Poslodavci 'pucaju po šavovima' zbog novog smjera Vlade: 'Samo jedna stvar spasila je sezonu'

Gotovo pola milijuna izdanih radnih dozvola u posljednje tri godine pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo postalo ovisno o stranim radnicima. Istodobno, sve složeniji sustav njihova zapošljavanja i boravka dodatno otežava poslovanje poslodavcima.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) za Net.hr ocjenila je kako riječ o jednom od najzahtjevnijih regulatornih područja. Pojašnjavaju nam kako česte izmjene propisa i nove administrativne obveze traže stalne prilagodbe poslovanja i otežavaju planiranje rada, posebno u sektorima koji se najviše oslanjaju na strane radnike.

Pozitivnim ipak ocjenjuju što su ovogodišnje izmjene Zakona donesene ranije nego lani, što je većini poslodavaca omogućilo da zahtjeve za sezonsko zapošljavanje podnesu na vrijeme.

VOZAČI, OPREZ! /

Ovo su najproblematičnije točke na autocesti A1? Stručnjaci otkrivaju razloge tragedija

Pomaci u sustavu, ali i sporna rješenja

U novim zakonskim rješenjima, HUP pozitivno ocjenjuje uvođenje trogodišnjih sezonskih dozvola te promjene uvjeta minimalnog prometa, koje donose veću predvidivost i fleksibilnost poslovanja.

S druge strane, spornim smatraju model prema kojem se udio stranih radnika određuje na temelju broja pozitivnih mišljenja HZZ-a, umjesto stvarnog broja zaposlenih, kao i uvođenje geografskog ograničenja rada, koje bi moglo otežati organizaciju poslovanja.

Trogodišnje sezonske dozvole za radnike povratnike odnosi se na one koji rade za istog poslodavca. Sezonski radnik može raditi do 90 dana godišnje ili do devet mjeseci, uz obvezan ugovor za stalne sezonske poslove. To bi, uvjeravaju u HUP-u, u praksi moglo ograničiti primjenu ove mjere.

Usporiti zapošljavanje i cijelo poslovanje, smatraju poslodavci, mogao bi i novi rok za rješavanje zahtjeva za dozvole, koji se produljuje s 15 na najviše 90 dana.

NOVE KONTROLE /

Stiže velika promjena! Digitalni nadzor radnika i veće kazne: 'Lakše ćemo detektirati nepravilnosti'

Promjene na tržištu rada

Najvažniji pokazatelj promjena na tržištu rada nije samo ukupni broj dozvola, nego njihova struktura.

U 2024. godini izdano je 132 tisuće dozvola za novo zapošljavanje, što je činilo gotovo dvije trećine ukupnog broja. Istodobno je izdano 57 tisuća dozvola za produljenje boravka i rada te 17 tisuća sezonskih dozvola.

Već 2025. godine broj novih zapošljavanja pada na 80 tisuća, dok broj produljenja raste na 70 tisuća, a sezonske dozvole dosežu 20 tisuća.

U prva četiri mjeseca 2026. prvi put se bilježi situacija u kojoj je broj produljenja veći od broja novih zapošljavanja – izdano je 28 tisuća dozvola za produljenje i 26 tisuća za nova zapošljavanja.

Takvi podaci upućuju na postupni prijelaz s modela uvoza nove radne snage na model zadržavanja već integriranih radnika.

Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutačno boravi oko 113 tisuća stranih radnika s važećim dozvolama i prijavljenim boravištem, dok je broj produljenih boravaka 24 posto veći nego godinu ranije.

NOVE MJERE /

Država uvodi strože kazne, Hrvati podijeljeni: 'Neka netko kaže gdje rada na crno nema'

Manjak radnika po djelatnosti

Najveći manjak radne snage i dalje se bilježi u ugostiteljstvu i turizmu, građevinarstvu, industriji, prometu i trgovini. Upravo se u tim sektorima zapošljava najveći broj stranih radnika, uglavnom na poslovima niže i srednje razine kvalifikacija.

U HUP-u upozoravaju da demografski problemi u Hrvatskoj nisu novi, nego posljedica dugoročnih trendova poput starenja stanovništva, smanjenja broja radno aktivnih građana i iseljavanja dijela domaće radne snage.

U takvim okolnostima, ističu, zapošljavanje stranih radnika više nije pitanje izbora, nego nužnost kako bi se održala gospodarska aktivnost i omogućio daljnji razvoj poduzeća i ključnih sektora.

OČEKUJE USPORAVANJE INFLACIJE /

Guvernera na odlasku pitali o Vladinim inflacijskim mjerama: Pazite što je odgovorio

Zaokret prema domaćoj radnoj snazi 

O promjenama na tržištu rada govorio je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, istaknuvši da se vidi smanjenje potrebe za stranim radnicima i jačanje domaće radne snage.

"U 2025. imali smo oko 36 tisuća, odnosno 17 posto manje izdanih dozvola nego 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3,5 tisuće dozvola manje nego u istom razdoblju lani. To pokazuje zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage", rekao je Božinović.

Potrebno stabilno i predvidivo okruženje

HUP ocjenjuje da pitanje stranih radnika ne bi trebalo promatrati isključivo kroz broj izdanih dozvola, nego kroz kvalitetno upravljanje migracijama i integracijom.

Cilj, poručuju, nije zamjena domaćih radnika, već popunjavanje manjka radne snage koji domaće tržište trenutačno ne može zadovoljiti.

Podržavaju uređenje sustava, ali upozoravaju da je ključno osigurati provediva rješenja koja neće dodatno opteretiti poslodavce niti smanjiti fleksibilnost tržišta rada.