Preminula umjetnica koja je posljednja desetljeća života provela u psihijatrijskoj bolnici

Japanska avangardna umjetnica Yayoi Kusama preminula je u 98. godini. Iza sebe je ostavila izniman opus, a njezini beskrajni nizovi točkica, zrcala i  bundeve globalni su kulturni fenomen.

''Tijekom izvanrednog života u potpunosti posvećenog umjetničkom stvaralaštvu, Kusama je ostvarila međunarodno priznatu karijeru pionirske avangardne umjetnice čiji je umjetnički rad obuhvaćao vizualnu umjetnost, performans, književnu prozu i poeziju.”Slikala je do posljednjih dana, nikada ne odlažući svoj kist, te je nastavila istraživati vječnu ljubav i vječnu dušu. Nastavit ćemo njegovati Kusamine želje i kroz umjetnost nastojati ljudima diljem svijeta pružati nadu i snagu za budućnost'', poručili su iz njezine fundacije i dodali kako je Kusama preminula 14. kolovoza Tokiju. 

Iako je danas slovi za jedno od najvećih imena suvremene suvremene umjetnosti, njezin put do uspjeha i priznanja nije bio jednostavan. Odrasla je u obitelji gdje ju je majka fizički zlostavljala i tjerala da špijunira oca koji je imao brojne izvanbračne veze što je u njoj izazivalo snažan prezir prema seksualnosti. 

Foto: Stephen Simpson/Shutterstock Editorial/Profimedia

''Ne volim seks. Bila sam opsjednuta seksom. Kad sam bila dijete, moj je otac imao ljubavnice i vidjela sam ga s njima. Majka me slala da ga špijuniram. Godinama nisam željela imati spolne odnose ni s kim... Seksualna opsjednutost i strah od seksa postoje jedno uz drugo u meni'', opisala je jednom Kusama koja je s deset godina počela doživljavati halucinacije  koje je opisala kao bljeskove svjetlosti ili gustih polja točkica. Halucinacije su uključivale cvijeće koje je s njom razgovaralo, te uzorke na tkaninama koji bi oživjeli, počeli se umnožavati te je prekrivati ili potpuno brisati. Taj je proces kasnije prenijela u svoj umjetnički rad i nazvala ga samouništenjem, a umjetnost je postala bijeg od disfunkcionalne obitelji i vlastita uma.  

Isprva je radove izlagala u rodnom Japanu,  a 1957. godine seli u New York. Bila je dijelom avangardne scene i stvarala je radove koji su pomicali granice tadašnje umjetnosti. Posebno su odjeknule njezine instalacije, meke skulpture i provokativni performansi, no priznanje koje je priželjkivala često je izostajalo. Smatrala je da su pojedine njezine ideje preuzimali i razvijali muški kolege, koji su za slične umjetničke postupke dobivali veću pozornost i prestiž.

Foto: Hilda Weges/imageBROKER/Profimedia

Nakon povratka u Japan 1973. godine povukla se iz javnog života i odlučila živjeti u psihijatrijskoj ustanovi, gdje je pronašla stabilno okruženje koje joj je omogućilo da nastavi intenzivno stvarati. Iz bolnice je svakodnevno odlazila u svoj obližnji studio gdje je neometano stvarala svoja remek-djela. 

Veliki zaokret u njezinoj iznimnoj i zanimljivoj karijeri dogodio se 1993. godine, kada je predstavljala Japan na Venecijanskom bijenalu. Slijedila je međunarodna renesansa interesa za njezin rad, a njezine 'Infinity Mirror Rooms' privlačile su milijune posjetitelja. Postala je zvijezda svjetske scene, a njezina su djela, točkice i bundeve postižu višemilijunske iznose na aukcijama. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!