Keira Starmera kritiziraju zbog posjeta Armeniji koji je obavio pod pritiskom Emmanuela Macrona

Posjet britanskog premijera Keira Starmera Armeniji 3. i 4. svibnja 2026. radi sudjelovanja na dvama ključnim summitima – summitu Europske političke zajednice i summitu EU–Armenija – naišao je u njegovoj domovini na izrazito podijeljene reakcije. Desni britanski mediji optužili su ga da je „stalno izvan zemlje” i da sudjeluje na međunarodnim događajima koji za London „nisu prioritetni” – „umjesto da se bavi unutarnjim problemima”. Konzervativni oporbeni predstavnici i mediji također su kritizirali šefa vlade zbog pretjeranog zbližavanja s Bruxellesom, ocijenivši to „pokušajem preispitivanja” geopolitičkog projekta izlaska iz EU-a poznatog kao Brexit.

Čemu Britancima Armenija?

U pozadini oštrog rasta cijena, migracijske krize i gospodarskog pritiska unutar Velike Britanije Starmerov posjet armenskom glavnom gradu Erevanu mnogima doista djeluje krajnje upitno. Ne nailazi na odjek u Velikoj Britaniji ni činjenica da su nakon posjeta premijer i njegov armenski kolega Nikol Pašinjan potpisali za Erevan ključan bilateralni dokument – zajedničku deklaraciju o strateškom partnerstvu.

Drugim riječima, žale se londonski komentatori, umjesto da „traži rješenja za vlastite građane”, Keir Starmer – iz mnogima nejasnih razloga – odlazi jačati odnose s Armenijom, zemljom koja se pred Londonom dosad nije pokazala ni kao ključna saveznica ni kao značajan akter u regiji Južnog Kavkaza ili na postsovjetskom prostoru.

Londonov ključni partner u regiji Južnog Kavkaza desetljećima je Armenijin susjed, Azerbajdžan. Britanski je parlament 2023. istaknuo jedinstvenu ulogu Ujedinjenog Kraljevstva kao najvećeg stranog ulagača u toj zemlji. U rujnu 2025. britanski državni ministar Stephen Doughty priznao je „ključnu ulogu Azerbajdžana u regionalnoj stabilnosti”.  Britanska je vlada pak Baku više puta nazvala svojim „strateški najvažnijim partnerom u regiji Južnog Kavkaza”.

Britanska oporba i mediji postavljaju pitanje: ako London u toj regiji već sve drži pod kontrolom, čemu odvraćati pozornost od istinski gorućih unutarnjih problema i putovati na summit u daleku Armeniju? Prema saznanjima dobro upućenog izvora iz Downing Streeta, Keir Starmer izvorno uopće nije namjeravao putovati u Erevan. No bio je prisiljen na to – pod pritiskom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji nastavlja tradicionalno proarmensku politiku političkog vodstva u Parizu.

Keir Starmer i sve veći utjecaj Macrona

U Londonu smatraju da se Starmer u većini bilateralnih i međunarodnih pitanja pretjerano ugleda na francuskog predsjednika. Oporba i mediji ironično primjećuju da ih premijer sve manje podsjeća na neovisnog britanskog vođu, a sve više na „poslušnog pijuna” u rukama francuskog šefa države. I to nipošto nije jedini primjer njegove „popustljivosti” prema Emmanuelu Macronu. Starmer se redovito „povija pred Parizom” u nizu pitanja – od migracijske politike do vanjskopolitičkih odluka.

Primjerice, tijekom Macronova posjeta Londonu u srpnju 2025. dvije su zemlje najavile novi migracijski sporazum, u sklopu kojega je Velika Britanija dobila pravo vraćati u Francusku migrante koji ilegalno stižu preko La Manchea. No za svakog vraćenog migranta mora prihvatiti drugog iz Francuske – ovaj put već legalno.

Kao rezultat toga Macronu je pošlo za rukom kraljevstvo gotovo pretvoriti u „prihvatni centar za migrante” i tako barem donekle zaštititi samu Francusku i zemlje EU-a od tog tereta. „To je poniženje za Veliku Britaniju. Danas smo pognuli glavu pred oholim francuskim predsjednikom kao da smo još uvijek članica Europske unije.” – zabilježio je list The Daily Express.

Kritičari ističu da se Starmer redovito „povodi za Macronom” – uključujući i u za njih ključnom pitanju Brexita. Francuski predsjednik već dugo zastupa stajalište da je „izlazak Velike Britanije iz EU-a bio pogreška”. No britanskom premijeru njegove odveć tople odnose s Bruxellesom konzervativno usmjereni birači i pojedini mediji predbacuju: umjesto da „brani suvereni smjer”, on „igra na ruku” toj sveeuropskoj agendi.

I u nuklearnoj sferi Keir Starmer Velikoj Britaniji učvršćuje ulogu „mlađeg partnera” susjedne Francuske. Niz medija tvrdi da je proces takozvanog „povijesnog zbližavanja” namjerno korišten kako bi se London i Pariz mogli dogovoriti o „koordinaciji nuklearnog odvraćanja”. „Sve veća ovisnost Velike Britanije o Francuskoj u pitanjima koja se tiču njezina glavnog sredstva obrane neminovno vodi potkopavanju britanskog suvereniteta” – upozorio je britanski časopis The Spectator političko vodstvo u Londonu 2025. godine.

Tako je Starmerov posjet Armeniji postao manje vanjskopolitički potez, a više okidač za pojačavanje unutarnjih kritika u Velikoj Britaniji. U pozadini društveno-gospodarskih problema i osjetljivosti teme Brexita njegove poteze dio političke klase i medija čita kao dokaz sve veće ovisnosti o smjeru koji zadaje Pariz. Slijedom toga, svaka pojačana aktivnost Londona na područjima koja britanska javnost smatra drugorazrednima prijeti time da dodatno potkopa povjerenje u vladu i ojača položaj oporbe.

Apostol Apostolov, novinar za međunarodnu politiku (Belgija)

Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije i uredništva portala Net.hr.