Pogreška sa spavanjem može dovesti do debljanja: Dobiva se pola kilograma u šest tjedana
Novo istraživanje pokazuje kako čak i mali, ali kronični gubitak sna može dovesti do nakupljanja gotovo pola kilograma u samo šest tjedana
Postoji jednostavan trik za obuzdavanje debljanja i smanjenje rizika od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Sve što je potrebno jest otići u krevet na vrijeme. Iako zvuči previše jednostavno da bi bilo istinito, znanost potvrđuje da je san jedan od ključnih, ali često zanemarenih stupova zdravlja.
Novo istraživanje pokazuje kako čak i mali, ali kronični gubitak sna može dovesti do nakupljanja gotovo pola kilograma u samo šest tjedana. Tom stopom, godišnje debljanje iznosilo bi gotovo četiri kilograma, što predstavlja značajan zdravstveni rizik. Problem je što većina ljudi ne doživljava dramatičan nedostatak sna, već blagu deprivaciju koja se s vremenom akumulira, a pogađa oko 30 posto odraslih osoba.
Pola kilograma više u samo šest tjedana
Većina dosadašnjih istraživanja o deprivaciji sna provodila se u ekstremnim uvjetima, primjerice dopuštajući sudionicima najviše četiri sata sna. Međutim, stvarni gubitak sna u svakodnevnom životu događa se u manjem opsegu, ali tijekom dužeg razdoblja.
Upravo je to proučavala nova studija, usredotočena na odrasle osobe koje inače spavaju preporučenih sedam do osam sati. Istraživači su im naložili da odgode odlazak na spavanje za 90 minuta. Rezultati su bili iznenađujući. Spavajući samo pet do šest sati noću, sudionici su u prosjeku dobili gotovo pola kilograma tijekom šest tjedana.
"Kada bismo to ekstrapolirali na cijelu godinu, očekivali bismo da gubitak manje od sat i pol sna svake noći može rezultirati klinički značajnim debljanjem", rekao je autor studije Faris Zuraikat, docent nutricionističke medicine na Sveučilištu Columbia.
Manje sna, manje kretanja
Osim izravnog utjecaja na težinu, nedostatak sna potiče i fizičku neaktivnost. Istraživanje je otkrilo da su sudionici, dok su bili neispavani, provodili oko 17 minuta više sjedeći ili u nekom drugom obliku mirovanja. Kod muškaraca i žena u postmenopauzi ta se brojka gotovo udvostručila, popevši se na 30 minuta dnevno.
"Čak i kad smo uzeli u obzir činjenicu da su bili duže budni dok im je san bio skraćen, sudionici su provodili više vremena neaktivni nego kad su imali adekvatan san", ističe Zuraikat. "To je važno jer osobe koje su sjedilački nastrojene imaju povišen rizik od kroničnih bolesti."
Kako nedostatak sna utječe na tijelo?
Loš san uzrokuje promjene u ponašanju. Postajete umorni i manje motivirani za tjelesnu aktivnost, no posljedice su puno dublje i zadiru u temeljne biokemijske procese u tijelu, piše New York Post.
Hormonalna neravnoteža i želja za nezdravom hranom
Nedostatak sna remeti ravnotežu ključnih hormona koji reguliraju apetit. Razine grelina, poznatog kao "hormon gladi", rastu, dok se razine leptina, "hormona sitosti", smanjuju. Ova hormonalna promjena ne samo da povećava osjećaj gladi, već potiče i snažnu želju za visokokaloričnom hranom bogatom šećerima i mastima, što s vremenom neizbježno dovodi do debljanja.
Povećan rizik od srčanih bolesti i dijabetesa
Manjak sna izravno utječe i na zdravlje. Spavanje kraće od sedam sati noću može dovesti do povišenog krvnog tlaka i upalnih procesa u tijelu, što opterećuje srce i potencijalno doprinosi razvoju srčanih bolesti. Naime, krvni tlak prirodno pada tijekom sati spavanja, pa manje sna znači i manje vremena za odmor srca.
Istovremeno, nedostatak sna remeti i regulaciju šećera u krvi. Prekomjerna tjelesna težina vodeći je uzrok povišenog šećera, a više šećera u krvi znači da se više šećera pohranjuje kao mast ako osoba postane otporna na inzulin. Kratak ili isprekidan san može povećati rizik od inzulinske rezistencije za 40 do čak 80 posto.
Nedostatak sna mogao bi ubrzati starenje mozga
Posljedice neispavanosti ne staju na metaboličkom zdravlju. Jedna nedavna studija također je istaknula nedostatak sna kao jednu od nekoliko loših navika koje bi mogle ubrzati starenje mozga, posebno oštećenja povezana s većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti. Druge rizične navike uključuju drijemanje tijekom dana, nesanicu, nenamjerno drijemanje i hrkanje.
Studija je otkrila da su osobe koje su spavale manje od sedam sati noću imale više moždanih lezija povezanih s demencijom i Alzheimerovom bolešću. San je, naime, ključan za obavljanje vitalnih funkcija mozga poput popravka stanica, obrade sjećanja te uklanjanja toksina i otpadnih tvari nakupljenih tijekom dana.
Dobra vijest je da je proces reverzibilan. Dok gubitak sna može uzrokovati debljanje, vrijedi i obrnuto: gubitak težine može značajno poboljšati san. Smanjenje tjelesne mase može poboljšati prohodnost dišnih putova, što ublažava apneju u snu, smanjiti upale koje uzrokuju nemir i ublažiti bolove u zglobovima koji vas mogu držati budnima. Stoga je važno na san gledati ne kao na luksuz, već kao na temelj dobrog zdravlja.
POGLEDAJTE GALERIJU