Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
SAVJETI STRUČNJAKINJE /

Strah mnogih roditelja: 'Boje se da će time odobravati takvo ponašanje, evo što uraditi'

Odgojiteljica, savjetnica za odgoj i edukatorica pozitivne discipline, Martina Sokač, ispričala je koji su najčešći izazovi u roditeljstvu, kako se nositi s tantrumima, ali i kada početi učiti djecu o emocijama

VOYO logo
VOYO logo

Svjetski dan roditelja obilježava se svake godine kao podsjetnik na važnost roditeljske uloge u odgoju djece i razvoju društva. Ovaj dan posvećen je priznanju truda, odgovornosti i ljubavi koju roditelji svakodnevno ulažu u obiteljski život. Obilježavanje je 2012. godine uspostavila Opća skupština Ujedinjenih naroda kako bi istaknula ključnu ulogu roditelja u odgoju i zaštiti djece te naglasila važnost obitelji, a službeno se obilježava 1. lipnja.

Odgojiteljica, savjetnica za odgoj i edukatorica pozitivne discipline, Martina Sokač, s više od 25 godina iskustva rada s djecom i roditeljima, ali i majka dvoje djece, u svom priručniku "Kroz suze i smijeh" donosi praktičan vodič za roditelje temeljen na profesionalnom i osobnom iskustvu, s ciljem boljeg razumijevanja dječjeg svijeta i jačanja odnosa u obitelji. U razgovoru s Tamarom Žiger za Žena.hr ispričala je koji su to najčešći izazovi u roditeljstvu, kako se nositi s tantrumima, ali i kada početi učiti djecu o emocijama.

Kada djeca trebaju učiti o emocijama?

Sokač napominje kako roditelji o emocijama najčešće razgovaraju tek kada dijete već pokazuje ljutnju, tugu ili bijes. U tim trenucima pokušavaju ga umiriti, objasniti što se događa i pronaći rješenje, no dječji mozak tada uglavnom nije u stanju primati nove informacije niti ih razumjeti.

"O emocijama trebamo razgovarati onda kada je dijete dobro, kada se osjeća sigurno i od najranije dobi na djetetu primjeren način. Jedan savjet koji bih posebno izdvojila jest da s djecom ponekad o emocijama razgovaramo neizravno. Primjerice, kroz priču 'što bi ti napravio da se to dogodilo meni ili nekom drugom djetetu'. Na taj način dijete se ne osjeća prozvano ili posramljeno zbog svog ponašanja, nego puno otvorenije sudjeluje u razgovoru, sluša i promišlja o emocijama i reakcijama jer djeca ne uče emocije samo kroz objašnjenja. Uče ih kroz siguran odnos, razgovor i iskustvo da su sve emocije dopuštene, čak i onda kada neka ponašanja nisu", objašnjava savjetnica za odgoj.

Problemi s tantrumima

Odgojiteljica Sokač kaže kako tantrum predstavlja stanje u kojem je dijete obuzeto snažnom ljutnjom koja dolazi s intenzivnim emocionalnim i fizičkim nabojem, zbog čega u toj razvojnoj fazi nema sposobnost samostalno se regulirati i vratiti u mirno stanje.

"Najvažnije što roditelji trebaju razumjeti jest da dijete u trenutku tantruma ne može samo sebe izregulirati. Dijete do druge ili treće godine treba odraslu osobu koja će biti njegov koregulator, netko tko će ostati miran, pomoći mu da se smiri i vratiti ga u osjećaj sigurnosti. Mnogi roditelji boje se da će, ako u tim trenucima zagrle dijete, uzmu ga u krilo ili ga pokušaju smiriti povezivanjem, time 'odobravati' takvo ponašanje. Tek kada se dijete smiri, može razumjeti granice, učiti i surađivati. Zato nakon smirivanja jasno postavljamo granicu što može, a što ne može", tvrdi.

Zatim navodi kako dijete u tim trenucima najprije treba prostor kako bi iz sebe izbacilo najveći val emocije. "U prvih nekoliko sekundi ili minuta često je dovoljno samo biti uz dijete i dopustiti da kroz plač, vikanje ili snažne tjelesne reakcije izbaci taj početni naboj ljutnje. Naravno, pritom pazimo da dijete ne ozlijedi sebe, druge ili uništava stvari. Nakon što prođe taj prvi val emocije, pokušavamo ponovno uspostaviti kontakt", dodaje Sokač.

Strah mnogih roditelja: 'Boje se da će time odobravati takvo ponašanje, evo što uraditi'
Foto: Privatna arhiva

Najčešći izazovi roditeljstva

Roditelji su danas informiraniji nego prije te sve češće aktivno traže informacije kroz knjige, podcaste i savjete stručnjaka s ciljem što kvalitetnijeg odgoja djece. No, u mnoštvu dostupnih informacija dio njih postupno gubi povjerenje u vlastitu roditeljsku intuiciju, dok se istodobno naglašava važnost emocionalne povezanosti, prihvaćanja dječjih emocija i razumijevanja njihovih potreba.

"Ponekad ih roditelji počnu tumačiti kao obvezu da dijete mora biti zadovoljno gotovo cijelo vrijeme. I tu nastaje problem. Roditelji se počnu pretjerano truditi da dijete ne bude tužno, da ne bude frustrirano, da se ne ljuti i da ne doživi razočaranje. Kao da je sreća postala cilj, a svaka neugodna emocija znak da nešto nije u redu. Ali život ne funkcionira tako. Djeci ne trebaju samo sretni trenuci. Potrebni su im i trenuci ljutnje, frustracije, tuge, razočaranja i neuspjeha. Upravo kroz ta iskustva uče kako se nositi sa životom, graditi otpornost i vjerovati sebi", pojašnjava odgojiteljica Sokač.

Među ostalim smatra kako je najveći izazov današnjeg roditeljstva kako ostati miran kada dijete nije sretno te savjetuje: "Dijete ne treba roditelja koji će ukloniti svaku neugodnu emociju. Treba roditelja koji će ostati uz njega dok te emocije prolazi. Ne treba mu savršen roditelj koji će ga stalno usrećivati. Treba mu siguran roditelj koji će mu pokazati: 'Ne mogu ti obećati da ćeš uvijek biti sretan, ali mogu ti obećati da nećeš biti sam kada ti bude teško.' I upravo je taj osjećaj sigurnosti jedan od najvećih darova koje možemo dati svojoj djeci."

Najzahtjevniji dio modernog roditeljstva

U modernom roditeljstvu kao jedan od najvećih izazova, prema Sokač, ističe se pronalazak ravnoteže između razumijevanja djeteta i dosljednog postavljanja jasnih granica. Stoga smatra da danas doista znamo znatno više o dječjem razvoju nego ranije – od emocija i razvojnih faza do potreba i ponašanja djece, što predstavlja važan iskorak u odgoju. No ponekad se zanemaruje jednako važan dio roditeljske uloge, a to je vođenje i postavljanje jasnog okvira.

"Roditeljstvo nije samo razumjeti zašto dijete nešto radi. Roditeljstvo je i biti u stanju reći: 'Razumijem zašto ti je teško.' 'Razumijem što osjećaš.' 'I dalje ne može.' Djeca vrlo brzo dobivaju različite etikete - zahtjevno dijete, osjetljivo dijete, teško dijete, hiperaktivno dijete. Naravno da postoje djeca s određenim teškoćama i izazovima kojima je potrebna stručna podrška. No u velikom broju situacija problem nije u djetetu, nego u tome što odrasli nisu sigurni kako postaviti granicu i ostati dosljedni kada dijete reagira ljutnjom, tugom ili frustracijom", naglašava savjetnica za odgoj.

Zatim Sokač poručuje: "Djeca trebaju razumijevanje, ali trebaju i granice. Trebaju roditelja koji razumije njihove emocije, ali se ne boji njihovih emocija. Roditelja koji vidi njihove potrebe, ali ne zaboravlja svoje. Roditelja koji može ostati miran i siguran čak i kada je dijete ljuto na njega. Zdravo roditeljstvo ne nalazi se ni u strogosti ni u popustljivosti. Nalazi se upravo u tom balansu između povezanosti i vodstva." Cijeli intervju pročitajte na Žena.hr.

POGLEDAJTE GALERIJU:

komentara
Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.
VOYO logo
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali
Još iz rubrike