Otkrijte skriveni dragulj kontinentalne Hrvatske: Od obiteljske šetnje do planinarskog izazova

Usred prostrane panonske ravnice, Moslavačka gora izdiže se kao neočekivana, šumovita oaza zelenila, povijesti i mira. Iako se ne diči alpskim vrhovima, ovo drevno gorje, u narodu poznato i kao "Zaprta gora", nudi iskustvo koje nadilazi običnu šetnju.

To je mjesto gdje se isprepliću prastare stijene, legende o srednjovjekovnim vitezovima i ostaci pavlinskih samostana, nudeći savršen bijeg od užurbane svakodnevice.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Po čemu je Moslavačka gora posebna?

Prema Turizam Kutina, proglašena regionalnim parkom 2011., Moslavačka gora ističe se svojom iznimnom geološkom starošću. Njezine paleozojske magmatske i metamorfne stijene među najstarijima su u regiji, a vrijednost granita potvrđuje i činjenica da je ugrađen u postolje spomenika banu Jelačiću u Zagrebu. Gora skriva i paleontološka nalazišta s fosilima praslonova i nosoroga starim 17 milijuna godina. Obronce prekrivaju guste šume bukve, hrasta i kestena, koje su stanište bogatog i raznolikog životinjskog svijeta.

IZLET TJEDNA /

Jezera koja su simbol dragulja Hrvatske: Pogled s vidikovaca impresivan je doživljaj

Kroz stoljeća, Moslavačka gora bila je strateški važna točka, a njezine šume čuvaju tajne srednjovjekovnih utvrda. Najpoznatiji je Garić-grad, moćno obrambeno uporište koje je 1256. dao sagraditi ban Stjepan Šubić. Iako u ruševinama, njegove zidine i danas svjedoče o nekadašnjoj slavi, a uz njega su pavlini osnovali i samostan. Danas je Garić-grad popularno izletište i polazište za planinarenje, no pristup je ponekad ograničen zbog obnove. Nedaleko se nalaze i ostaci Bele Crkve, najstarijeg pavlinskog samostana u Hrvatskoj, dostupnog poučnom stazom. Uporniji istraživači mogu pronaći i zagonetne ostatke Košuta-grada.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Planiranje izleta

Najjednostavniji dolazak je osobnim automobilom. Iz smjera Zagreba, vožnja autocestom A3 traje oko sat i pol (preporučeni izlazi su Kutina ili Popovača). Glavna polazišta za većinu staza su Podgarić i jezero Mikleuška. Mogućnosti javnog prijevoza su ograničene; najbolja je opcija doći vlakom ili autobusom do Kutine, a od tamo nastaviti taksijem. Sjajna je vijest da se ulaz u Regionalni park Moslavačka gora ne naplaćuje, a otvoren je posjetiteljima tijekom čitave godine.

Staze za svakoga

Moslavačka gora isprepletena je mrežom dobro označenih staza koje nude ponešto za svakoga, od obitelji s malom djecom do iskusnih planinara.

Za obitelji i laganu šetnju

Od jezera Mikleuška kreće kružna poučna staza "Crkveni jarak" (11 km, oko tri sata hoda). Vodi slikovitim putem uz potok i drvene mostiće do arheološkog lokaliteta Bela Crkva. Zbog edukativnih ploča i blagog terena, idealna je za obiteljski izlet.

Za iskusne planinare

Popularna i zahtjevna kružna tura od Mikleuške (21 km, oko šest sati) vodi kroz srce gore do Garić-grada i vidikovca Vis. Postoji i kraća, ali i dalje zahtjevna inačica staze od Podgarića (oko 16 km).

Vrhovi Moslavačke gore

Najviši vrh Humka (489 m) zatvoren je za posjetitelje zbog televizijskog odašiljača pa je glavni planinarski cilj vrh Vis (444 m). S njega se za vedrih dana pruža spektakularan pogled na Psunj, Papuk, Zrinsku goru pa čak i na planinu Kozaru u BiH.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Više od planinarenja

Izlet na Moslavačku goru nije potpun bez upoznavanja vinarstva i gastronomije šire regije Moslavine. Južne padine gore, koje su još Rimljani nazivali "brdima dobroga vina", dom su autohtonih sorti grožđa.

IZLET TJEDNA /

Prizor koji se ne zaboravlja: Svakako posjetite jadranski raj od suza, zvijezda i daha

Zvijezda regije je škrlet, autohtona bijela sorta koja daje lagana i svježa aromatična vina. Uz njega, tu je i svestrani moslavac (poznat i kao pušipel), od kojeg nastaju vina različitih stilova. Vinsku ponudu upotpunjuju i dišeća ranina te crna sorta frankovka.

Nakon planinarenja opustite se na nekoj od vinskih cesta između Kutine i Popovače uz lokalne specijalitete. Nezaobilazan je šaran na rašljama, riba sporo pečena na otvorenoj vatri. Kušajte i kukuruznu zlevku, slani ili slatki kolač od kukuruznog brašna i sira, te specijalitete od divljači koji zaokružuju gastronomski doživljaj Moslavine.

Kako stići do Moslavačke gore?

Najjednostavniji dolazak do Moslavačke gore je osobnim automobilom, no moguće je stići i javnim prijevozom. Glavna polazišta za većinu planinarskih staza su Podgarić i jezero Mikleuška, do kojih se najlakše dolazi s autoceste A3 (izlazi Kutina ili Popovača).

Iz Zagreba (oko 80 km)

Automobilom: Vožnja iz Zagreba traje oko sat i pol. Potrebno je pratiti autocestu A3 u smjeru istoka i odabrati izlaz Popovača ili Kutina, ovisno o planiranom polazištu.

Autobusom: Redovite autobusne linije voze do Kutine, a putovanje traje otprilike jedan sat. Od autobusnog kolodvora u Kutini do polazišnih točaka izleta potrebno je uzeti taksi.

Iz Rijeke (oko 240 km)

Automobilom: Putovanje iz Rijeke traje otprilike dva i pol do tri sata. Vozi se autocestom A6 prema Zagrebu, a zatim se prelazi na autocestu A3 u smjeru istoka do izlaza Popovača ili Kutina.

Autobusom: Vožnja autobusom traje oko četiri sata, najčešće uz presjedanje u Zagrebu. Od Kutine je za dolazak do podnožja gore potrebno organizirati taksi prijevoz.

Iz Splita (oko 480 km)

Automobilom: Iz Splita će vam trebati oko četiri i pol sata vožnje. Put vodi autocestom A1 prema Zagrebu, nakon čega se putovanje nastavlja autocestom A3 prema istoku do izlaza za Kutinu ili Popovaču.

Autobusom: Putovanje autobusom je najduže i traje oko sedam i pol sati, uz obavezno presjedanje na autobusnom kolodvoru u Zagrebu. Od Kutine je do polazišta staza potrebno nastaviti taksijem.

Četvrtkom na portalu Net.hr čitajte o lokacijama idealnima za izlete. Bilo da putujete s obitelji, prijateljima ili sami, za vas donosimo prijedloge.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

SVOJ NA SVOME /

Volite putovati? U ovim će vas zemljama dočekati najtoplija dobrodošlica i najljubazniji domaćini