ČEKA SE OBJAVA /

Vrhovni sud donio odluku o švicarcima!

Prošireno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske donijelo je odluku u predmetu kolokvijalno nazvanom 'konvertirani krediti u CHF'. Nakon što odluka bude napisana te otpremljena strankama o njoj će priopćenjem biti obaviještena javnost

27.5.2026.

16:21

Maja Mahovlić

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Vrhovni sud napokon je dobio predsjednicu. Mirta Matić prisegnula je 22. svibnja. Znači li to da bi sada i višegodišnja tema o švicarskim francima napokon mogla dobiti svoj epilog?

Na sjednici proširenog vijeća Vrhovnog suda koja se održala danas, odlučivalo se o jednom od ključnih preostalih pitanja u slučaju švicarski franak: imaju li potrošači koji su konvertirali kredite pravo na obeštećenje ili su konverzijom iz 2015. već obeštećeni?

Na stranicama Vrhovnog suda stoji obavijest da je prošireno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske donijelo odluku u predmetu kolokvijalno nazvanom 'konvertirani krediti u CHF'. Nakon što odluka bude napisana te otpremljena strankama o njoj će priopćenjem biti obaviještena javnost.

Uoči iščekivanja sjednice, kontaktirali smo Goran Aleksića iz Udruge Franak koji nam je rekao: "Prema najavama iz medija, najavljeno je da će odluka proširenog vijeća biti donesena danas. Ponajprije će odlučivati o tome je li sjednica javna ili nije. Ako bi sjednica bila javna, u tom slučaju danas ne bi bilo odluke nego bi se to prolongiralo do nekog drugog datuma pošto se na javnu sjednicu moraju pozvati i stranke i oni koji imaju pravo doći na tu javnu sjednicu. Ako odluče da nije javna, onda će donijeti Odluku. Pitanje je hoće li to biti danas, nije službeno potvrđeno. Druge informacije nema, a pretpostavljam da će - ukoliko to je danas - nakon sjednice nešto i objaviti. Morali bismo znati, je li sjednica javna, a ako nije javna, što smo odlučili?"

Tužba banke

Cijelu priču je mogla zakomplicirati ustavna tužba koju je Erste banka podnijela protiv rješenja Vrhovnog suda Su IV-146/2026-5, a kojim je odbijen njezin zahtjev za izuzeće sudaca proširenog vijeća. Aleksić kaže, prema njegovim saznanjima i razgovora sa strukom, ta tužba ne bi trebala biti dopuštena jer se ne radi o predmetu koji spada u okvire Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

"Je li to tako ili nije tako, odlučit će Ustavni sud, ali struka s kojom sam razgovarao o tome kaže da oni nisu imali pravo podnositi ustavnu tužbu, nego imaju pravo podnijeti ustavnu tužbu tek onda kada postupak završi na Vrhovnom sudu. Pretpostavljam da bi se Ustavni sud odmah oglasio kada bi to bilo bitno. Pošto Ustavni sud ne objavljuje ništa, pretpostavljam da uistinu ta ustavna tužba nije bila dopuštena i da će ona biti odbačena kao nedopuštena."

Pravo Hrvatske udruge banaka

Iz Udruge Franak, kad god se održava sjednica te javno ili ne, očekuju odluku u skladu s pravom Europske unije. Banke pak, kaže Aleksić, čekaju odluku u skladu s pravom Hrvatske udruge banaka. "Pravo Hrvatske udruge banaka nije pravo koje je zapisano u zakonima i kaže da smo mi od početka bili u euro kreditu i da se razlike računaju u odnosu na takav euro kredit, zbog toga jer smo proveli konverziju. Međutim, to nije tako", kaže Aleksić.

Što je sporno?

Val zaduživanja građana u švicarskim francima je, podsjetimo, kulminirao u razdoblju između 2005. i 2007. godine. Nekoliko godina kasnije, osnovana je Udruga Franak. Valuta koja je u to vrijeme na papiru djelovala kao odlična alternativa euru za podizanje kredita, ubrzo se pretvorila u noćnu moru, a građane redom pretvarala u dužnike čijim se dugovima ne nazire kraj, uslijed "podivljalih" rata kredita.

Prvu kolektivnu tužbu protiv banaka dužnici su podigli 2012., ali i nakon prve velike presude u njihovu korist 2013. i donošenja tzv. Lex CHF-a – specijalnog zakona koji je osigurao zakonsku konverziju kredita u švicarskim francima u eurokredite, problem mije riješen.

"Ništetnost se sagledava od početka, a konverzija je provedena 2015/2016. Znači, ugovor se mora promatrati od početka ugovornog odnosa pa do dana konverzije, kao da nikada nisu ugovorene ništetne ugovorne odredbe. To znači da je to ugovor bez valutne klauzule i bez promjenjive kamatne stope. Onda se anuiteti moraju utvrditi na temelju takvog ugovora koji ne sadrži valutnu klauzulu i promjenu kamatne stope i usporediti s onime što je plaćeno. Ako je to vraćeno konverzijom, vraćeno je, ako nije, nije. A nije. Što su dokazali sudski vještaci u tisuću i više vještačenja. Pojedini vještaci, mi smo našli čak pet vještačenja, u kojima tvrde čak izričito da potrošač nije dobio preplaćene iznose na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba. Sud nema pravo mijenjati obračun vještaka. Ali, hoće li suci - ovo malo ironično govorim - pristupiti pravu Hrvatske udruge banaka ili se suditi po zakonu, to ja ne mogu znati", kaže Aleksić.

Dok banke smatraju da je konverzijom riješen problem i da su dužnici dovedeni u položaj usporediv s korisnicima euro-kredita, Udruga Franak smatra da konverzija nije obeštećenje, da potrošačima nisu vraćeni preplaćeni iznosi i zatezne kamate te da imaju pravo na puno obeštećenje.

Alarmantne brojke

Aleksić podsjeća na zastrašujuće brojke: "Tužbu je podnijelo 30 tisuća potrošača s konvertirani kreditima. One su zajedno teške otprilike, sa zateznim kamatama, oko 700 milijuna eura. Ako bi se sudilo ovako kao što mi ne bismo htjeli i što je protivno zakonu, onda bi taj iznos bio svega nekih 45 milijuna eura."

Ukupno je sklopljeno 125.000 ugovora s kreditima u Švicarcima. Konvertirano je oko 60.000. Od ostalih 65.000 kredita, njih 5000 nije konvertirano, iako su na to imali pravo, a 60.000 kredita nikada nije konvertirano jer su otplaćeni prije konverzije.

"I ti koji su otplatili kredite prije konverzije, koji nisu konvertirali, i ovi drugi koji nisu konvertirali, a mogli su to učiniti - koji god je od njih je podigao tužbu, taj će dobiti svoj novac, to više nije upitno. Ima još oko 30.000 tužbi potrošača koji nisu konvertirati kredite. Znači, imamo otprilike 60.000 tužbi ukupno, od toga 30 tisuća nas koji sada čekamo odluku Vrhovnog suda i 30 tisuća potrošača koji nisu konvertirali i koji dobivaju svoj novac, jer to nije upitno", podsjeća Aleksić.

"Ako bi odluka Vrhovnog suda bila u korist banaka, to bi na kraju značilo da potrošači koji su konvertirali kredite plaćaju bankama za 30 posto više novca za konačnu otplatu kredita od potrošača koji nisu konvertirati kredite. Uspoređujemo, naravno, potrošače koji su imali jednake kredite na isti rok otplate i s istim kamatnim stopama", napominje Aleksić. To je, podsjeća, diskriminacija koja nije dopuštena po konvenciji za ljudska prava.

'Odluka bi morala biti pozitivna'

"Ako Vrhovni sud donese negativnu odluku protiv prava potrošača, on će u stvari poništiti institut ništetnosti. On će reći da Institut ništetnosti za njega više ne postoji. To su suci ne bi smjeli dopustiti. Osim toga, neće priznati ni vještačenja sudskih vještaka, a onda je u tom slučaju takva odluka arbitrarna, pa zbog toga što je arbitrarna sigurno pada na Ustavnom sudu. Čitav niz elemenata govori da bi odluka morala biti pozitivna u korist potrošača, ali budući da na Vrhovnom sudu postoje suci koji čak, ja bih rekao, osvetoljubivo nastupaju prema Udruzi Franak, oni bi mogli i nekakvog kaprica suditi protiv nas", napominje Aleksić.

Problem švicarskog franka komentirao nam je i ekonomist Ljubo Jurčić kojeg smo ranije danas pitali može li se od novog guvernera Ante Žigmana očekivati kakav komentar na ovu temu kada službeno preuzme dužnost. Međutim, Jurčić podsjeća da Žigman po ovom pitanju više nema što učiniti. Hrvatska narodna banka je, podsjeća, prepustila da se ovim problemom bave civilni sudovi, iako je u pitanju monetarno područje kojim upravlja Hrvatska narodna banka.

Grijeh švicarskog franka

"I ona nije smjela dopustiti devizne klauzule odnosno, da strana valuta radi to u Hrvatskoj. A kad je već došlo do toga, onda se to ne može prepustiti trgovačkim sudovima jer je monetarni sustav i bankarski sustav nadležnost Hrvatske narodne banke i tu deviznu klauzulu je trebala riješiti Hrvatska narodna banka s Ministarstvom financija i s Vladom, a ne prepustiti sucima koji to ne razumiju", rekao nam je Jurčić.

Suci su, napomeno je, dobri, ali u Hrvatskoj ne postoji "razina tog monetarnog prava". "Narodna banke se mudro povukla sa strane. A Narodna banka je kao vojska. Vojska čuva teritorij od stranih vojnika, a Hrvatska narodna banka čuva monetarno područje od strane monete da ne dođe upravljati u vlastitoj ekonomiji. A to je ona dopustila", podsjeća Jurčić.

"Kad se to išlo rješavati" - nastavlja Jurčić - "onda se nije išlo da švicarski franci idu u kune, to je sramota za Narodnu banku - ako je napravljena greška, mi smo još tada bili deset godina daleko od eura, a oni su tražili da se švicarski franci prebace u euro. To je izdaja hrvatske kune od onog koji je treba braniti. To je sve odrađeno, sve greške koje su se mogle napraviti napravljene su i te greške su bile uspješne u svojoj provedbi, na štetu hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva. To je grijeh HNB-a. Antu Žigmana ne možemo za to prozivati. Dijelom Vujčića zato što je preuzeo to, ali to je bio toliki zahvat da on to ne bi mogao bez Vlade i Ministarstva financija i dogovoru sa štedišama, bankama itd. To je tolika šteta, vidite i sami koliko još ima ljudi koji se spore za to. Da je bilo par tisuća ljudi, neka idu na sudove, ali sto tisuća ljudi - to je politički problem, a oni to nisu prihvatili. To spada u monetarno područje, a ne u delikte i brakorazvodne parnice. To je baš monetarni problem, jedna ogromna monetarna greška, u najmanju ruku", zaključio je Jurčić.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.