Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
SKRIVENI RIZIK /

Studija povezala umjetna sladila i pad kognitivnih funkcija. Jedna skupina posebno ugrožena

Iako se niskokalorični i bezkalorijski zaslađivači često promoviraju kao zdrava alternativa šećeru, ovo istraživanje sugerira da bi njihova dugoročna upotreba mogla imati neočekivane posljedice na zdravlje mozga, osobito kod mlađih odraslih osoba

Google Dodaj net.hr među omiljene izvore na Googleu
VOYO logo
VOYO logo

Nova velika studija otkrila je zabrinjavajuću vezu između konzumacije zamjena za šećer i pada kognitivnih funkcija tijekom vremena. Iako se niskokalorični i bezkalorijski zaslađivači često promoviraju kao zdrava alternativa šećeru, ovo istraživanje sugerira da bi njihova dugoročna upotreba mogla imati neočekivane posljedice na zdravlje mozga, osobito kod mlađih odraslih osoba.

Što je otkrila velika brazilska studija?

Istraživanje, poznato kao Brazilska longitudinalna studija zdravlja odraslih (ELSA-Brasil), pratilo je prehrambene navike i kognitivne sposobnosti gotovo 13.000 odraslih osoba tijekom osam godina. Studija, prvi put objavljena u medicinskom časopisu American Academy of Neurology, postala je središnja točka u raspravi o dugoročnim učincima umjetnih zaslađivača. Prosječna dob sudionika na početku istraživanja bila je 52 godine.

"Niskokalorijski i bezkalorijski zaslađivači često se doživljavaju kao zdrava alternativa šećeru, no naši nalazi sugeriraju da određeni zaslađivači s vremenom mogu imati negativne učinke na zdravlje mozga", izjavila je dr. Claudia Kimie Suemoto, jedna od autorica studije sa Sveučilišta u São Paulu.

Istraživači su analizirali sedam uobičajenih sladila: aspartam, saharin, acesulfam K, eritritol, ksilitol, sorbitol i tagatozu. Mnogi od njih nalaze se u ultraprerađenoj hrani i pićima koja se reklamiraju kao dijetalna ili niskokalorična. Na početku studije, sudionici su ispunili detaljan upitnik o svojim prehrambenim navikama, na temelju kojeg su podijeljeni u tri skupine prema unosu umjetnih sladila.

Iznenađujući rezultati i ubrzano starenje mozga

Nakon što su uzeli u obzir faktore poput dobi, spola, visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti, autori studije pronašli su jasnu razliku između skupina. Osobe koje su konzumirale najveće količine zaslađivača, u prosjeku 191 miligram dnevno, doživjele su 62 posto brži pad ukupnih sposobnosti razmišljanja i pamćenja u usporedbi s onima koji su konzumirali najmanje. Količina koju je konzumirala najviša skupina otprilike je jednaka količini aspartama u jednoj limenci dijetalnog gaziranog pića.

Istraživači su procijenili da je ta razlika usporediva s otprilike 1,6 dodatnih godina starenja mozga. Skupina sa srednjom potrošnjom pokazala je 35 posto brži kognitivni pad, što odgovara starenju od 1,3 godine.

Posebno je iznenađujuće što je ova povezanost bila najizraženija kod sudionika mlađih od 60 godina, kao i kod osoba s dijabetesom, dok kod starijih od 60 godina isti obrazac nije uočen. Ovaj neočekivani nalaz sugerira da su mlađe i sredovječne osobe možda podložnije potencijalnim negativnim učincima.

Povezanost nije uzročnost

Autori studije, kao i brojni stručnjaci, snažno naglašavaju ključnu činjenicu: studija je zabilježila povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. To znači da sami zaslađivači možda nisu izravan uzrok uočenog pada kognitivnih funkcija.

"Rezultati ne pokazuju da zaslađivači izravno uzrokuju kognitivni pad. Oni otkrivaju povezanost, što znači da bi drugi čimbenici mogli pomoći objasniti taj obrazac", stoji u studiji. Moguće je da ljudi koji redovito konzumiraju umjetne zaslađivače imaju i druge prehrambene ili životne navike koje pridonose lošijem kognitivnom zdravlju. Neki znanstvenici nagađaju da bi mehanizmi mogli uključivati promjene u crijevnoj mikrobioti, poticanje upalnih procesa ili oksidativni stres.

Širi kontekst i preporuke

Ovi nalazi dolaze u vrijeme kada i velike zdravstvene organizacije preispituju ulogu zamjena za šećer. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2023. godine izdala smjernicu u kojoj savjetuje da se zaslađivači bez šećera ne koriste za kontrolu tjelesne težine. Slično tome, nove američke prehrambene smjernice za razdoblje 2025.-2030. zauzele su još stroži stav, navodeći da se "nikakva količina dodanih šećera ili nehranjivih zaslađivača ne preporučuje niti se smatra dijelom zdrave prehrane".

POGLEDAJTE GALERIJU 

komentara
Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.
VOYO logo
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali
Još iz rubrike