obrambena arhitektura temelji se na načelima kolektivne obrane. Sigurnost svake zemlje ovisi ne samo o tome koliko same države ulažu, nego i koliko druge ulažu. U tom smislu Hrvatska je zaista inspirativan primjer načina na koji se te odgovornosti provode za kolektivnu obranu", rekao je.
Zaključio je: "Kada je riječ o materijalnim kapacitetima, oni su bitni, ali važna je i institucionalna spremnost i zato će biti važno razgovarati o europskom stupu NATO-a i članku 4.2. O tome smo razgovarali i zaista sam sretan i pozdravljam ono što je predsjednik Plenković napravio ne samo za Hrvatsku nego i za cjelokupni europski razvoj."
Sam sporazum su uz povjerenika Kubilisa potpisali i hrvatski ministri obrane i gospodarstva, Ivan Anušić i Tomislav Ćorić.