Imamo brojke izdanih radnih dozvola u zadnje tri godine: Hrvatska je postala ovisna?

Gotovo pola milijuna izdanih radnih dozvola u samo tri godine pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo postalo ovisno o stranoj radnoj snazi.

Rekordna je bila 2024. godina, kada je izdano 207 tisuća radnih dozvola. Već sljedeće godine dolazi do usporavanja - prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), 2025. izdano je 171 tisuću dozvola, što je 36 tisuća manje nego godinu ranije, odnosno pad od 17,3 posto.

Taj se trend nastavio i u 2026. godini: U prva četiri mjeseca izdano je oko 65 tisuća dozvola. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, riječ je o nastavku smanjenja potrebe za stranim radnicima.

"U 2025. imali smo oko 36 tisuća, odnosno 17 posto manje izdanih dozvola nego 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3,5 tisuća dozvola manje nego u istom razdoblju lani. To pokazuje zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage", izjavio je Božinović.

TKO JE PLAĆENIJI? /

Poznati ugostitelj otkrio zašto Hrvati neće raditi poslove koje rade strani radnici: 'Tri su razloga'

Sve manje novih radnika, sve više onih koji ostaju

Najvažniji pokazatelj promjena na tržištu rada nije samo ukupni broj dozvola, nego njihova struktura.

U 2024. godini za novo zapošljavanje izdano je 132 tisuće dozvola, što je činilo gotovo dvije trećine ukupnog broja. Istodobno je izdano 57 tisuća dozvola za produljenje boravka i rada te 17 tisuća za sezonske radnike.

Već 2025. godine broj novih zapošljavanja pada na 80 tisuća, odnosno više od 51 tisuće manje nego godinu ranije. Broj produljenja raste na 70 tisuća, dok sezonske dozvole dosežu 20 tisuća.

U prva četiri mjeseca 2026. prvi put se bilježi situacija u kojoj je broj produljenja veći od broja novih zapošljavanja: Izdano je 28 tisuća dozvola za produljenje, a 26 tisuća za nova zapošljavanja.

Takvi pokazatelji upućuju na postupni prijelaz s modela uvoza nove radne snage na model zadržavanja već integriranih radnika.

Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno boravi oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenim boravištem, dok je broj produljenih boravaka 24 posto veći nego godinu ranije.

OŠTETIO OKO 40 LJUDI /

Prijavljen direktor iz Zadra: Radnicima nije isplatio plaće ni doprinose, evo kolika je šteta

Ima li turizma bez stranih radnika?

Godinama je građevinski sektor bio glavni motor zapošljavanja stranih radnika. U 2024. u tom je sektoru izdano 75 tisuća dozvola, što je činilo više od trećine ukupnog broja.

Međutim, već 2025. dolazi do promjene - najveći broj dozvola izdaje se u turizmu i ugostiteljstvu, ukupno 53 tisuće. Taj se trend nastavlja i u 2026.: U prva četiri mjeseca u turističkom sektoru izdano je 24 tisuće dozvola, dok je građevinarstvo na 18 tisuća.

Rastu turističkog sektora pridonosi i sezonalnost - velik dio od 20 tisuća sezonskih dozvola u 2025. vezan je uz pripreme turističke sezone na Jadranu.

Iza turizma i građevinarstva slijede industrija, promet i trgovina. U industriji je 2024. izdano 28 tisuća dozvola, 2025. njih 24 tisuće, a u prva četiri mjeseca 2026. oko 8 tisuća. U prometu i vezama broj dozvola pada s 16 tisuća na 13 tisuća, dok trgovina bilježi blagi rast na oko 8 tisuća dozvola.

Filipinci i Nepalci mijenjaju sliku hrvatskog tržišta rada

Najveći broj stranih radnika u Hrvatskoj i dalje dolazi iz Bosne i Hercegovine. U 2024. državljanima BiH izdano je 38 tisuća dozvola, u 2025. njih 32 tisuće, a u prva četiri mjeseca 2026. oko 12 tisuća.

Istodobno snažno raste udio radnika iz Azije. Nepalcima je 2024. izdano 36 tisuća dozvola, dok ih je 2025. izdano oko 32 tisuće. Filipinci bilježe rast - s 15 tisuća u 2024. na 18 tisuća u 2025.

U prva četiri mjeseca 2026. Filipinci s 11 tisuća izdanih dozvola postaju druga najveća skupina stranih radnika u Hrvatskoj, odmah iza državljana BiH.

Među deset najzastupljenijih država redovito se nalaze i Srbija, Sjeverna Makedonija, Indija, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.

Posebno je zanimljivo da je broj dozvola izdanih državljanima Bangladeša pao s 14 tisuća tijekom 2024. godine na samo tri tisuće tijekom 2025.

LAKE METE MLADIMA /

Napad djevojke na Filipinca zgrozio strane radnike: 'Zlostavljaju nas i djeca od 14 godina'

Zagreb i Jadran ovise o stranim radnicima 

Regionalni podaci pokazuju da najveću potrebu za stranom radnom snagom imaju Zagreb i jadranske županije.

PU zagrebačka uvjerljivo prednjači s 45 tisuća izdanih dozvola tijekom 2024. godine i 43. tisuća tijekom 2025. godine. Samo tijekom prva četiri mjeseca 2026. godine na području PU zagrebačke izdano je još 15 tisuća dozvola.

Na drugom mjestu nalazi se Istarska županija, gdje je tijekom 2024. izdano 29 tisuća dozvola, a tijekom 2025. godine 24 tisuća.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 22 tisuće dozvole u 2024. i 17 tisuća u 2025. godini, dok je Primorsko-goranska županija zabilježila 19 tisuća dozvola tijekom 2024. te 15 tisuća tijekom 2025. godine.

Značajan broj stranih radnika zapošljava se i na području Zadarske županije, gdje je tijekom 2024. izdano 14 tisuća dozvola, a tijekom 2025. godine 11 tisuća.

Podaci jasno pokazuju da najveća koncentracija stranih radnika prati najrazvijenije gospodarske centre te turističke regije koje tijekom ljetnih mjeseci bilježe najveće potrebe za radnom snagom.

NA JUGU HRVATSKE /

Rad na crno, strani radnici i kazne do 6630 eura: DIRH otkrio gdje se najviše krši zakon

Novi zakon donosi stroža pravila

Hrvatska je, prema riječima ministra Božinovića, od početka zauzela oprezniji pristup upravljanju radnim migracijama od većine europskih država.

"Nismo željeli paralelne sustave, getoizaciju u gradovima, sive zone u gospodarstvu niti da se na ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom stvaraju ekstraprofiti za špekulante", istaknuo je ministar.

Izmjenama Zakona o strancima uvodi se obveza polaganja hrvatskog jezika na razini A1.1 u roku od godinu dana od dolaska u Hrvatsku. Za provedbu programa osigurana je mreža od 88 obrazovnih institucija diljem zemlje.

Istodobno se stranim radnicima omogućava veća fleksibilnost na tržištu rada pa će nakon šest mjeseci rada moći promijeniti poslodavca ili zanimanje bez potrebe za ishođenjem nove dozvole.

Hrvatska ulazi u novu fazu radnih migracija

Podaci iz posljednje tri godine pokazuju da Hrvatska više nije samo zemlja koja uvozi strane radnike radi kratkoročnog popunjavanja nedostatka radne snage.

Sve veći broj produljenih dozvola, rast broja stranaca koji ostaju živjeti i raditi u zemlji te sve izraženija prisutnost radnika iz azijskih država ukazuju na dugoročnu promjenu strukture tržišta rada.

Iako je broj novoizdanih dozvola u padu, strani radnici i dalje ostaju ključan oslonac hrvatskog gospodarstva, posebno u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu i industriji.

Pitanje više nije treba li Hrvatskoj strana radna snaga, nego kako osigurati njezinu uspješnu integraciju i dugoročnu održivost tržišta rada.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!