Nešto se događa u atmosferi: Nova pojava mogla bi promijeniti zimu u Europi
Dugoročne prognoze predviđaju kakvo će vrijeme biti nad Europom i našim krajevima
Dok Super El Niño sve brže jača u Tihom oceanu, znanstvenici prate još jednu klimatsku pojavu koja bi mogla utjecati na vrijeme diljem svijeta.
Riječ je o pozitivnoj fazi dipola Indijskog oceana (IOD). To znači da je zapadni dio Indijskog oceana topliji od uobičajenog, dok je istočni dio hladniji. Ta razlika mijenja strujanje zraka i može utjecati na vremenske prilike daleko izvan tropa.
Prema sezonskim prognozama, ova bi pojava mogla potrajati tijekom jeseni i početkom zime. U kombinaciji sa Super El Niñom mogla bi utjecati na kretanje mlaznih struja, a time i na temperature, količinu oborina i snijega tijekom zime 2026./2027., posebno u Europi, Sjevernoj Americi i Kanadi, objavio je u najnovijoj analizi Severe Waether.
Što je dipol Indijskog oceana?
Dipol Indijskog oceana (IOD) prirodna je klimatska pojava koja nastaje kada se temperatura mora u zapadnom i istočnom dijelu Indijskog oceana znatno razlikuje.
U pozitivnoj fazi zapadni dio oceana postaje topliji, a istočni hladniji. Zbog toga se mijenja kretanje zraka, oblaka i kiše, što može utjecati na vremenske prilike u mnogim dijelovima svijeta.
Znanstvenici ističu da se IOD razvija istodobno sa Super El Niñom u Tihom oceanu. Kada se te dvije klimatske pojave pojave u isto vrijeme, njihov zajednički utjecaj na atmosferu može biti znatno jači nego kada se javljaju odvojeno.
Što pokazuju najnovija mjerenja?
Najnovije analize pokazuju da je pozitivna faza IOD-a već započela. Istočni dio Indijskog oceana postupno se hladi, dok zapadni postaje sve topliji, a očekuje se da će se ta razlika dodatno povećavati tijekom jeseni.
Razvoj ove pojave povezan je s promjenama u pasatnim vjetrovima, koji utječu na temperaturu mora i kretanje zraka iznad oceana.
Prognoze pokazuju da bi pozitivna faza IOD-a mogla potrajati sve do početka zime. Modeli pokazuju da bi se zbog toga u nekim dijelovima svijeta mogli promijeniti obrasci oborina, dok bi se u Europi i Sjevernoj Americi mogao promijeniti tijek zime.
Super El Niño sve je snažniji
Istodobno, Super El Niño nastavlja jačati u Tihom oceanu i meteorolozi upozoravaju da Super El Niño još nije dosegnuo vrhunac. Očekuje se da će nastaviti jačati tijekom idućih mjeseci, a ako se prognoze ostvare, mogao bi postati jedan od najsnažnijih El Niño događaja otkako postoje mjerenja.
Što se događa ispod površine oceana?
Glavni "motor" Super El Niña nalazi se ispod površine Tihog oceana. Mjerenja pokazuju da se u gornjih 500 metara oceana nalazi golema masa vrlo tople vode, koja je na pojedinim mjestima čak osam Celzijevih stupnjeva toplija od prosjeka.
Meteorolozi tu pojavu nazivaju Kelvinov val. Snažni tropski vjetrovi guraju toplu vodu prema istočnom dijelu Tihog oceana, a kada ona izbije na površinu, El Niño dodatno jača.
Prognoze: Mogao bi biti jedan od najjačih u povijesti
Američki meteorološki model NCEP CFSv2 predviđa da će El Niño nastaviti brzo jačati. Očekuje se da će temperatura mora biti više od 2 °C iznad prosjeka, što je granica za Super El Niño, a na nekim područjima mogla bi prijeći i 3 °C.
Ako se to ostvari, riječ će biti o jednom od najjačih El Niño događaja otkako postoje mjerenja.
Slične prognoze daje i europski meteorološki centar ECMWF, čiji najnoviji model također predviđa iznimno snažan razvoj ove klimatske pojave.
Istodobno jača i dipol Indijskog oceana
Globalni meteorološki modeli pokazuju da će se, uz Super El Niño, nastaviti razvijati i pozitivna faza dipola Indijskog oceana (IOD). To znači da će se dvije velike klimatske pojave istodobno razvijati i zajedno utjecati na vremenske prilike tijekom jeseni i zime.
Posljedice će se osjetiti u atmosferi
Najveći utjecaj neće biti samo u oceanima nego i u atmosferi.
Prognoze pokazuju snažno uzdizanje toplog zraka iznad Tihog oceana i spuštanje zraka iznad Indijskog oceana. Upravo je takav raspored strujanja zraka jedno od glavnih obilježja vrlo snažnog Super El Niña i mogao bi utjecati na vrijeme u mnogim dijelovima svijeta tijekom zime 2026./2027.
Dvije klimatske pojave djeluju kao jedan sustav
Atmosfera je neprestano u pokretu, a velike promjene temperature oceana mijenjaju način na koji se toplina prenosi od tropa prema polovima.
Zbog toga meteorolozi El Niño često nazivaju jednim od glavnih "pokretača zime". Kada mu se pridruži i pozitivna faza dipola Indijskog oceana, njihov zajednički utjecaj postaje još snažniji.
Znanstvenici objašnjavaju da obje pojave zajedno mijenjaju kretanje mlaznih struja koje usmjeravaju oluje i hladne fronte tijekom zime.
Mijenjaju se putanje oluja
Prema prognozama europskog meteorološkog centra ECMWF, tijekom studenoga očekuje se snažno uzdizanje toplog zraka iznad Tihog oceana i zapadnog dijela Indijskog oceana, dok će se iznad drugih područja zrak spuštati.
To je jedan od najjasnijih znakova da Super El Niño i pozitivna faza IOD-a djeluju istodobno i zajedno utječu na atmosferu.
Zima bi mogla biti dinamičnija
Ulaskom u zimu njihov će utjecaj postati još izraženiji.
Znanstvena istraživanja pokazuju da sama pozitivna faza dipola Indijskog oceana ima ograničen utjecaj na mlazne struje. Međutim, kada se pojavi zajedno sa Super El Niñom, nastaju mnogo snažnije promjene u atmosferi koje mogu promijeniti putanje oluja na velikom dijelu sjeverne hemisfere.
Prema istraživanjima, promjene neće zahvatiti samo Sjevernu Ameriku.
Kako se valovi u atmosferi šire preko kontinenta, njihov se utjecaj prenosi i na sjeverni Atlantik te Europu. To može promijeniti raspored područja visokog i niskog tlaka zraka, a time i vremenske prilike tijekom zime.
Atmosfera stvara 'autocestu' za oluje
Znanstvenici objašnjavaju da se zbog zajedničkog djelovanja Super El Niña i IOD-a u višim slojevima atmosfere stvara svojevrsna "atmosferska autocesta".
Njome se izmjenjuju područja visokog i niskog tlaka zraka, što usmjerava oluje preko velikih dijelova sjeverne hemisfere.
Posljedica je stvaranje dubokog područja niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom, visokog tlaka nad Kanadom te novih ciklona nad jugom SAD-a i sjevernim Atlantikom.
Prognoze pokazuju da bi Kanada, sjeverni dio SAD-a i veći dio Europe mogli imati topliju zimu od prosjeka, dok bi jug i jugoistok SAD-a mogli biti hladniji zbog češćih prodora hladnog zraka i aktivnih olujnih sustava.
Zima bi mogla postati još izraženija
Najnovije prognoze europskog meteorološkog centra ECMWF pokazuju da će se takav obrazac početi razvijati već u prosincu.
Nad Kanadom bi se trebalo zadržavati snažno područje visokog tlaka zraka, dok bi se od Tihog oceana prema jugu i istoku SAD-a protezalo veliko područje niskog tlaka koje pogoduje nastanku ciklona i oluja.
Kraj zime mogao bi biti vrlo buran
Prognoze za veljaču pokazuju da bi se taj obrazac mogao dodatno pojačati.
Područje visokog tlaka nad Kanadom moglo bi usmjeravati oluje prema središnjem, južnom i istočnom dijelu SAD-a. To znači da bi završetak zime na tim područjima mogao biti vrlo dinamičan, uz česte oluje i niže temperature od prosjeka.
Što prognoze govore za Europu?
Europa obično nije među područjima koja prva osjete posljedice klimatskih pojava u tropima. Međutim, kada se istodobno razviju Super El Niño i pozitivna faza IOD-a, njihov utjecaj može se proširiti i na europski kontinent.
Najnovije prognoze ECMWF-a pokazuju da bi se tijekom zime nad sjeverozapadom Europe moglo zadržavati područje niskog tlaka zraka, dok bi nad južnim dijelom kontinenta prevladavao viši tlak.
Takav raspored pogoduje jačanju zapadnih vjetrova s Atlantika, koji u Europu donose topliji i vlažniji zrak.
Veći dio Europe mogao bi imati topliju zimu
Zbog prevladavajućih zapadnih strujanja prognozira se da će veći dio Europe imati temperature iznad prosjeka tijekom razdoblja od prosinca do veljače.
Povremeni prodori hladnijeg zraka i dalje su mogući, osobito prema Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, ali se ne očekuje da će biti dugotrajni.
Jači dotok vlažnog zraka s Atlantika znači i više kiše nego inače, posebno u zapadnim i sjevernim dijelovima Europe.
Sezonske prognoze ne upućuju na izrazito snježnu zimu za veći dio Europe.
Najviše izgleda za obilniji snijeg imaju sjever i sjeveroistok kontinenta te planinska područja središnje Europe, dok će u ostalim dijelovima mogućnost snježnih epizoda uglavnom ovisiti o pojedinačnim prodorima hladnog zraka.